Robert Dacešin, ljudima koji prate društvene mreže poznatiji kao @rio_price_sa_putovanja, Banjalučanin koji je ujedno putnik, poliglot, bloger, teniser, teniski sudija i magistar ekonomije. Uz malo novca i mnogo znatiželje obišao je gotovo 60 zemalja svijeta. U svom stanu besplatno je ugostio desetke stranaca, a i sam je, na raznim stranama svijeta, umjesto u skupim hotelima, boravio u domovima nepoznatih osoba. Sa svih putovanja nosi zanimljiva iskustva o kojima piše na svom blogu, a jednom mjesečno će samo za čitatelje “Azre” pisati o svojim putovanjima i dijeliti najzanimljivije detalje, te vas natjerati da nekad posjetite destinaciju o kojoj piše
Panama. Na prvu pomisao o ovoj zemlji većina nas obično pomisli na čuveni kanal, koji pojedini nazivaju osmim čudom svijeta. Da budem iskren, i sam nisam znao mnogo o ovom mjestu prije nego sam došao ovdje, ali ono što mogu da kažem je da sam nakon nekoliko dana koje sam proveo u Panama cityju, ostao oduševljen mnogim momentima u vezi s ovom zemljom, a koje ću se potruditi da vam opišem u redovima koji slijede.
Gdje se nalazi?
Panama se nalazi u Centralnoj Americi i graniči s Kolumbijom na istoku, a s Kostarikom na zapadu. Moram napomenuti da iz Kostarike u zemlju možete ući kopnenim putem, ali iz Kolumbije samo avionom ili brodom. Međutim, ovi brodovi nisu veliki, a nisu baš ni jeftini, te je najekonomičnija opcija putovanja definitivno avionom.
Uz to, ovo je i jedino mjesto na svijetu gdje možete posmatrati kako Sunce izlazi na Tihom okeanu, a zalazi na Atlantskom.
Aviokarte
Iako turistički ne toliko popularna i prilično mala zemlja, aerodrom u Panami jedan je od najprometnijih aerodroma ovoga kraja, te veoma česta dolazna tačka putnika koji planiraju putovanje po Centralnoj ili Južnoj Americi. Zbog svog dobrog geografskog položaja između dvije Amerike, kao i očigledno pametne politike rukovođenja zemljom, vrlo često će vam se desiti da vaš let za ovaj kraj svijeta, bilo da putujete u Kostariku, Nikaragvu ili Kolumbiju, bude imao presjedanje u Panami.
Prosječna cijena aviokarata za Panamu iz naših krajeva, kreće se od 600 do 800 eura.
Kakva je klima?
Tropska, što znači da postoje suhi i kišni periodi u godini. Suha sezona traje od polovine decembra do aprila, te je u ovom periodu, možda i najbolje vrijeme za posjetu Panami. Ovo je isto tako i najbolje vrijeme za sve ronioce da dođu ovdje, jer je zbog malih kiša, bistrina vode prilično visoka. Kišna sezona traje od druge polovine aprila do prve polovine decembra, te su u ovom periodu mogući jaki pljuskovi u posljepodnevnim časovima ili u rano veče, dok su jutra obično mirnija.
Ipak, zbog svoje blizine ekvatoru, temperature tokom godine i ne variraju previše, što je bila jedna od prvih stvari koju mi je Goran spomenuo da mu se dopala. Suštinski, stalno je toplo, ali nikada prevruće. Taman toliko da obučeš neku karipsku košulju, bermude i izađeš u šetnju.
Panamski kanal i zašto je bitan?
Vjerovatno ne postoji poznatije mjesto u ovom dijelu svijeta od Panamskog kanala, bez dileme jednog od najvećih, ali i najtežih inžinjerskih poduhvata koje je čovjek ikada napravio. Gradnja kanala trajala je od 1883. do 1914., da bi se na kraju napravilo ovo čudo arhitekture, dugo 82 kilometara, koje povezuje Atlantski i Tihi okean.
Na najužem mjestu kanal je širok 91,5 metar, a na najširem 350 metara. Dubina mu iznosi 13,7 metara, a brodovi koji plove kroz njega, dižu se i spuštaju za 26 metara visinske razlike. Ugovorom, koji je 1903. godine potpisan između SAD-a i Paname, Panama je ustupila na korišćenje 16 kilometara široku kanalsku zonu između susjednih obala SAD-u.
Ali, taj ugovor ima jedan prilično zanimljiv momenat.
Naime, ako se pobliže analizira, može se naći podatak da ukoliko u bilo kojem trenutku država Panama iz bilo kojeg razloga zabrani prolaz američkim brodovima kroz kanal, Amerikanci imaju pravo da s vojskom dođu i uzmu kanal sebi.
