Pedantna nauka izračunala je da lijepi ljudi zarađuju pet posto više od onih manje lijepih. Atraktivni ljudi lakše dobijaju bolje poslove, imaju bolji životni standard i imaju više prijatelja. Zbog čega je život tako nepravedan? Odgovor bi zajedno mogle dati biologija i ekonomija. Živimo u svijetu gdje je sve manje bitna religija, boja kože i ime u ličnoj karti. Danas je važno biti lijep i zgodan. No, je li to dobro?
Jedan od pionira modernog interneta, kompanija Yahoo, godinama je bilježila poslovne gubitke. Iako veoma iskusan u onome što radi, Yahoo je iz godine u godinu imao sve manje korisnika. Nedavno je tokom interne istrage u kompaniji otkriveno da neki od najbolje plaćenih uposlenika Yahooa, zapravo, koriste usluge konkurentskog Google servisa, ultra popularni Gmail, i to njih čak 75 posto. Činilo se da Yahoo odumire i da polako odlazi u historiju. No, sredinom 2012. na čelo Yahooa dolazi Marissa Mayer, prebjeg iz ljutog rivala Googlea. Danas Yahoo prestiže Google po broju pretraživanja, vrši ogromne akvizicije manjih i zanimljivih start-up kompanija i njegove dionice na berzama bilježe uzlazni trend.
U čemu je tajna „druge mladosti” jednom otpisane kompanije kao što je Yahoo? Svaka kompanija zapravo je projekcija ličnosti ljudi koje je vode, njihovih ukusa, psihičkih stanja i političkih uvjerenja i sasvim je sigurno da kompanija koju vodi Marissa Mayer nije izuzetak.
Zgodna šefica i nafaka
No, Gospođa Mayer nije samo izuzetno sposobna žena koja veoma dobro zna posao kojim se bavi, ona je izuzetno lijepa žena koja nosi neformalnu titulu najzgodnijeg direktora današnjice (Hottest CEO”), pojavljujući se s punim pravom u modnim editorijalima i magazinima kao što je “Vogue”. Neki smatraju da ponovno rađanje posrnulog Yahooa nije samo stvar dobre poslovne sreće ili znanja ljudi koji vode tu firmu. Izgleda da u svemu tome ima nešto drugačije, nešto metafizički te da u pozitivnim poslovnim brojkama Yahooa udio ima i prijatna vanjština Marisse Mayer. Kompanije koje predvode zgodni i lijepi šefovi bolje stoje na berzi i zarađuju više novca, kažu statistike.
Jedno temeljito i ozbiljno istraživanje, provedeno krajem prošle godine na Univerzitetu Wisconsin potvrdilo je staru sumnju da fizička ljepota i životni, odnosno poslovni uspjeh idu ruku pod ruku.
– U psihološkoj literaturi dobro je poznato da atraktivni ljudi bivaju bolje tretirani u raznim situacijama. Dalje, studije pokazuju da su atraktivni ljudi bolji pregovarači i da dobijaju ono što žele u pregovorima, vjerovatno zbog usvajanja socijalnih vještina razvijenih kroz pozitivnu pažnju od roditelja, odgatelja, nastavnika i radnih kolega.
S obzirom na to da su atriktivniji šefovi kompanija bolji u pregovorima, oni mogu povećati vrijednost dionica kroz posebne vještine kao što su spajanje i proširivanje poslovanja – tvrde autori studije.
Oni, također, analiziraju pojavnost atraktivnosti direktora velikih kompanija (u poslovnom svijetu poznatijih kao CEO).
– Psihološka literatura tvrdi da su ljudi spremniji oblikovati svoje percepcije i očekivanja prema atraktivnm individuama. U kontekstu finansija osobe na CEO pozicijama su često prihvaćene kao slika i prilika firme i oni su u principu ti koji donose najkrupnije odluke. Atraktivni direktori često kreiraju bolju sliku, ne isključivo o samom sebi, nego i za cijelu firmu, usput podižući vrijednost dionica.
