Teme

„Činčila bend“ jedinstvenom muzikom traži odgovore: Ko smo, šta radimo?

Foto: Romano Kuduzović

Sarajevski alternativni bend „Činčila“ nastao je spontano, 2012. godine. Idejni tvorac je Vanja Solaković, tadašnji student Akademije likovnih umjetnosti, koji je odlučio da u bend ubaci elemente likovne umjetnosti, kroz kostimografiju i scenografiju. Debitanski album “Šta Znam” objavili su 2016. godine u bh. produkciji.

NASTUP NA EXITU

Album je na njihovo iznenađenje odlično odjeknuo kod publike širom Regiona, nakon čega su uslijedile brojne pohvale od kolega, što im je omogućilo mnogo nastupa s velikim imenima s muzičke scene, te na jednom od najvećih regionalnih festivala EXIT-u. Nakon toga su se stvari u bendu počele razvijati i ujedno mijenjati oblik. Neki članovi su napustili bend, pa su ih zamijenili drugi, te je izašao i album “Bez oblika” pod etiketom beogradske izdavačke kuće „Lampshade Media“. Album “Bez oblika” zaokružio je kompletnu njihovu dosadašnju priču i opisao na najbolji način „Činčilin“ spoj likovne umjetnosti, performansa i muzike. Današnji članovi benda su gitarist Mirza Bradarić, basist Muhamed Mulaosmanović, bubnjar Vanja Gutić, te vokalni solist Vanja Solaković.

– Kada je riječ o prvobitnoj „Činčila“ ekipi, s kojom je i ovo sve krenulo, mogu da izdvojim ono najvažnije, a to je da su oni moji dugogodišnji prijatelji, čak i prije osnivanja benda. Kao djeca smo visili vozeći skejtbord i slušajući dobru muziku. Mnogo smo se družili, samo je bilo pitanje vremena kada ćemo kliknuti i u kreativnom smislu. U današnjoj postavci benda svi smo prijateljii kolege, teško je to razdvojiti kada zajedno stvarate muziku, previše je tu emocija uključeno, pa tokom vremena taj odnos prerasta u prijateljstvo – govori Solaković za naš magazin i pojašnjava neobično, te ujedno simpatično ime benda.

– Nastao je sasvim slučajno. Kad je došlo do toga da smislimo ime, jednostavno smo nabrajali spontano razna imena, pa koje nam se u momentu činilo zvučnim to smo i izabrali. Tako je nastao naziv „Činčila“. Kad smo poslije uporedili životinju činčilu, koja je veoma energična, s našim nastupima, shvatili smo da se savršeno uklapa, jer kad „Činčila“ koncert krene, možete nas doslovno i na plafonu vidjeti.

GDJE MI JE GLAVA

Članovi benda smatraju da se razlikuju po tome što su odlučili raditi samo ono što vole, ne interesira ih industrija, niti mainstream, rade šta žele, ne obazirući se na to da li se sviđaju masi ili odabranoj publici. Ukoliko pogledate jedan od njihovih videospotova, primijetit ćete kako se utjecaji likovne umjetnosti i muzike savršeno stapaju u jedno. Njihova misija kao alternativnog benda u današnjem vremenu i mjestu gdje živimo je prvenstveno širenje svijesti, te naglašavaju da žele djelovati edukativno, posebno na omladinu koja nema priliku da vidi i čuje alternativnu muziku. Kažu da im je cilj održavanja organske muzike u “životu”, što smatraju da je globalno misija svih muzičara koji i dalje sviraju gitarsku muziku.

– „Činčilina“ muzika služi da nudi drugačije perspektive iz kojih bi individualci imali priliku da ojačaju, razviju kritičku svijest, progovore glasno o svemu što im smeta i ostanu dosljedni sebi u ovom nezahvalnom društvu. U društvu gdje se sve više autentično razmišljanje i djelovanje tretiraju kao mentalna bolest – govori Solaković i predstavlja nam s kojim preprekama se bend najviše susreće.

– Najveći problem je što smo primorani da radimo sve sami. Sami smo sebi menadžeri, PR menadžeri, dizajneri reklama i omota albuma, kao i ogranizatori koncerata. Voljeli bismo da je drugačija situacija, pa da postoji neki vid industrije za alternativnu muziku, da se možemo posvetiti samo kreativnom radu. Za takav vid organizacije benda, mora se imati dobar finansijski status, pa da bend može platiti sve te silne ljude, jer alternativna muzika kod nas, nažalost, ne donosi mnogo novca.

Momci iz benda su posljednih dana ekranizirali pjesmu „Gdje mi je glava“ i kazali da ona nosi poruku svima. Smatraju da je vrijeme da se svi zapitaju ko su i šta rade, koliko su misli i odluke u suštini pod vanjskim i utjecajem medija, te da se propitaju imaju li uopće kontrole nad vlastitim životima.

Ujedno nam i kazuju šta je potrebno da bi se snimila kvalitetna pjesma.

– Najpotrebnije je imati volju za stvaranjem nečega što je dobro. Treba uložiti mnogo truda i strpljenja. Kvalitetna muzika ne dolazi preko noći, inspiracija nije na “dugme”, potreban je određeni artistički proces u kojem bi taj rad dobio svoju finalnu formu. Osim toga, bitno je i produkciju odraditi profesionalno. Treba se u svakom smislu o svim detaljima potruditi  i na kraju to poprimi kvalitet koji se jasno osjeti – govori Sokolović na kraju razgovora.



Nekad se svađamo, nekad grlimo

– Atmosfera varira i to je sasvim normalno, nekad se svađamo, a nekad se grlimo, sve zavisi od mnogih faktora i situacija. Kad se s ljudima radi, nemoguće je totalno izbjeći konflikte, koji su u našem slučaju čak i progresivni. Mislim, kad bi sve bilo savršeno, da bi nam brzo dosadilo. Volimo taj  turbulentni odnos, nekako nas drži konstantno u akciji i fokusu. Međuljudski odnosi su vrlo bitan faktor za kreativnost, iz njih mnogo učimo, rastemo i crpimo inspiraciju.



Kritična situacija na bh. sceni

– Današnja situacija na muzičkoj sceni u BiH je u globalu kritična, jer ne postoji uopće mnogo autorskih projekata, tih malo što ima je nedovoljno da se mogu razviti veće stvari. Ako pogledamo muzičku scenu kod nas, pa i alternativnu, veoma je loša sitacija. Mada je, ipak, drugačije u svijetu komercijalne muzike, samim time što je potražnja veća, te imaju i mnogo više sponzora, dok alternativci pretežno sve sami finansiraju i rade.

 

Pratite nas na društvenim mrežama