Prve ideje o gradnji kanala
Prije nego su se Amerikanci dosjetili da naprave Panamski kanal, ideju je još u 16. vijeku prvi dobio španski kralj Karlo V. Ferdinand de Leseps, projektovao je kako će budući kanal izgledati, a gradnja je, kao što se već zna, započeta 1903. i završena je 1914. godine. Prokopavanje kanala tada su počeli Francuzi, međutim, nakon što je više od 22.000 ljudi stradalo pri gradnji usljed različitih odrona, ali i različith bolesti kao što su malarija i žuta groznica, Sjedinjene Američke Države 1889. godine preuzimaju glavnu ulogu u njegovoj izgradnji i završavaju kanal.
Glavni cilj bio je da se skrati putovanje od zapadnih ka istočnim obalama SAD-a, jer su do njegovog prokopavanja brodovi morali ploviti mjesecima da bi stigli s jedne tačke na drugu. A koliko je sam kanal olakšao vodeni saobraćaj, možda najbolje govori podatak da je ruta sa 22.500, skraćena na 9.500 kilometara.
Izgradnja Panamskog kanala koštala je Amerikance blizu 375 miliona američkih dolara, uključujući i 10.000.000 dolara plaćenih Panami i 40.000.000 dolara koje je isplaćeno francuskim kompanijama.
Čiji je kanal danas i koliko se plaća prolaz?
Sve do 1999. godine, Sjedinjene Američke Države su samostalno upravljale kanalom, da bi od 2000. godine u upravljanje kanalom bila uključena i Panama.
Nakon što je 15. аugustа 1914. teretni brod „Ancon“ postao prvi brod koji je prošao kroz kanal, počelo se s naplaćivanjem taksi za prolaz. Zavisno od veličine broda i vrste tereta koji nosi, svaki brod koji prođe kroz kanal mora Panami i Americi da plati određenu svotu novca. Iznos koji plaćaju veći brodovi za prolaz kroz kanal, zna da bude i više stotina hiljada dolara.
Zvanično najskuplju redovnu taksu za prolazak kanalom platio je, 1. jula 2016., Mitsui O.S.K. Lines, u iznosu 829.468 dolara. S druge strane, najjeftinija taksa bila je 36 centi za Richarda Halliburtona, koji je preplivao kanal 1928. godine. Prosječna taksa koju brod plati iznosi 54.000 dolara, a kroz kanal godišnje prođe približno 15.000 brodova. Nevjerovatno zvuči i to da kanal povezuje više od 144 morske rute, 1.700 svjetskih luka i 160 zemalja.
Takse za prolaz kanalom određuju vlasti Panamskog kanala, a temelje se na tipu broda, veličini i vrsti tereta koji brodovi prevoze. Izuzimajući manje brodove, nijedan brod ne smije da prođe kroz kanal koristeći sopstvenu snagu. Brodovima uvijek upravlja panamski kapetan, a jedan prolazak kroz kanal traje od osam do 10 sati.
Šta može da se vidi u Panami?
Kako je destinacija koju većina ljudi obilazi u Panami upravo njena prijestonica, u ovom tekstu fokus će biti upravo na Panama cityju i stvarima koje mogu da se rade u gradu.
Prvi osjećaj koji sam dobio kada sam sletio u Panama city jeste da je ovo Miami, jer nepregledni redovi nebodera naslonjeni uz okean i široke ulice sa svih strana, zaista daju utisak kao da ste u tom gradu.
Casco Viejo
Ali, Panama city, ipak, ima nešto što Miami nema. Dušu. Stari dio grada, ovdje poznat kao Casco Viejo, nevjerovatan je kontrast na prijašnju fotografiju. Izgrađen u kolonijalnom stilu, s velikim brojem šarenih fasada i čudesno lijepom arhitekturom, koja priča historiju staru nekoliko vijekova, ovo je mjesto u kojem ćete bez dileme provoditi najveći dio vašeg boravka u gradu.
Zanimljivo je da je Casco Viejo osnovan 1671. godine, nakon što je kapetan Morgan opljačkao izvorni grad, koji se nalazio sedam kilometara uz obalu. Gradeći se tokom svih ovih godina, grad je poprimao svoj pečat, a veliki broj značajnih historijskih građevina doveo je do toga da bude proglašen UNESCO-ovom kulturnom baštinom 2003. godine.
Casco Viejo Panama
Odlična karakteristika Casca Vieja je što je veliki broj objekata od značaja lociran prilično blizu jedan od drugog, te ćete uz laganu šetnju od nekoliko sati obići veliki dio atrakcija od značaja, kao što su Iglesia y Convento de la Compania de Jesus, Iglesia y Convento de Santo Domingo s jedinstvenim lukom i Paseo de las Bovedas, gdje imate odličan pogled na moderni dio grada, kao i dobar izbor suvenira koje možete kupiti.
Ono što moram napomenuti prije nego nastavimo dalje jeste da Casco Viejo ne treba miješati s Panamo Viejom, nekada starim gradom od kojeg je danas ostala samo ruševina, ali koju isto tako vrijedi posjetiti.
