Bez obzira što neke odnose ne možemo sami birati, možemo kontrolirati u kojoj mjeri mogu utjecati na naš život. Kako je bitno šta jedemo, tako je bitno i čime hranimo svoju psihu
Ukoliko se upustimo u analizu statusa na društvenim mrežama, svakodnevnoj komunikaciji s prijateljima, nerijetko se da zaključiti da mnogi funkcioniraju u takozvanim toksičnim odnosima. Preplavili su ljubavne, poslovne, prijateljske i familijarne odnose. Ključ dobrog zdravlja je prekinuti takve odnose, ali kako, dilema je koja muči mnoge. Naročito one koji u Novu godinu žele ući s odnosima koji se temelje na zdravim i neopterećujućim osnovama. Mnogo je jednostavnije prekinuti toksičan poslovni ili prijateljski odnos, ali kako prekinuti, onaj, koji je i najčvršći, familijarni?
Odgovore smo potražili od magistrice psihologije Belinde Milanović, kao i nekoliko bh. javnih osoba: reditelja Nedžada Begovića, radijskog voditelja Rusmira Hadžića, modne dizajnerice Aide Korman, te samostalnih poduzetnica Azre Atagić Ćatović i Samire Poričanin Petrešin.
– Na svim poljima djelovanja stvaramo odnose. Neki su više, a neki manje kvalitetni. Istina je, također, da su neki odnosi, htjeli mi ili ne, neophodni. Poput poslovnih. Poslovne kolege ne možemo birati i jednostavno smo prinuđeni odnose te vrste u većoj ili manjoj mjeri „trpjeti“ ukoliko nam nisu po volji. Većinu odnosa u našem životu biramo i stvaramo sami, odnosno samovoljni ulazimo u njih. Takvi su ljubavni i prijateljski odnosi. Dok ipak porodične i poslovne odnose ne možemo u potpunosti kontrolirati, već smo izloženi njima i mimo naše volje. To nam najbolje ilustrira poslovica „Porodicu ne možemo birati, ali možemo prijatelje“ – kaže Milanović i dodaje:
– Bez obzira na to što neke odnose ne možemo sami birati, možemo kontrolirati u kojoj mjeri mogu utjecati na naš život. Kako je bitno šta jedemo, tako je bitno i čime hranimo svoju psihu. Svi naši socijalni odnosi uveliko utječu na naše mentalno zdravlje i upravo iz toga razloga trebamo znati kako su neki odnosi zdravi, a kada nisu. Jedna vrsta nezdravih odnosa su upravo toksični odnosi.
Bit svakoga odnosa je, ističe Milanović, iskrenost. Što je odnos iskreniji, to je kvalitetniji. Međutim, postoje i trenuci kada je neophodno koristiti bijele laži.
– Laž, u punom obliku (namjerno govorenje neistine), ne doprinosi zdravom odnosu i vuče odnos u propast. Bijele laži su laži koje koristimo kako bismo namjerno obmanuli ili prešutjeli istinu kada želimo drugu osobu zaštititi od neugodne istine. Zdravi odnosi podrazumijevaju da nam je stalo do druge osobe u tome odnosu i da ćemo učiniti sve, pa čak i prešutjeti neugodnu istinu, ukoliko ona ne bi bila zdrava za tu osobu. Iako bijele laži nisu nešto što može naškoditi zdravom odnosu, ipak je zdravo dozirati ih, odnosno znati koliko je bijelih laži dovoljno. Iz razloga što je najgora istina uvijek bolja od najbolje neistine – govori ona i pojašnjava kako prepoznati da je odnos toksičan.
– Najlakše ga je prepoznati tako što jedna strana daje energiju, dok je druga strana troši. Ne postoji ravnomjerno ulaganje u odnos. Toksičan odnos možemo nazvati i parazitskim, iz razloga što jedna strana postoji samo i isključivo radi funckioniranja i održavanja u životu. Jedna strana „hrani se“ na životu onog drugoga. Iz tog razloga kažemo da se radi o otrovnom, odnosno toksičnom odnosu.
U svaki od četiri odnosa ulažemo mnogo emocija, i nije jednostavno napraviti distancu ni u jednom od njih, naročito porodičnom.
– Ponekad sebi dozvolimo, osobito ako smo mnogo emocija uložili u određeni odnos, da nismo sposobni maknuti se iz takvih odnosa. Iako smo svjesni da neki odnosi nisu zdravi za nas, često se zadržavamo u njima, jer nam uljuljanost u tom odnosu odgovara, iako nas maksimalno iscrpljuje. U svaki od četiri odnosa ulažemo mnogo emocija, pa je stoga najteže prekinuti porodični toksični odnos, jer nisu emocije jedino što nas drži u tim odnosima. Ukoliko je u pitanju toksičan odnos na relaciji roditelj-dijete, jako je teško prekinuti taj odnos, osobito u našoj kulturi. Jer mnogo toga u našoj kulturi ovisi o tome „šta će svijet reći“. Ipak, uprskos svim posljedicama koje prekidanje odnosa donosi (bol, žal, tugu, razočarenje…), prekidanje takvih odnosa je manje intenzivno i manje štetno za nas od odnosa koji nam crpi snagu i ne dozvoljava nam normalno funkcioniranje. Najvažnija je iskrenost, jer je ključna i za rješavanje svih problema bez obzira o kojim je odnosima riječ. Kada želimo promjenu ili nešto novo, u bilo kojem segmentu života, to u toksičnom odnosu postaje problem, jer nestaje kontrola. Ukoliko takvo što prepoznate u nekom od odnosa, morat ćete se pozabaviti njime ili ga prekinuti, jer se iznimno rijetko toksični odnosi poprave.
