Profesor geografije Vedran Zubić
Još je Leonardo da Vinci planirao koristiti konkavna ogledala koja bi usmjeravala solarno zračenje i grijala vodu. Moramo se naučiti koristiti ona goriva koja neće oštetiti i promijeniti atmosferu, klimu, kao što to rade fosilna goriva, stoga trebamo koristiti ono što je obnovljivo, a to je solarno zračenje čijom upotrebom nećemo ništa upropastiti u ekosisemu, kaže profesor geografije Vedran Zubić
Dan Sunca obilježava se 3. maja, a ideja obilježavanja potječe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća. Na 95. američkom kongresu, 1978. godine, usvojena je zajednička rezolucija kojom je ovaj dan određen kao Dan Sunca. Cilj je bio promovirati solarne tehnologije i ukazati na Sunčev potencijal u zadovoljavanju američkih energetskih potreba. Kongres je pritom pozvao tadašnjeg predsjednika SAD-a Jimmyja Cartera da izda proglas kojim poziva na njegovo obilježavanje. Već se tada prepoznalo da je potreba za razvojem i proširenjem obnovljivih izvora energije koji mogu osigurati grijanje, hlađenje te napajanje domova i industrije električnom energijom, veća nego u bilo kojem drugom trenutku u dotadašnjoj historiji.
Iz tog razloga Amerikanci su potražili načine korištenja Sunca kao neiscrpnog izvora čiste energije. No, vratimo li se mnogo dalje u historiju, zanimljivo je uočiti da je još Leonardo da Vinci planirao koristiti konkavna ogledala koja bi usmjeravala solarno zračenje i grijala vodu. Jer, već je tada bio zabrinut zbog uništenja šuma koje su u tadašnje vrijeme bile glavno gorivo.
Ususret Danu Sunca razgovarali smo s profesorom geografije Vedranom Zubićem, koji nam je pobliže objasnio značaj Sunca, te otkrio i poneku zanimljivost.
– Sunce je i dalje izvor života, ali i obnovljivi izvor energije. Solarna energija koja svakodnevno stiže do površine Zemlje gotovo 8.000 puta je veća od naših energetskih potreba. Svugdje dostupna, ali ne i svugdje iskorištena, solarna energija je veliki potencijal. Moramo se naučiti koristiti ona goriva koja neće oštetiti i promijeniti atmosferu, klimu, kao što to rade fosilna goriva, stoga trebamo koristiti ono što je obnovljivo, a to je solarno zračenje čijom upotrebom nećemo ništa upropastiti u ekosisemu – kazao nam je profesor.
Ističe kako obilježavanje ovog dana treba probuditi svijest da zaista počnemo razmišljati o tome na koje sve načine možemo iskoristiti solarnu energiju.
– Sunce trebamo staviti na prvo mjesto. Solarna energija zaista i jeste budućnost, jer ono što je bit nas kao civilizacije jeste da ćemo teško smanjiti industrijsku proizvodnju, natjerati nekoga da smanji potrošnju kvantiteta energije itd., a na nama je da razmišljamo kako taj kvantitet energije možemo iskoristiti te što više dobiti od obnovljivih izvora energije – zaključuje prof. Vedran Zubić.
ZANIMLJIVOSTI O SUNCU
-Od tri do pet puta godišnje se javlja pomračenje Sunca, mnogo češće od pomračenja Mjeseca i to pomračenje nikad ne bude na istim geoširinama i nikad nije potpuno, odnosno nekad se sakrije cijelo Sunce, a nekad pola
-Sunčeve zrake putuju skoro milion godina iz jezgra do površine, a treba im otprilike osam minuta da dođu do Zemlje
-Sunčev vjetar prostire se koronom, odnosno vijencem koji vidimo samo kada se desi pomračenje
-Sunčeva energija daje kvalitet, ali višak energije koji se ponekad javlja zna nekad čak i ometati, pa je tako prije desetak godina usljed djelovanja elektromagnetnog talasa pola Kanade ostalo bez struje
-Sunčevi fotoni su „krivci“ što se javlja polarna svjetlost, poznatija s nazivom aurora borealis. To je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih svijetlih ploha. Najčešće je vidljiva u polarnim krajevima, a što je udaljenost od magnetskih polova veća, to se pojavljuje rjeđe
-Sunce je udaljenije od Mjeseca 450 puta, a isto toliko i veće od Mjeseca, no, kad posmatramo nebo, imamo utisak da su Sunce i Mjesec iste veličine, ali to je samo optička varka
-Mi se ne grijemo direktno Sunčevim zračenjem, nego tek radijacijom Zemlje kada se ti zraci odbijaju od Zemlju, zato nam je toplije u prizemnim slojevima