Posmatranje ptica-velika turistička šansa BiH

Piše: Lejla Bejdic

Svake godine, prvi vikend u oktobru rezerviran je za ptice. Tada se obilježava Evropski dan posmatranja ptica, a tim povodom i ekipa „Azre“ provela je dan na Livanjskom polju s članovima Ornitološkog društva „Naše ptice“, osnovanog 2003. godine u Sarajevu. Misija im je da široj javnosti ukažu na ekološki značaj ptica i potrebu zaštite njihovih staništa.

Na putu od Sarajeva ka kraškoj ravnici na jugozapadu naše zemlje Blidinjsko jezero, uz mali predah i odmor imali smo sjajan uvod za početak ture koja nas je čekala na ovom životno važnom staništu za ptice. Posebnu čar na ovom močvarnom području, tresetištu i livadama nastanjenim endemskim i rijetkim vrstama, imao je obilazak odmorišta Vrilo i posmatračnice za ptice na Grabovici.

Inače, ovaj najveći močvarni kompleks u Bosni i Hercegovini i najveće plavno kraško polje na svijetu proglašeno je 2008. godine za močvaru od međunarodnog značaja pod okriljem Ramsarske konvencije, a 2011. godine uvršteno i na listu područja od međunarodnog značaja za ptice. Nažalost, još nema zaštitu kakvu zaslužuje niti na jednom nivou.

Jer, kako to obično biva, naše vlasti, od kantona do države, slabo mare za potencijale Bosne i Hercegovine, čija nepresušna prirodna bogatstva bi mogla biti naš ponajveći ekonomski adut zbog mogućnosti razvoja turizma.

Iako je i pandemija sve zaustavila,  Nermina Sarajlić, potpredsjednica orintološkog društva „Naše ptice“, ističe da su brojni turisti iz svih dijelova svijeta posljednjih godina pokazali interes za obilazak i ovih područja naše zemlje.

– Turisti koje privlači obilazak prirode pokazuju jak interes i za posmatranje ptica, birdwatching, što podrazumijeva prepoznavanje ptica na osnovu njihovog izgleda, ponašanja ili glasanja – pojašnjava nam Sarajlić.

Ona ističe da se na prostoru Bosne i Hercegovine može vidjeti više od 300 različitih vrsta ptica, od kojih su neke rijetke u drugim dijelovima Evrope. Prednost naše države je što se nalazi na tzv. Jadranskom seobenom putu, kojim ptice iz centralne i istočne Evrope u jesen prelijeću preko Balkanskog poluotoka i Sredozemnog mora, da bi provele zimu u sjevernoj ili centralnoj Africi.

– Tokom seobe, ptice se zadržavaju na močvarnim staništima, gdje se odmaraju, hrane i prikupljaju energiju za dalji put. Na kraškim poljima Bosne i Hercegovine zastupljeni su stanišni tipovi na kojima se ptice zadržavaju tokom proljetne i jesenje seobe, perioda gniježđenja i zimovanja. U današnjem svijetu uništavanja prirodnih dobara, posmatranje ptica je pravi način povratka prirodi i specifična turistička djelatnost. Veći broj posmatrača ptica pomaže razvoj lokalne zajednice i podiže svijest o zaštiti prirode i smanjuje krivolov, broj požara i ostalih oblika uništavanja staništa i nezakonitosti koje su zabilježene – ističe Sarajlić. Izlet je organiziran u okviru BioNET mreže, koja okuplja 14 organizacija iz sedam država naše regije, s ciljem očuvanja biodiverziteta i unapređenja zaštićenih područja.

Naše putešestvije obogatila je vožnja Livanjskim poljem, te zaustavljanje na Buškom jezeru, gdje se nalazi posmatračnica za ptice odakle smo imali priliku dvogledom prepoznati neku od ptica iz priručnika koje smo usput dobili.

Sa još svježim slikama Buškog jezera uputili smo se na rijeku Sturbu. Tek tamo se otvara mnogo biznis ideja koje su lokalni stanovnici razvili kroz male grantove podržane od Ornitološkog društva „Naše ptice“.

Tako ovdje posjetioci mogu doživjeti i nezaboravno iskustvo da u vožnji kanuom uživaju u posmatranju ptica.

– Ovaj vid turizma, a i sama zaštita prirode i ptica itekako bi se mogao popularizirati kroz različite manifestacije koje okupljaju veliki broj ljudi kao što su međunarodne akcije – zaključuje Sarajlić.

Foto: Vanja Ćerimagić

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti