Marina Kikanović, supruga bh. košarkaškog internacionalca Elmedina Kikanovića, za “Azru” piše o najpoznatijim destinacijama koje je do sada imala priliku posjetiti. Pričajući vlastita iskustva o kulturi, modi i gastronomiji, diplomirana pravnica i magistrica energetike ovog puta nas vodi u Kuvajt. Svoje sugestije i ideje šta biste voljeli da čitate u nekom od narednih brojeva možete slati na Marininu Instragram stranicu @travelmimii
Kuvajt je država Zapadne Azije, smještena u Persijskom zalivu, a graniči s Irakom i Saudijskom Arabijom. Riječ Kuvajt dolazi od deminutiva riječi Kuwt, što znači tvrđava. Ovo je zemlja s izuzetno visokim temperaturama, posebno u julu i augustu. Vlada suha, pustinjska klima s dugim i vrelim ljetima, te kratkim i prohladnim zimama. Najprijatnije vrijeme i najpogodnije za posjetu je od oktobra do aprila. Kuvajt se nalazi u pustinji, ali blizina Iraka i Irana uvjetuje drugačiju klimu od ostalih zemalja Persijskog zaliva. Naime, zbog blizine planinskih lanaca Irana i Iraka, u Kuvajtu je vlažnost zraka znatno niža nego, recimo, u UAE-u ili Bahreinu. Također, temperatura zimi iznosi između 10 i 25 stepeni. Iako je u julu i augustu prosječna temperatura 45 stepeni, to ne treba da vas zavara, jer život Kuvajćana se tada odvija u zatvorenim prostorima, restoranima i tržnim centrima, gdje može da bude i neprijatno hladno s temperaturama 16-18 stepeni. Preporuka je da uvijek imate neku majicu dugih rukava ukoliko idete u tržni centar, jer ljudi s naših prostora nisu navikli na takve temperaturne amplitude, a ulazak s 50 stepeni u klimatizirane prostorije u kojima je otprilike 16 stepeni je pravi izazov. Ukupna populacija je 4,7 miliona ljudi, od čega su 1,5 milion Kuvajćani, a 3,2 miliona stranci. Najbrojniji među strancima su Indijci, Egipćani, Pakistanci, Iranci i Filipinci. Ova različitost je pravo bogatstvo Kuvajta, a na ulici ćete čuti razne jezike, dok i restorani nude specijalitete iz cijelog sveta.
Veliki broj turista
Kuvajt nema površinske vodene tokove, a pitka voda se uglavnom uvozi ili dobija desalinizacijom morske vode. Stoga, voda je ovdje skuplja od benzina. Za litar benzina potrebno je izdvojiti 0,28 €. Kuvajtski dinar je najskuplja valuta na svijetu, a 1 KD vrijedi 2,85 €.
Kuvajt ne privlači veliki broj turista. Razlog tome možemo tražiti u činjenici da Kuvajt nije poznat kao centar zabave, budući da je konzumiranje alkohola strogo zabranjeno i zakonom kažnjivo. To uključuje i zabranu unosa alkohola u državu, zabranu proizvodnje, prodaje. Plan države je diversifikacija prihoda. Najveći dio prihoda dolazi razumljivo od prodaje nafte i naftnih derivata. S druge strane, specifične klimatske prilike onemogućavaju širi razvoj poljoprivrede. Danas je Kuvajt zemlja koja uvozi sve osim ribe. Nakon Zalivskog rata u kojem je Amerika odigrala vodeću ulogu u očuvanju granica i suvereniteta Kuvajta, ova zalivska zemlja je poprilično amerikanizirana. Brojni lanci restorana, uglavnom brze prehrane, brojni artikli u supermarketima su upravo iz Amerike. Inače, odlazak u supermarket može da bude poprilično zanimljiv, jer izgleda kao da svaka država svijeta ima svog predstavnika na policama. Osim već spomenute i dominantne Amerike, naići ćete i na jabuke iz Italije ili Novog Zelanda, lososa iz Škotske, breskve iz Egipta i Jordana, vodu iz Omana, Italije, Norveške, pa i Srbije i Bosne i Hercegovine, zobene pahuljice iz Engleske, sireve iz Turske, kupine i jagode iz Amerike, šljive iz Tunisa…
