Iako u pedagogiji i psihologiji već desetljećima postoje podijeljena mišljenja o tome jesu li klasične bajke, poput Grimmovih ili Andersenovih, dobre za djecu ili ne, činjenica je da su one dio kulturnog naslijeđa te da se čitaju već generacijama.
Sve je počelo s Pričama za laku noć za mlade buntovnice. Ipak, od najranije dobi klasične su bajke nešto što je itekako potrebno za razvoj djeteta, a evo i kako one utiču na dijete.
1. Rani razvoj čitalačke pismenosti
-Ako želite da vam djeca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu inteligentniji, čitajte im više bajki, rekao je Albert Einstein.
Pripovijedanje i slušanje priča igra važnu ulogu u ranom razvoju čitalačke pismenosti. Obogaćuje se njihov rječnik jer sa svakom novom bajkom čuju barem jednu riječ koju ranije nisu poznavali. Što im se češće čita (ili ih se potiče da sami čitaju kada uče čitati), rječnik će biti bogatiji.
2. Razvijanje vještina rješavanja problema
Djeca uče od likova u pričama i to im pomaže povezati situaciju sa svojim životom. Priče pokazuju djeci kako imati pozitivan pogled na stvari koje ih okružuju.
Ponekad je djeci vrlo teško izraziti svoje osjećaje, no kada ih prepričavaju preko likova i njihovih borbi, nesvjesno to povezuju sa svojom situacijom.
Primjerice, ako se dijete osjeća odbačeno i nevoljeno, lako će se poistovjetiti s likom u bajci Ružno pače, ali će im pozitivan završetak dati nadu u to da će na kraju sve biti dobro te ih naučiti kako se nositi s teškom situacijom.
3. Izgradnja emocionalne otpornosti kod djece
Usko vezano uz razvijanje rješavanja problema je i izgradnja otpornosti kod djece. Današnji svijet se može smatrati zastrašujućim mjestom. Mnoge porodice, a posebno djeca, mogu biti podvrgnuti velikom stresu. U takvoj situaciji djeca moraju biti svjesna da se loše stvari događaju svima.
Bajke im mogu pomoći da razviju emocionalnu otpornost pomažući im da povežu priče sa stvarnim životnim problemima u kojima junak većinu vremena pobjeđuje. Ove im priče pokazuju da svi prolazimo kroz životne izazove i da uvijek moraju biti spremni i vjerovati da mogu uspjeti u životu.
4. Razvijanje komunikacijskih vještina
Djetetu se bajke najčešće čitaju kada samo još ne zna čitati. No zato je od presudne važnosti razgovarati s djetetom nakon čitanja jer se upravo tim razgovorom počinju razvijati komunikacijske vještine.
5. Razvijanje mašte
Jedna od temeljnih karakteristika bajki je ispreplitanje mogućeg i nemogućeg, realnog i nadrealnog. Tu su likovi poput vilenjaka i zmajeva koji ne postoje u stvarnom svijetu, ali upravo su ti elementi oni koji će kod djeteta razvijati maštu.
Dijete će itekako postati svjesno toga da to nije stvarnost, ali će i naučiti kako samo stvarati svoje likove, kako kreativno pristupiti pisanju priča, te kako na maštovit način rješavati svakodnevne situacije.
Likovi u pričama i bajkama u sebi imaju dozu fantastičnosti, što će dijete potaknuti da i samo istražuje granice mogućeg.
Izvor: Zadovoljna.hr
(S.H.P)