Nedzad Begovic reziser
Nedžad Begović: Istina nije uvijek nužna
Bh. reditelj Nedžad Begović ne krije da je kroz život iskusio toksične odnose, no, s vremenom je naučio i kako praviti rez te takve odnose prekinuti na vrijeme.
– Danas mislim da su toksični odnosi čisti gubitak vremena i rasipanje energije. Izmičem se koliko mogu iz takvih odnosa, mada nisam spreman odreći se tih iskustava i zabluda koje mi je život namještao. Godine, imam ih 62, i životno sazrijevanje sami učine da (htio-ne htio) napraviš rez, tako da se “pakne”, same od sebe “češće mijenjaju”. Biram ljude, situacije, događaje… Mnogo sam ležerniji, jednostavniji i stres nastojim svesti na minimum. Život je jedan, kratak, neponovljiv i sad biram samo pozitivu, duhovni i emotivni komfor koji mogu prepoznati oko sebe. Kad je o istini riječ, ne mislim da je uvijek nužna. Nekad može proizvesti štetu i zato je ponekad ljekovito slagati ili prešutjeti istinu. To je ljudski i ne vjerujem nikome ko ne dijeli ovakvo mišljenje – kaže Begović.
Samira Poričanin Petrešin: Ne družim se s ljudima čije mi društvo ne prija
Dvadesetogodišnja buntovna i mlada Samira na početku života i karijere bi vam rekla da istina nema alternativu i da je ona jedina ispravna opcija. Samira koja ima 42 godine, mnogo životnog i iskustva u poslu, kaže da svijet neće propasti ako svoje mentalno i fizičko zdravlje poštedite toga da baš svaki put ljudima kažete u lice istinu i svoje mišljenje. Naravno, ne podržavam laž, ali s godinama sam shvatila da je fokusiranje na stvari koje su vama zaista važne mnogo bolji način da se potroši vrijeme i energija. Istina se, nažalost, u licemjernom svijetu u kojem živimo, najčešće interpretira kao hejtanje i loša namjera. Danas se mnogo češće nego prije ugrizem za jezik i prste da ne kažem i ne napišem šta mislim.
Životno iskustvo igra glavnu ulogu u filtriranju odnosa. Kada se samo sjetim koliko sam vremena potrošila na sastanke, dogovore, druženja s ljudima koji su me samo trovali svojom negativnom energijom. Koliko sam puta s nekih kafa kući došla umorna umjesto opuštena i sretna. Danas se jednostavno ne družim s ljudima čije mi društvo ne prija, ma koliko mi bili bliski privatno ili poslovno, ne idem na kafe radi reda, biram mjesta, događaje… Mnogo sam mirnija – kaže Samira.
Azra Atagić Ćatović: Nekoliko puta sam prekidala toksične odnose
Toksične odnose jednostavno prekineš. Ako su poslovni, ispoštuješ proceduru i napraviš raskid ugovora. Ako su prijateljski, kažeš šta te muči i zahvališ se za dosadašnje druženje (ako ne kažeš šta je dovelo do te situacije, saga se nastavlja), a u rodbinskim, koji su neprekidvi, jednostavno se udaljite. Postoje energetski, psihički, emotivni vampiri koji oko sebe rasipaju negativnu energiju i ne treba osjećati krivicu da se riješite takvih osoba u svom životu. Nekoliko puta sam do sada prekidala toksične odnose. Naravno da je teško, ali kako kaže stara poslovica: “Bruka do podne, muka za cijeli život”. Iako nekada boli, uvijek je najbolje reći istinu. Ona se može ublažiti, objasniti, ali mora biti izrečena. Trudim se da biram osobe koje puštam u život – kaže Azra.
Rusmir Hadžić: Od ljudi veoma malo očekujem
– Moramo voljeti i poštovati sebe i zato je jako važno riješiti se takve vrste odnosa. Sve što je toksično onemogućava nam miran život koji, vjerujem, svi priželjkujemo. To vam je kao virus, kao strano tijelo. Prijatelji koji su toksični u biti i nisu pravi prijatelji te ih se bolje riješiti. To se isto odnosi i na poslovne pa i ljubavne odnose. Jedino su rodbinski malo komplikovaniji.
Iako sam Škorpija u horoskopu, nisam baš neki heroj u ovom hirurškom odstranjivanju toksičnih ljudi oko mene. Više sam za korištenje antibiotika protiv takvih osoba. Traje malo duže, ali je rezultat isti…, riješite se problema. U principu, očekujem vrlo malo od ljudi tako da se rijetko razočaram. Kad je o iznošenju istine u lice riječ, ona je osnova za ljudsku sreću i dobre odnose, samo se bojim da smo kolektivno jako malo sretni, jer svi mi imamo neke svoje istine koje ne iznosimo ni prijateljima ni kolegama ni rodbini pa ni partnerima – govori Hadžić.
Aida Korman: Kad ste previše iskreni, niste baš simpatični
Ne govoriti laži je jedno od prvih pravila koje nas uče otkad smo djeca. Međutim, kako postajemo stariji, otkrivamo kako govoriti istinu nije uvijek dobra ideja. S vremenom, naučimo da su neke laži manje ozbiljne od drugih i da su neke, ustvari, nužno potrebne. Međutim, laž ne smije postati navika, ali je opravdana ako je jednokratna strategija. Ima i druga strana medalje, kad ste previše iskreni, niste baš simpatični… Većina ljudi ne voli čuti istinu. Ipak, iskrenost ostaje najzdraviji, ako ne i jedini način povezivanja. Moje je mišljenje da uvijek treba imati hrabrosti reći ono što mislite bez cenzure. Zapravo je važno da su odnosi autentični. Sigurna sam da nam iskrenost u međusobnim odnosima donosi psihičko blagostanje – govori Korman.