Kuvajt je jedna od najbogatijih zemalja na svetu čiji BDP po stanovniku iznosi 72.096 $ i zauzima visoko osmo mjesto na svjetskoj rang-listi. Poređenja radi, Srbija ima malo više od 15.000 $ po stanovniku, a Bosna i Hercegovina približno 13.000 $. Životni standard u Kuvajtu je poprilično visok. Cijela država je izuzetno dobro povezana saobraćajnicama, a vrijedi spomenuti da Kuvajt nema nijednu željezničku prugu. Autoputevi dominiraju i poprilično su široki i prostrani, poneki imaju i po pet ili šest traka. Na putevima ćete se osjećati kao u nekom američkom filmu, jer svi voze ogromne terence, džipove, uglavnom američke proizvodnje. Zahvaljujući velikom bogatstvu, ulicama krstare neki od najluksuznijih modela automobila. Ipak, saobraćajna kultura nije na visokom nivou, pa, ukoliko se odlučite da iznajmite auto i vozite u Kuvajtu, budite oprezni.
Prava žena
Kuvajt je danas jedna od najnaprednijih zemalja tog regiona kada je riječ o pravima žena. Od 2006. godine žene su dobile pravo glasa na izborima, a danas ravnopravno rade u brojnim državnim institucijama. Također, Kuvajt je zemlja u kojoj se ne provodi Šerijatski zakon. Stoga, svaka žena ima pravo da bira kako će da se oblači. Na ulici možete sresti i pokrivene i prozapadno odjevene žene. Zajedničko im je da izuzetnu pažnju posvećuju svom izgledu, uglavnom su to savremene žene, odjevene i našminkane po posljednjoj modi. Nisu im strane ni operacije iz estetske hirurgije. Gradom dominiraju saloni ljepote, a specifično je da su odvojeni muški i ženski saloni. Na javnim plažama nije dozvoljeno kupanje u bikiniju, ali postoje brojni klubovi s privatnim plažama gdje je to dozvoljeno. Budući da nema previše zabavnih sadržaja, glavna zanimacija lokalnog stanovništva je odlazak u tržne centre i shopping.
Tržni centar „Avenues“ je jedan od najvećih na Bliskom istoku. Vodi bitku s „Dubai Mallom“, jer se i jedan i drugi proširuju, nastojeći da sebi obezbijede titulu najvećeg. „Avenues“ zaista nudi ogroman izbor butika, restorana, kafića, kino dvorana… Ovo je ujedno i jedan od najvećih tržnih centara na svijetu s više od 1100 lokala. Glavni dio tržnog centra je čuveno šetalište „Grand Avenue“ s brojnim buticima i restoranima. Ima providan krov i stičete utisak kao da ste vani. „Avenues“ ukupno ima 12 distrikta, a uz spomenutu „Grand Avenue“, tu su i „Prva“ i „Druga avenija“, zatim „SoKu“ (dio koji je uređen po uzoru na njujorški Soho, a inače SoKu je skraćenica od South Kuwait), „The Gardens“ (dvorište s mnogo zelenila i širokom ponudom restorana), te „The Souk“ (uređen u stilu tradicionalne pijace). Ovo su samo neki od 12 dijelova „Avenues“. Poseban dio posvećen je mališanima, koji svoj kutak imaju u velikom tematskom parku „Kidzania“. Ovaj shopping centar otvoren je 2007. godine i jedan je od najsavremenijih na svijetu. Posjeduje parking za više od 10.000 automobila. Za izgradnju ovog impozantnog zdanja trenutno je potrošeno više od tri milijarde dolara. Kažem trenutno, jer ekspanzija centra ne staje. U novoj fazi slijedi izgradnja dvaju hotela, kao i dodatno proširenje dijela za butike i restorane. Prostire se na više od 425.000 metara kvadratnih. Omiljena mjesta za ispijanje kafe u Kuvajtu su „Starbucks“ i „Costa cafe“. Kafići ovog lanca su uvijek popunjeni i potrebno je čekati u redu kako biste naručili vašu omiljenu kafu. Osim „Avenues malla“, najposjećeniji tržni centri su „360 mall“ i „Marina mall“.
Beskamatni krediti
Sljedeća specifičnost Kuvajta je u tome što je lokalno stanovništvo izuzetno aktivno, čak i u kasnim večernjim satima. To je uvjetovano tradicijom, ali i vremenskim uslovima, budući da su preko dana temperature izuzetno visoke. Tako da vas povremene gužve u saobraćaju oko 11 sati uvečer, prepuni parkovi, restorani, promenade, ne bi smjele iznenaditi.
Ogromna većina kuvajtskih porodica ima jednu ili više dadilja i kućnih pomoćnica, koje uglavnom dolaze s Filipina. Njih ćete lako prepoznati i na ulici, jer nose posebne uniforme i brinu se o djeci cijelog dana. Po pravilu, svaka kuća ili stan u Kuvajtu ima posebnu sobu za dadilje.
Kuvajtske vlasti omogućavaju svojim državljanima niz pogodnosti, stoga strancima nije lako dobiti kuvajtski pasoš i potrebno je ispuniti dugu listu uslova, kako biste zvanično postali Kuvajćanin. Osim besplatnog školstva u svojoj zemlji, Kuvajćani mogu da apliciraju za školarinu na univerzitetima u Americi i Kanadi. Uslov je da ti univerziteti budu akreditovani i priznati od kuvajtskih institucija. Osim toga, na raspolaganju im je i mjesečni džeparac za vrijeme studiranja. Kada se kuvajtski par vjenča, kao poklon od emira dobija 6000 KD (nešto manje od 18.000 €). Polovina tog iznosa je poklon, a polovinu su dužni da vrate u određenom roku. Sljedeća beneficija nosilaca kuvajtskog pasoša je paket hrane koji dobijaju svaki mjesec (50 kg riže, 50 kg šećera, zatim ulje, mlijeko, piletinu). Također, dobijaju 50 KD (oko 150 €) za dijete sve dok ne nađe posao. Većina Kuvajćana radi u javnim administrativnim poslovima i Vlada se trudi da im pronađe posao. Ukoliko ne nađu posao, onda isplaćuju tom državljaninu 200 KD (oko 600 €) sve dok ga ne zaposle. S druge strane, Kuvajćani koji rade u privatnom sektoru dobijaju 900 KD (oko 2700 €) mjesečno na platu koju imaju u privatnim firmama, jer su tamo po pravilu niže plate. Zdravstvena njega je potpuno besplatna u javnim bolnicama, a ukoliko je potrebno da se liječite u inozemstvu, država snosi troškove liječenja. Na raspolaganju su i beskamatni krediti za kupovinu kuća za mlade bračne parove. Sada vjerujem da bolje shvatate zašto je teško dobiti kuvajtski pasoš. Ovoliku količinu beneficija za svoje državljane nudi vrlo malo zemalja na svijetu. Zato je i razumljivo zašto u ovoj zemlji niko ne žuri, i zašto stres nije primjetan. Od besplatnog školstva, zdravstva, do gotovo obezbijeđenog zaposlenja po završetku studija, sve je praktično nadohvat ruke.
Kao što sam već navela, Kuvajt ponosno svoje ime vodi po umanjenici Kuwt, što znači tvrđava, tako i divanija svoje ime vodi od umanjenice reči divan, što znači zbirka, skup. Kao što je divan zbirka djela poezije ili proze, divanija je skup, uglavnom muškaraca koji se okupljaju kako bi diskutovali o raznim aktuelnim događajima (posao, politika, sport). U Kuvajtu uglavnom svaka kuća ima divaniju, veliki prostoriju gdje se okupljaju prijatelji. Ponekad divanija ima poseban ulaz, a ljudi iz najbogatijeg staleža grade vile koje im služe kao divanije, odnosno mjesto okupljanja prijatelja i uživanje u dugim razgovorima uz šoljice kafe ili čaja. Svi su dobro došli u divaniju i tradicionalno arapsko gostoprimstvo dolazi do izražaja upravo na ovim mjestima gdje se diskutira o raznim temama, razmjenjuju ideje i mišljenja. Domaćini će vas uvijek na početku ponuditi tradicionalnom arapskom kafom, koja je poprilično jaka, ali tradicija naroda ovog podneblja je da uz kafu jedu hurme i time ublaže gorčinu kafe. Kuvajćani ohrabruju i strance da posjete divanije i budu njihovi gosti, te tako na neki način opipaju puls kuvajtskog društva, osjete dio ambijenta i tradicije.
Historijski, Kuvajt je bio važna trgovačka luka između Mezopotamije i Indije.
Godine 1938., na teritoriji ove zalivske zemlje prvi put su otkrivene rezerve nafte dovoljne za komercijalne svrhe, a 1946. počinje izvoz “crnog zlata”. Danas je Kuvajt šesta država svijeta po količini naftnih rezervi.
Kuvajt je 1961. godine prestao biti Britanski protektorat i stekao nezavisnost.
Godine 1990., iračke snage, predvođene Sadamom Huseinom, napale su Kuvajt i anektirale njegovu teritoriju. Nakon toga je izbio Zalivski rat, kada su koalicione snage, predvođene SAD-om, napale položaje iračke vojske, te ih natjerale na povlačenje. Tako je Kuvajtu vraćena prvobitna teritorija.
„Kuwait City Downtown“ je najmoderniji dio Kuvajta kojim dominiraju neboderi i zaista izgleda veličanstveno. Ovdje su smještene brojne internacionalne kompanije, a također i najluksuzniji hoteli. Posebno lijep prizor je uvečer, kada su ovi neboderi osvijetljeni i zaista taj dio djeluje grandiozno. Najviša zgrada u Kuvajtu je „Al Hamra Tower“ sa 414 metara. Njena izgradnja trajala je šest godina i ukupni troškovi su bili 500 miliona dolara. Dio kule služi kao shopping centar, a u drugom dijelu su sjedišta brojnih kompanija. Međutim, rast i razvoj Kuvajta se ne završava s ovim tornjevima. U planu je već novi projekt, koji nikoga na svijetu neće ostaviti ravnodušnim.
Atrakcije
„Burj Mubarak al Khabir“ će biti najviša zgrada na svijetu, sa simboličnom visinom 1001 metar, inspiriranom zbirkom priča “1001 noć”. Ovaj ambiciozni projekt bi trebalo da bude završen 2030. godine i njegovom realizacijom Kuvajt bi potisnuo UAE, odnosno čuveni toranj „Burj Khalifa“ u Dubaiju (828 metara) na drugo mjesto najviših tornjeva na svijetu.
Pored ovih ogromnih tornjeva svoje mjesto je našao i najveći urbani park u Kuvajtu, „ Al Shaheed Park“. Prostire se na više od 200.000 kvadratnih metara zelenila. Nudi brojne sadržaje poput botaničkih bašti, dva muzeja, jezera, staza za šetanja i trčanje. „Al Shaheed Park“ promovira ekološku svijest i njenu zaštitu. „Habitat“ je muzej posvećen životnoj sredini i migraciji ptica u Kuvajtu. Putem interaktivnih stranica posetioci muzeja imaju priliku da nauče nešto novo o ekosistemima, pticama selicama i efektima zagađenja. Nazvan po herojima, park se sastoji od dva glavna spomenika: „Spomenik heroju“ – staklena skulptura visoka sedam metara i „Spomenik Ustavu“ kojim se slavi zlatni jubilej Ustava Kuvajta. U memorijalnom muzeju „Thekra“ parka „Al Shaheed“ posjetioci su u prilici da saznaju više o historiji Kuvajta, njihovim prethodnim bitkama, Zalivskom ratu… Park sadrži i amfiteatar, brojne skulpture lokalnih umjetnika, multifunkcionalnu dvoranu za posjetioce, kafiće, restorane, kao i parking garažu.
„JACC- Sheikh Jaber Al Ahmad“ je najveća opera na Bliskom istoku. Ovaj impozantan kompleks je ujedno i kulturni centar s ukupnom površinom od 214.000 metara kvadratnih, a sadrži i biblioteke, pozorišta, kina, koncertne dvorane… Ovdje se nalazi i nacionalno pozorište Kuvajta s prelijepom scenom, gdje se često održavaju razne predstave, baleti, kao i konferencije. Centar je otvoren 2016. godine, a za njegovu izgradnju utrošeno je blizu 775 miliona dolara.
Osim kulturno-historijskih spomenika, nebodera, shopping centara, izleta u pustinji, Kuvajt nudi posjetu i svojim ostrvima, kojih ima devet, uglavnom manje površine. „Bubiyan“ ostrvo je poprilično malo i služi kao odmor za ptice. Ako ste u turističkom obilasku i imate sreće, možete naići na rijetke vrste ptica. Lokalno stanovništvo voli doći na ovo ostrvo i uživati u pikniku. Ostrvo „Qaruh“ je raj za ljubitelje ronjenja zbog svoje kristalno čiste vode i šarolikog ekosistema. Ovdje ćete naići na egzotične vrste riba. Generalno, izlet na neko od kuvajtskih ostrva može poprilično da osvježi i upotpuni vaš boravak u ovoj zalivskoj zemlji. Bilo da ste ljubitelji vodenih sportova, kristalno čiste vode ili možda želite vidjeti ostatke starih građevina i putovati malo kroz vrijeme, sklapajući mozaik i stvarajući sliku o tome kako je Kuvajt nekada izgledao.
Do Kuvajta se danas poprilično lako stiže. Letom preko Istanbula (uglavnom noćnim) stižete na Međunarodni aerodrom u Kuvajtu, koji je udaljen 15 kilometara od grada. U ljetnom periodu kuvajtske aviokompanije imaju direktne letove na liniji Kuvajt-Sarajevo. Ljeta u ovoj zemlji su jedna od najvrelijih na svijetu, stoga 60-70% populacije ljeti odlazi iz zemlje. Države poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Turske su sve popularnije među kuvajtskim stanovništvom. Također, svoje odmore provode u Americi, Engleskoj, Španiji…
Kuvajtsko nacionalno jelo je „Mackboos“. To je, ustvari, sporo kuhana riža s posebnim začinima i mesom. Uglavnom se servira s ljutim sosom. Kuvajtska kuhinja je miks arapske, iranske i kuhinje Mesopotamije. Jela su uglavnom bazirana na riži, a budući da je riječ o zalivskoj zemlji, morski plodovi su bogato zastupljeni u lokalnim jelima.
Gotovo 70% populacije u Kuvajtu čine stranci, koji obično vođeni dobrim poslovnim prilikama odlučuju da se presele i počnu novi život u ovoj zalivskoj zemlji. Nekoliko hiljada ljudi s prostora bivše Jugoslavije su, također, ovdje pronašli svoj dom. Uglavnom su to: doktori, inžinjeri, profesori, sportisti, treneri… Usljed pandemije je više od 130.000 stranaca napustilo Kuvajt.
Iako turizam trenutno nije previše razvijen u Kuvajtu, nema sumnje da će vlasti uspjeti u svojim namjerama, te da će diversificirati prihode u državi, ne ograničavajući se samo na naftu. Tu će, svakako, turizam odigrati ključnu ulogu. Ova zemlja zaista ima šta da ponudi, od moderne arhitekture, impozantnih građevina, predivnih restorana, do kristalno čiste vode, prelijepih pješčanih plaža, ostrva, izleta u pustinju. Tradicionalno arapsko gostoprimstvo je zaštitni znak ljudi s ovog podneblja i lokalno stanovništvo sa zadovoljstvom pomaže svakom strancu da se prilagodi i osjeća kao kod svoje kuće.