Kirk Douglas: Ugasila se posljednja zvijezda zlatnog Hollywooda

Piše: Redakcija

 AFP

Moždani udar blokirao mi je moć govora. Što jedan glumac koji ne može govoriti može napraviti? Čekati da se nijemi film vrati, pitao se Kirk svjestan da je njegova glumačka karijera doživjela kraj i da zbog bolesti mora otići u penziju

Najveća mi je želja da svijet postane bolje mjesto za život. Toliko je mnogo netrpeljivosti… Želim da ljudi jedni prema drugima budu ljubazniji i pokazuju više poštovanja – kazao je svojevremeno legendarni Kirk Douglas. Nažalost, želja mu se nije ostvarila. Svijet je napustio prošle sedmice u 104-oj godini života, u klimi u kojoj se čovječanstvo više bavi konfliktima i ratovima nego traženju rješenja i gradnji međusobnog povjerenja.

Svijet je tužan, jer je otišao sjajan čovjek, altruist i posljednja zvijezda zlatnog Hollywooda. Nabrojati sva postignuća Kirkovog filmskog opusa je nemoguće. Među blizu 100 snimljenih filmova izdvajaju se klasici: ”Dvadeset hiljada milja pod morem”, ”Obračun kod OK Corrala”, ”Spartak” i ”Staze slave”.

Bio je veliki u svom poslu, a razlog zašto ga je publika tolike godine voljela je i taj što svoj život nije dodatno mistificirao. Objavio je čak šest autobiografija u kojima je detaljno opisivao dijelove svog života.

 Siromašno djetinjstvo

Rođen je u decembru davne 1916. godine u gradiću Amsterdam, u državi New York kao Issur Danielovitch. Svima kojima je bilo teško izgovoriti njegovo ime skraćivali su ga. Zato je rano dobio nadimak ”Demsky”.

Njegovi roditelji, majka Bryna i otac Herschel rođeni su u Chavusyju u Bjelorusiji koji je krajem 19. stoljeća bio dijelom Ruskog carstva. To što mu je otac dok je živio u Rusiji uzgajao konje, u zemlji svih mogućnosti, nije značilo ništa. Dolaskom u Ameriku bio je primoran da sakuplja smeće i metal kako bi mogao izdržavati porodicu.

– Bili smo izuzetno siromašni. Sjećam se, još dok sam bio dječak, svi bismo bili u našoj sobici, a gotovo svaku noć neko bi kucao na vrata i molio za malo hrane. Iako nismo imali dovoljno hrane ni za sebe, moja majka bi uvijek pronašla nešto da im da – otkrio je Douglas jedne prilike.

Takav odgoj ostao mu je usađen od djetinjstva, te je uvijek smatrao kako treba pomagati onima u nevolji. Nakon što je stekao slavu i zaradio novac u Hollywoodu brojnim humanitarnim organizacijama donirao je milione i milione dolara. Kasnije, u dogovoru sa suprugom Anne odlučio je nakon smrti donirati i ostatak bogatstva u iznosu od 80 miliona dolara.

Djetinjstvo je za Kirka predstavljalo izuzetno teško razdoblje. Odrastao je u židovskoj porodici, a zbog toga je nailazio na brojne osude. Kada je imao samo šest godina, pretukao ga je dječak iz osnovne škole upravo zbog vjere.

– Moji sinovi su oduvijek znali da sam Židov, no, njima sam dopustio da sami biraju šta žele biti. Jedino što mi je bilo bitno jeste da izrastu i postanu dobri ljudi koji će pomagati drugim ljudima, jer svrha religije je da te napravi boljom osobom. Dobra religija je ona koja te uči takvim stvarima – kazao je Kirk.

Odrastao je u brojnoj porodici, koja je, osim njega, uključivala još šest sestara.

– Nisam imao s kim razgovarati, jedino je dobro to što kad si na dnu možeš samo prema gore – isticao je često.

 AFP

Na početku tinejdžerskih godina radio je više od 40 različitih poslova, kako bi finansijski pomogao svojim roditeljima, no, roditelji nisu bili jedini razlog za njegov trud, rad i snalažljivost.

Štedio je da može isplatiti troškove školovanja. Iako je tadašnja stvarnost bila nešto drugačija, jer ga je porodica vidjela uspješnog u karijeri rabina, Douglas je smatrao da treba krenuti potpuno drugim putem, svjestan da ga čeka duga vožnja ka ispunjenju snova.

Upisao je fakultet ‘’St Lawrence’’, a zatim otkrio i hrvanje, u kojem se toliko istaknuo da je na kraju završio u službenoj fakultetskoj ekipi. Hrvanje je nešto u čemu je bio izuzetno dobar i gotovo nepobjediv, ali korake ka ostvarenju glumačke karijere i dalje nije pravio. Veliki utjecaj na njega oduvijek je imao njegov otac, koji je važio za jednog od njegovih najvećih uzora.

– Moj otac, Bog ga blagoslovio, pogledao je svaki moj nastup. Bio sam stvarno loš i imao sam grozne treme na pozornici, zbog čega je zapravo bio sretan. Rekao mi je: Grozan si. Srećom, nećeš biti glumac.’. Na kraju, nakon jedne odigrane predstave, pohvalio me: Sine, bio si zaista dobar.’ I ostalo je historija – često se ove uspomene iz mladalačkih dana sjećao Douglas.

