Pamukovići pred znamenitom Kulom Zmaja od Bosne
Dal’ si ikad tako sretna bila, kao što si bila onih dana, proveli smo jedno ljeto, na Čardaku Husein-kapetana
Tekst i foto: Hasan Čalić
Supružnici Džavid i Nadira Pamuković, dvoje su Gradačačana, koji iznad svega vole svoj grad i oboje ga na svoj načine promoviraju. Džavid sevdalinkom, Nadira radom u BZK „Preporod“.
Dok ispijamo kahvu na čardaku Kule Zmaja od Bosne s koje je Husein-kapetan Gradaščević vodio vojsku za odbranu Bosne, Džavid i Nadira prisjećaju se kako su se prije više od tri decenije “duše srele”. U to vrijeme Džavid se počeo baviti muzikom i Nadiri pjevušio prelijepi sevdah. Ona se pribojavala braka s muzičarem, ali on se borio, kako kaže, da ne krene krivim putem.
– Preferirao sam sevdah, pjevajući pjesme o Bosni i svom Gradačcu. Korigovao sam tekst poznate pjesme „Sa Gradačca bijele kule“, na čemu su mi čestitali rahmetli Safet Isović i Omer Pobrić. Nikad se ne mogu odužiti rahmetli Omeru i njegovom Institutu sevdaha, gdje smo zajedno s Esadom Kovačevićem, Nusretom Kobić, Hasibom Agić, brusili naše muzičke talente, obišli svijet, a Boga mi se i zaradilo. Uslijedili su albumi pjesama, putovanja, koncerti, nastupi, festivali. U svemu tome, moja supruga je nosila težak teret, jer nije lako biti žena muzičara, podizati djecu i nositi teret moje popularnosti. Njoj sam posvetio stihove pjesme o Gradačcu, koje i danas rado pjevam: „Dal’ si ikad tako sretna bila, kao što si bila onih dana, proveli smo jedno ljeto, na Čardaku Husein-kapetana. Nikad ja te zaboravit neću, staru Kulu i kaldrmu njenu, na Gradačac, k’o na srcu Bosnu, vječno nosim lijepu uspomenu” – ponosan je Džavid.
Nadira potvrđuje.
– Jeste, tako je bilo. I danas, više od tri decenije našeg zajedničkog života, nisam nesretna žena. Moj Džavid je uz muzičke vode razvijao i porodični biznis. Sagradili smo kuću, imamo dvoje krasne djece Džanu i Džanana – nastavlja Nadira, pravnica u Gradskoj upravi, predsjednica BZK “Preporod”, možda i najaktivnije bošnjačke zajednice u BiH.
Grad Gradačac dao je prostor na korištenje ovoj zajednici i Nadira se nada da će za Novu godinu ugovor biti produžen. A, u tim prostorijama ima se šta i vidjeti.
– Bosanska soba, stara mangala, fotogalerija poznatih ljudi iz historije našeg grada, rezbareni namještaj, 1.200 knjiga, vrijednih naslova. Ovdje se sastajemo, ovdje organiziramo okrugle stolove, radionice, naučne skupove, kojima je do sada prisustvovalo više od stotinu eminentnih imena. Zahvalni smo našem profesoru Husniji Kamberoviću, koji nam daje ideje i upute u radu – zaključuje Nadira.
U pripremi je monografija o radu BZK “Preporod” Gradačac od njegovog obnoviteljstva do danas. Promocija je planirana do kraja godine.
Čekajući kosti Husein-kapetana
Predsjednica Nadira Pamuković i rahmetli Bego Gradaščević, obnovitelj “Preporoda”
U prostorijama “Preporoda” posebno mjesto zauzima sećija na kojoj je sjedio Muhamed Bego Gradaščević, direktni potomak Husein-kapetana.
– On je 1990. obnovio rad „Preporoda“, dugo je bio njegov predsjednik, a mi smo ga proglasili počasnim predsjednikom. Nažalost, Bego je prije dvije godine preselio na drugi, bolji svijet, a da nije dočekao ispunjenje svoje najveće želje, da se u već sagrađeno Turbe na gradskom Trgu prenesu posmrtni ostaci Husein-kapetana iz Istanbula. Nije Bego dočekao da se Zmaj od Bosne vrati u svoj grad koji je branio svim silama, u svoju Bosnu koju je neizmjerno volio. Ali, mi smo tu, nastavit ćemo njegovo djelo i njegov naum – kaže Nadira Pamuković.