Na jugu Hercegovine, gdje se rijeke Trebižat, Bregava i Krupa spajaju s Neretvom, smjestio se grad vode, sunca, kamena i cvijeća – Čapljina.
Zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, nalazi se na važnom raskrižju puteva. U Čapljini se, naime, križaju dva regionalna puta, dva magistralna puta, željeznička pruga te autoput Koridor 5C.
Njen položaj, bogatstvo vode, plodne zemlje i blaga klima od davnina su privlačili ljude koji su na ovim područjima živjeli još od bronzanog doba. Živeći na ovom prostoru, gradili su nastambe koje su danas značajni kulturno-povijesni spomenici ne samo za prostor Čapljine nego i šire.
Drevni putevi
Urbani dio Čapljine daju široke ulice, trgovi, bulevari, zelenilo, perivoji, drvoredi, parkovi, cvjetne aleje, igrališta…
S puno pažnje grad se gradi vodeći računa o ljepoti i skladnosti prostora, po čemu je Čapljina prepoznata. Stoga se za Čapljinu s razlogom kaže da je to cvijet Hercegovine.
Leži na nadmorskoj visini od oko 10 metara. Zauzima površinu od 274 kvadratna kilometra, općina broji oko 27.500 stanovnika, a sam grad oko 7.500 stanovnika.
Položaj Čapljine nije slučajan, s obzirom na to da je njen nastanak opredijelilo vrlo frekventno područje u središtu izuzetno važnih drevnih puteva, koji su povezivali primorje dolinom rijeke Neretve prema unutrašnjosti Balkana i prostoru srednje Evrope.
Do dolaska austrougarske vlasti, općina je bila duboko zaostala i bijedom opsjednuta. U vrijeme austrougarske okupacije u Čapljini su izgrađene: Duhanska stanica, Željeznički kolodvor, zgrada Općine i pojedine zgrade oko Općine.
Kult zelenila
Šezdesetih godina prošlog stoljeća rade se prvi projekti podizanja i rekonstrukcije zelenih površina, pa tako to postade praksa koja je stvorila kult zelenila u gradu.
Blizina zračnih luka Mostar, Dubrovnik, Split i Sarajevo daje posebnu težinu razvoju ovih prostora.
Danas Čapljina može ponuditi obilnu turističku i drugu ponudu, počevši od Parka prirode „Hutovo blato“, Mogorjela, Gabele, Počitelja i drugih okolnih mjesta koja obogaćuju ukupni ambijent.
Prirodne ljepote, kulturno-povijesno blago, zemljopisni položaj, komunalni red i opći krajolik, kao i novostvorne vrijednosti svrstavaju ovaj grad u jedan od najljepših u BiH.
Ovaj projekt promocije domaćeg turizma omogućili su „BH Telecom“ i „Bosnalijek“.
Ostavština Rimljana i srednjovjekovlja
Četiri rijeke mame. Kud god čovjek krene, udarit će na neku od njih, a gotovo da nema sela u kome se ne bi našlo tragova pretpovijesti te rimskih i srednjovjekovnih ruševina ili spomenika. Kasnoantičke bazilike, mozaici i freske, amfore, kapiteli, nadgrobni spomenici i žrtvenici, miljokazi opekarske peći, oružje, nakit, svjetiljke, novčići, svega je ostalo iza Rimljana, a iz srednjovjekovlja ne fali.