Nakon što ga je profesorica engleske književnosti Louise Livingston s kojom je imao prvo seksualno iskustvo, savjetovala i usmjerila ka glumi, nešto kasnije, dobio je posebnu stipendiju Američke akademije dramskih umjetnosti i na taj način konačno počeo svoju glumačku karijeru. 

Brzo nakon što je napunio 24 godine, upoznao je Lauren Bacall, koja je uveliko zaslužna za nastavak njegove karijere. Naime, predložila ga je za ulogu u filmu ‘’Čudna ljubav Marthe Ivers’’ i tek tada je počela prava glumačka karijera. Bio je nekoliko koraka bliže do ostvarenja svega što je ikada želio.

Početkom Dugog svjetskog rata prijavio se u vojsku, a glumačku karijeru je na izvjestan period ostavio na čekanju. Umjesto da snima filmove, u njemu je gorjela želja da postane pilot, međutim, kako je imao problema sa vidom, ovo je bila jedna od rijetkih želja koju nije ostvario. Završio je u Ratnoj mornarici iz koje je časno otpušten 1944. godine nakon povrede u borbi na Pacifiku.

Za vrijeme boravka na brodu, mnogo je čitao, kako knjige, tako i različite časopise. Na naslovnici časpisa ‘’Life’’ ugledao je fotografiju glumice Diane Dill, koja je također, studirala s njim. Oduševila ga je toliko da je kazao kako će je oženiti prvom prilikom. Obećanje je ispunio.

Pred matičara ju je odveo 1943., godinu kasnije rodio im se sin Michael, a tri godine nakon njega stigao je i Joel. Iako se na prvu činilo da je njegov život savršena bajka, istina je bila potpuno drugačija. Zbog posla, ispaštala je porodica. Sa Dianom je u braku proveo osam godina, nakon čega je uslijedio razvod. Godinama nakon razvoda, Diane je govorila kako nisu željeli jedno o drugom pričati loše stvari, jer su im djeca na prvom mjestu.

– Michael je uvijek govorio da nam je zahvalan što se nismo blatili u medijima, iako smo, vjerovatno, oboje to željeli. Tome je pomogao i njegov drugi brak, sa Anne. Ona je sve olakšala i s njom sam se o svemu mogla dogovoriti, od onoga šta će moji sinovi u njihovoj kući gledati na televiziji i kada bi trebali ići na spavanje – kazala je Diana

No, nekoliko godina kasnije Diane je objavila svoju autobiografiju naziva ‘’In the Wings: A Memoir’’ i povrijedila Kirka, koji se potom i naljutio jer ga je opisala kao ‘’grabežljivu pticu nezasitnog seksualnog apetita’’.

Brak i preljube

Bio je veliki zavodnik i to nikada nije krio.

– Bio sam zločest dečko. U mom životu je bilo mnogo žena – često je govorio i to u praksi pokazao kada je u svoj zagrljaj doveo neke od najljepših žena Hollywooda, kao što su Lana Turner i Rita Hayworth.

No, sve se promijenilo kada je na snimanju filma ‘’Čin ljubavi’’ upoznao producenticu Anne Buydens, koja se isprva opirala njegovim načinima zavođenja. Kirk ju je uspio pridobiti  i samo tri godine nakon razvoda od Diane oženio je Anne. S njom je ostao sve do kraja života. U braku s Anne dobio je još dva sina Petera i Erica.

Ni u braku s Anne nije se odricao svojih zavodničkih navika, no, na njegove brojne preljube znala je zažmiriti, uz uslov da joj kaže za svaku ženu s kojom je bio. U Douglasovim ljubavnim dešavanjima desio se i jedan propust, koji nikada nije službeno potvrđen, ali je bio javna tajna Hollywooda u to vrijeme. Naime, prema nekim izvorima, navodno je seksualno napastovao mladu glumicu Natalie Wood, koja je nakon susreta s njim krvava došla kući. Događaj nije prijavljen policiji, jer je njena majka pomogla Kirku da cijeli slučaj ‘’zaborave’’. Natalie Wood je svaki put kada bi srela Douglasa počela nekontrolirano plakati.

AFP

Sve što je u glumačkoj karijeri dotad izgradio, narušilo se 1996. godine, kada je dobio moždani udar i izgubio moć govora.

– Moždani udar blokirao mi je moć govora. Što jedan glumac koji ne može govoriti može napraviti? Čekati da se nijemi film vrati? – kazao je.

Iako nije želio odustati, njegovo psihičko stanje je bilo izrazito loše, pa je pokušao počiniti samoubistvo.

– Naučio sam da je suicid glup i sebičan potez. Misliš samo na sebe. Nisam ponosan na to. Bio je to trenutak slabosti i kada me cijev pištolja udarila u zub, to me zaboljelo. Zubobolja me spriječila u samoubistvu – našalio se Douglas

Najgori period njegovog života ipak nije bio moždani udar, već događaj iz 2004. godine, kada je njegov najmlađi sin Eric preminuo zbog predoziranja alkoholom u kombinaciji s drugim opijatima.

