Utjecaj Corona pandemije na psihičko zdravlje djece i omladine

Piše: Redakcija

Mag. Alma Brkić-Elezović

Djeci i omladini treba staviti do znanja, da pored tjelesnog, pažnju treba posvetiti i psihičkom stanju u kojem se nalaze.

Za vrijeme Corona pandemije mnogo je poraslo saznanje o značaju psihičkog zdravlja. Čak i ljudi koji bi se sami opisali kao stabilni, osjetili su tokom Corona vremena, da postoji nešto što ne funkcionira automatski i na šta se mora obratiti pažnja, naime na psihičko zdravlje.

Corona vrijeme je pokazalo da je psihičko opterećenje poraslo i da su depresivna stanja , konflikti i strahovi u snažnom porastu. Dugoročne posljedice još se ne mogu tačno predvidjeti. Jedna studija Donau Universität Krems pokazala je da su depresivni simptomi djece u Austriji od 4% na 26% , simptomi straha od 5% na 23% , kao i poremećaji sna od 7% na 18 % porasli. Jedna studija Oxford Health Biomedical Researh Centre pokazala je da 18% učesnika u studiji nakon jednog Covid oboljenja izražava psihičke probleme. Također, i kod djece i omladine stanje je alarmantno.

Djeca su također, za vrijeme pandemije jako opterećena i pokazuju isto takve simptome. Mediji u Austriji su bili početkom godine puni natpisa o tome kako se djeca ne osjećaju dobro, da trpe od posljedica lockdowna i da učenje od kuće predstavlja za nih opterećenje i stres. Poremećaji sna, depresivna stanja i poremećaji ishrane se često primjećuju.

To jasno pokazuje, da mi u budućnosti moramo usmjeriti našu pažnju na očuvanje psihičkog zdravlja djece i omladine.

Da je zdravlje veoma važno, naučili smo svi još u školi, onda, a i sada je ukazivano na važnost fizičke aktivnosti i ishrane, pravilno drzanje i redovnu higijenu zubi i desni.

Zelena jabuka kao simbol zdravlja?

Ali šta je ustvari sa psihičkim zdravljem? Kako možemo naučiti da na njega obratimo pažnju i kako možemo djeci i omladini približiti značaj psihičkog zdravlja?

Mi možemo iz vremena pandemije nešto naučiti, što ja obavezno savjetujem. Djecu češće osposobiti da se mogu češće zapitati: “Da li je moja duša zdrava?” ili “Kako se osjećam?” Roditelji su pri tome prva instanca, koja o tome treba da povede računa kao i stručnjaci u pedagoškim institucijama. Pri tome treba formirati jedan dodatni simbol za psihičko zdravlje koji će nas na to podsjećati.

Kada postanemo svjesni psihičkog zdravlja, to je najbolja prevencija za jednu dobru emocionalnu ravnotežu i jedan dobar razvoj djeteta. Osnova za dalje međusobne odnose u životu i mustra prema kojima se one odvijaju najčešće je postavljena već u djetinstvu.

Moj savjet je jednom u toku dana naći trenutak kada su roditelji a i djeca opušteni i u miru razgovarati o tome kako se svi članovi porodice trenutno osjećaju, a kod manje djece pokušati putem crteža i igre saznati kako se dijete trenutno osjeća- prepoznati stanje žalosti, straha i ljutnje.

Roditeljima treba staviti do znanja da njihovi mogućnosti imaju granice i da u svakom slučaju kada zahtjevi postanu previše teški bez ikakvog stida potraže stručnu pomoć.

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti