Socijalni radnik Osman Salkić: U posljednje vrijeme djeca mlađeg uzrasta se povjeravaju i očevima

Piše: Redakcija

Sudska borba Severine Kojić i Milana Popovića u vezi sa skrbništvom nad djetetom otvorila je važnu temu dodjele starateljstva i u našoj zemlji. Sudovi na Balkanu u brakorazvodnim parnicama, prilikom odlučivanja o starateljstvu nad maloljetnim djetetom obično staju na stranu majke. Ipak, prilikom donošenja odluke u ovim sporovima sud uvijek gleda šta je u najboljem interesu djeteta za njegov budući život.

Kada je riječ o entitetu Federacija BiH, intencija važećeg Porodičnog zakona FBiH jeste da se ne favorizira niti jedan bračni partner u vezi s dodjelom starateljstva nad maloljetnim djetetom.

– Svrha i cilj cijelog postupka jeste da se ustanovi najbolji interes djeteta, s kim ono treba da živi nakon razvoda roditelja. Mnogo je faktora koji se uzimaju u obzir prilikom određivanja starateljstva; želja djeteta (ako je uzrasta da tu želju može iskazati), želje roditelja da se prihvati starateljstva, uzrast djeteta, spol, materijalne, stambene prilike, uslovi za vršenje starateljstva, zdravstveno stanje roditelja, emocionalna veza djeteta s roditeljem, kakav život vodi pojedini roditelj te kakvu budućnost to dijete može imati kod jednog, a kakvu kod drugog roditelja – objašnjava za magazin „Azra“  socijalni radnik Osman Salkić, direktor Centra za socijalni rad Breza.

Da bi sud donio konačnu odluku, kaže Salkić, u obzir se uzima i mišljenje centara za socijalni rad, koji u ovakvim procesima imaju ogromnu ulogu kao organi starateljstva.

– Centar za socijalni rad dostavlja mišljenje i druge socioanamnestičke podatke o tome kome će se povjeriti djeca na osnovu terenskog obilaska, razgovora s roditeljima, razgovora s djecom, u zavisnosti od uzrasta djece  te na osnovu mišljenja stručnog tima Centra, kao i mišljenja psihologa – naglašava Salkić.

Socijalni radnik Osman Salkić, direktor Centra za socijalni rad Breza

Kakva je situacija u drugim dijelovima BiH, Salkić ne komentira, ali iz vlastite prakse, odnosno slučajeva koji su se vodili u Centru za socijalni rad Breza, tvrdi da se 85 posto bračnih partnera u razvodu, tokom postupka posredovanja, koji prethodi samom sudskom postupku, sami odluče i dogovore, kako o strateljstvu tako i detaljima vezanim za alimentaciju, kontakte, viđanje i boravak djeteta s roditeljem s kojim u budućnosti neće živjeti.

– U protivnom, ukoliko se ne dogovore, onda se postupak pokreće na zahtjev jednog od roditelja (tužba za razvod braka), gdje presudu donosi nadležni sud, vodeći računa o najboljim interesima djeteta, uvažavajući sve prethodno dostavljeno od Centra za socijalni rad – kaže Salkić i kao primjer navodi sedam razvoda u Brezi iz 2018.godine, u procesu kojih je Centar za socijalni rad, kao organ starateljstva, dostavljao mišljenje nadležnom sudu u vezi s povjeravanjem djece na staranje i odgoj.

– U dva slučaja starateljstvo nad djecom je pripalo ocu, dok je u preostalih pet pripalo majci. Ono što nas trenutno posebno zabrinjava jeste činjenica da smo u tekućoj godini imali 18 slučajeva dostave podataka sudu zbog problematike razvoda braka te povjeravanja djece na staranje i odgoj. Određen broj predmeta iz ove godine još je u toku pred nadležnim sudovima, a za šest završenih u prvoj polovini 2019. godine, starateljstvo nad djecom tri puta su dobili očevi, i tri puta majke. Ranija praksa je pokazala da su se djeca mlađeg uzrasta, prvenstveno zbog biološke veze sa majkom, uglavnom povjeravala majci, međutim u posljednje vrijeme to se promijenilo te se i djeca mlađeg uzrasta povjeravaju očevima što pokazuju i prethodno navedeni podaci, a razlozi su različiti; majka je zauzeta poslom, vladaju nepovoljni uslovi u porodici… – govori Salkić.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti