Izvori, jezera, kotline i pećine i drugi geomorfološki oblici predstavljaju čari Parka prirode Blidinje. Središnjim dijelom parka dominira Dugo polje s Blidinjskim jezerom, koje se smjestilo u jugoistočnom dijelu parka. Zapadnu granicu parka čini Vran planina, na jugoistoku su rijeka Neretva i planina Čvrsnica, a na sjeveroistoku Doljanka. Park se smjestio na svega dva sata vožnje od Jadranskog mora. Do parka je moguće doći iz pravca Rame, Jablanice, Tomislavgrada ili Posušja.
Blidinjsko jezero
Osnovan je 30. aprila 1995. godine. Prostire se na površini od 364 kvadratna kilometra. Dobio je ime po Blidinjskom jezeru, koje je smješteno u dnu Dugog polja na visini od 1.184 metra. Prosječna površina jezera je 3,2 kvadratna kilometra, uz relativno malu dubinu. Voda u jezero dolazi prvenstveno s okolnih planina Vrana i Čvrsnice s proljetnim otapanjem snijega. Ljeti veliki dio vode iz Blidinjskog jezera nestaje u ponorima, zbog čega znatno opadne nivo jezera.
Proglašenje Parka prirode Blidinje i izgradnja skijališta dali su potreban impuls bržem razvoju ovog kraja. Osim zimskog turizma koji privlači najveći broj turista, stanovnici ovog kraja sve više pažnje posvećuju mogućnostima ljetnog turizma zasnovanog na klimatskim pogodnostima i prirodnim ljepotama ovog kraja koji jednako privlači u svim godišnjim dobima.
Već tri godine posjetioci imaju mogućnost uživati u jahanju u ovoj netaknutoj prirodi. To je jedan poseban, inspirativan i lijep doživljaj za sve uzraste, od najmlađih do najstarijih.
Terensko jahanje omogućuje obilazak destinacija koje nisu dostupne automobilom.
Raznoliko bilje
Ugođaj ekološke oaze privlači turiste i izletnike tokom sva četiri godišnja doba, jer skijanje, sankanje ili grudvanje na padinama Čvrsnice jednako je atraktivno kao i proljetno ili ljetno uživanje u čarima Blidinjskog jezera i drugih blidinjskih znamenitosti. Blidinje je zov ljepote i zdravlja i zbilja se ne zna je li taj zov jači u proljeće i ljeto, kada je ovaj prostor jedan veliki buket krajobraza i kada sve miriše i odmara oči i dušu.
Na ovom jedinstvenom području do sada je evidentirano oko 1. 500 različitih biljnih vrsta, od čega su više od 200 endemske, reliktne i subendemske. Park prirode Blidinje je poznat i kao najveće stanište endemskog bjelokorog bora munike.
150 kamenih spavaća
Na području Parka prirode Blidinje, na dvije velike nekropole i još nekoliko različitih lokacija, nalaze se kameni spavači srednjovjekovlja – kršćanski nadgrobni spomenici iz razdoblja od 12. do 14. stoljeća, stećci koji svojom ljepotom i poviješću prkose zubu vremena i svjedoče nam o nekim drugim minulim stoljećima. Nekropola Dugo polje nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene svjetskom baštinom UNESCO-a. Prostiru se na području općine Jablanica, na putu prema Kedžari. Nekropola se sastoji od 150 stećaka, od kojih su veći broj ploče i sanduci, a jedan dio stećaka je i ukrašen. Stećci su u dobrom stanju i jedna su od najvažnijih kulturnih znamenitosti u Parku prirode Blidinje.
Ovaj projekt promocije domaćeg turizma omogućili su „BH Telecom“ i „Bosnalijek“.