– Sa suprugom idem na njegov grob, sjedimo i razgovaramo s njim. Osjećamo da smo mu tako bliže. Nisam bio uz njega i to me proganja. Možda se predozirao kako bih mu ja pomogao, a ja nisam bio s njim – kazao je Douglas

 Nastavak karijere

Za Oscara je bio nominiran tri puta od 1949. do 1956. godine, a dobio ga je 40 godine kasnije za nevjerovatan doprinos filmskoj industriji. U 50-im godinama prošlog stoljeća snimio je filmove ‘’Detektivska priča’’ i ‘’Senzacija’’. Uloge u filmovima ‘’Loši i lijepi’’, te ‘’Strast za životom’’ donijele su mu ponovo nominacije za Oscara.

Producentsku kuću ‘’Bryna Productions’’ osnovao je 1955. godine. Te godine je producirao i prvi film, western ‘’Bijeli ratnik’’. Nakon toga, slijede ‘’Staze slave’’ Stanleya Kubrica s kojim je nastavio saradnju na kultnom filmu ‘’Spartak’’.

Tokom ’60-ih godina prošlog stoljeća snimio je brojne filmove: ‘’Posljednji sumrak’’, ‘’Usamljeni su hrabri’’, ‘’Gori li Pariz’’ i drugi, da bi radni tempo deset godina kasnije usporio, snimivši naslove ‘’Bijes’’ i ‘’Revolveraški dvoboj’’.

Kirk je okušao sreću i na Broadwayu, kao i  režiji, pa je 80-ih godina bio dio filmova ‘’B’’ produkcije. Godine 1986., snima film s Burtom Lancasterom ‘’Opasni momci’’. Jedan od posljednjih filmova u kojima je glumio bio je ‘’Sve ostaje u porodici’’ 2003. godine sa sinom Michaelom, unukom Cameronom i bivšom suprugom Dianom. Godinu poslije, glumio je u drami ‘’Ilussion’’ u kojoj se sa 87 godina pojavio u ulozi filmskog reditelja u poznim godinama.

 AFP

Posljednji film ‘’Meurtres à l’Empire State Building’’ snimio je 2008. godine.

Vijest o njegovoj smrti brzo se proširila svijetom, pitvrdila ju je porodica.

– Moja braća i ja s tugom objavljujemo da nas je Kirk Douglas danas napustio. Za svijet, on je bio legenda, glumac iz zlatnog doba filmova, koji je doživio zlatne godine, humanitarac čija je predanost pravdi i ciljevima u koje je vjerovao bio standard kojemu svi težimo. No, meni i mojoj braći on je bio samo tata, Catherine je bio predivan svekar, unucima i praunucima voljeni deda, a njegovoj supruzi Anne predivan suprug – napisao je njegov sin Michael.

Zasigurno je da legendarni Kirk neće biti nikada zaboravljen i da su njegove geste svijetu ostavile ogromno bogatstvo.

– Kirk je živio lijep život, svijetu ostavlja filmsku baštinu koja će biti tu za generacije koje dolaze. Bio je ugledni filantrop koji je radio na pomaganju javnosti i donošenju mira Planeti – dodao je Michael.

Svoj dugogodišnji život najbolje je sažeo u izjavi u jednom svojih posljednjih intervjua.

– Imao sam predivan život i imam fantastičnu porodicu. Zahvalan sam za sve što mi je život pružio – kazao je.

Posjeta Jugoslaviji

Douglas je bio miljenik mnogih, pa je tako ostvario prijateljstva širom svijeta. Oduševljene Jugoslavijom i susretom s Titom, 1964. godine, isticao je često.

Naime, prije 56 godina, tokom boravka u Beogradu na prijemu u Američkoj ambasadi izrazio je želju da upozna Josipa Broza Tita. Upozorili su ga tada kako postoji velika šansa da se susret ne dogodi, da bi mu ambasador Velike Britanije rekao kako on više od šest sedmica čeka da mu Tito odgovori na poziv za sastanak. Kirk se nije dao pokolebati, te je odlučio sam dogovoriti sastanak. Okrenuo je broj Titovog kabineta.

– Sljedećeg dana predsjednik Tito poslao je svoj privatni avion kojim smo moja supruga i ja prevezeni do njegove vile u Ljubljani. Proveli smo s njima puna tri sata, pili smo vino i razgovarali –  napisao je Kirk u jednoj od svojih knjiga.

Kirk je posjetio i Sarajevo 1984. godine, za vrijeme Olimpijskih igara. Zasigurno mu je u pamćenju ostala porcija ćevapa koju je platio 100 dolara, jer su tada ugostitelji iskorištavali posjete brojnih turista.

Osim što je pojeo najskuplje ćevape, prema nekim informacijama, navodno je prokockao 100.000 dolara u jednom sarajevskom kasinu. Tadašnjim konobarima je bio posebno drag, pogotovo na Baščaršiji, gdje nije štedio ostavljajući im bakšiš.

 

 

 

 

 

 

 

Pročitajte još