Panama Viejo
Ako je Casco Viejo danas naljepši dio grada, Panama Viejo je, usudio bih se reći, historijski najbitniji, s obzirom na to da je na ovom mjestu, davne 1519. godine, osnovan grad. Iako je od njega danas ostalo jako malo, njegovi ostaci svjedoče o bogatoj historiji ovog mjesta i onom što se ovdje dešavalo.
Trg nezavisnosti
Smješten praktično u centru Casco Vieja, Trg nezavisnosti odlično je mjesto s kojeg možete početi vaše istraživanje ovog dijela grada. U sklopu Trga nalazi se mali, ali veoma lijep park s klupama ispod stabala, koji je i jedno od mjesta sastajanja lokalnog stanovništva u gradu, a koji je inače napravljen u čast proglašenja nezavisnosti Paname od Kolumbije, decembra 1903. godine. Na trgu se nalazi i impozantna katedrala Metropolitana iz 1688. godine.
Bio muzej
Ako iz Starog grada ili možda iz svoje hotelske sobe gledate ka okeanu, možda ćete primijetiti šarenu zgradu u daljini prema ulazu u kanal. To je Bio muzej, koji je dizajnirao poznati arhitekt Frank Gehry. Zbog svog neobičnog oblika Bio muzej privlači mnogo pažnje svih putnika koji dolaze u Panamu. Inače, Gehry je projektovao i čuveni Gugenhajm muzej u Bilbau.
Od ostalih atrakcija, preporučujem vam da posjetite Muzej religiozne kolonijalne umjetnosti (Museo de Arte Religiouso Colonial), koji prikazuje zbirku umjetničkih djela iz 16. vijeka, kao i da se popnete na vidikovac Ankon, s kojeg se pruža najbolji pogled na čitav grad. A s obzirom na to da je vidikovac, ustvari, prava tropska šuma, možda budete imali sreće pa vidite neke nekog tukana, majmuna ili čak ljenjivca, koji se često mogu spaziti na ovom mjestu.
Cijene u Panami
E sad, da ne bi sve bilo tako savršeno u ovoj panamskoj priči, osim prelijepe arhitekture, Panama ima i drugi momenat, koji niti jedan putnik ne voli. Veoma je skupa.
Kao jedna od najvećih ekonomija Centralne Amerike, Panama je moderna i razvijena država s velikom količinom stranog kapitala, koji je najviše počeo da ulazi u zemlju u trenucima kada je zemlja bila poreski raj. U razgovoru s Goranom, ali i još nekim lokalcima ovdje, saznajem da je prosječna plata u Panami mnogo veća od naše i iznosi oko 1000 dolara, mada je s tim novcem prilično teško živjeti, ako uzmemo u obzir cijene pojedinih stvari po gradu.
Običan ručak u restoranu u gradu platili smo oko 20 dolara, sok od narandže 4 dolara, a magnet 3 dolara. Nekretine su, također, gotovo nestvarno skupe, pa tako stan s jednom spavaćom sobom u Cascu vieju, može da košta i 300.000 dolara!
Oprezno s novcem dok ste ovdje.
Smještaj u Panami
Iako i smještaj prati cijene, u gradu se može naći solidan Airbnb za 20-ak eura po osobi, što i nije tako strašno. Preporuka je da smještaj tražite u starom dijelu grada, kako bi vam bilo mnogo lakše obilaziti atrakcije grada, jer se većina njih nalazi upravo u tom području.
Kako se kretati po prijestonici?
Uberom. Uber je mnogo jeftiniji nego taksi u gradu (kao i u gotovo svakom gradu na svijetu), te obavezno sebi skinite aplikaciju prije nego dođete ovdje, jer ćete uštedjeti mnogo novca na ovaj način.
Moj utisak
Da budem iskren, prije dolaska ovdje nisam imao prevelika očekivanja o Panami. Tokom putovanja Južnom Amerikom, krajem 2018. godine, imao sam duže presjedanje u Panami, ali zbog kratkog vremena, ipak, odlučio da ne izađem. Nekako, ne volim taj osjećaj čekiranja negdje, bez da upoznaš suštinu.
Ali, nakon nekoliko dana koje smo proveli u prijestonici Paname, drago mi je što tada nisam izašao. Što nisam otišao u Casco Viejo i samo prošetao gradom, zatvarajući tako priliku da pobliže upoznam Panamu, jer bih mislio da nije vrijedna vraćanja. Najviše zahvaljući Goranu i informacijama koje smo od njega čuli, mislim da smo doživjeli Panamu na najbolji mogući način i upoznali njenu suštinu.
Mogao bih još da pišem o ovoj zemlji, ali kao što i sam Goran reče, neću da mu uzimam hljeb, pa ćemo tako ovdje završiti našu priču iz ove karipske zemlje, koja nas je oduševila na mnogo načina i koju smo instant zavoljeli, kako zbog posebne energije, tako i zbog prelijepe arhitekture.