Ako je, zapravo, vizulenost važan kanal za atraktivne rukovodioce da kreiraju pozitivnu sliku o firmi i tako stvaraju vrijednost, trebali bismo očekivati pozitivnu relaciju između cijena dionica u danima kad se direktori pojavljuju na televiziji – stoji u ovoj naučnoj studiji.
Stručnjaci s Univerzitetu u Wisconsiau analizirali su lica više od 600 direktora iz više od 500 kompanija, koristeći pritom poseban računarski software kakav koristi web stranica Anaface.com, pomoću koje se može na vrlo jednostavan način saznati koliko je naše lice simetrično. Još od vremena starih Grka, simetrija lica i ljudskog tijela, zapravo, sinonim je za fizičku ljepotu, te su tako ljudi simetričnih proporcija oni koje nazivamo lijepi, zgodni, privlačni, seksipilni… Studija s Univerziteta u Wisconsinu pokazala je da dionice firmi koje predvode zgodni šefovi rastu u vrijeme kad se te važne korporativne ličnosti pojavljuju. Među tim ličnostim je i lijepa Marissa Mayer, najzgodniji šef u današnjem poslovnom svijetu.
Zbog čega je to tako, nije baš jasno, no sigurno je da biznis i novac nisu tako racionalni, matematički i empirijski pojmovi. I svijetom novca, investicija i ulaganja vladaju ljudska iracionalnost koja izvire iz naše životinjske prošlosti, one koja itekako čuči u nama i nesvjesno upravlja našim postupcima i odlukama. Fizička ljepota i uspjeh u poslu nisu samo stvar ekonomije, nego i biologije. Privlačan izgled neke osobe mnogo govori o njoj samoj, posebno kada su kosa i koža u pitanju, čiji izgled može otkriti eventualno postojanje bolesti ili lošu ishranu. Lijepa osoba, zdrave kože „poput bebine”, skladno građene konstitucije i pravilnih crta lica može potencijalnom poslodavcu neverbalno reći da se ispred njega, na intervjuu za posao nalazi potomak nekoliko uspješnih generacija predaka, onih koji su preživjeli posljednja stoljeća, živeći u relativno dobrim uslovima, hraneći se kvalitetno, usput osiguravajući svoje genetske linije.
Gorki okus ljepote
Prema jednoj naučnoj teoriji, koja dolazi iz Britanije, naš izgled i naše životne navike u suštini su odraz života naših predaka tokom posljednjih 400 godina. Fizički aktraktivni kandidat ili kandidatkinja tokom intervjua za posao svom potencijalnom poslodavcu govorom tijela i znakovima na licu daje do znaja da je riječ o osobi koja ima zapisanu uspješnost, snalažljivost i mogućnost preživljavanja teških situacija. Nije stoga nikakvo čudo da poslodavci između dvije osobe jednakih kvalifikacija zapošljavanju osobu onu koja bolje izgleda, bez obzira radi li se o muškarcu ili ženi. Muškarac – poslodavac prije će zaposliti atraktivnog muškarca nego fizički neprivlačnu ženu.
Je li sve to pošteno? Naravno da nije, no to je gorka činjenica s kojom se možda moraju pomiriti oni kojima genetika nije dala vitko tijelo, blistav osmijeh i simetrično lice. Stara dilema, da li je bolje biti lijep ili pametan nema previše utemeljenja u realnosti. Fizički netraktivni ljudi često se tješe da oni kojima je majka priroda dala lijepo lice nisu previše pametni, no tu nema mjesta pretjeranom likovanju. Naučno utemeljene i sasvim korektno provedene studije govore da postoje korelacije između fizičke ljepote i inteligencije.
Ekipa sastavljena od trojice naučnika s Univeziteta u New Mexicu, Mark Prokosch, Ronald Yeo and Geoffrey Miller tokom godinama je vršila niz eksperimenata, upoređujući fizički izgled kandidata i njihove testove nteligencije. Rezultati su bili zapanjujući. Što su testovi bili više prilagođeni mjerenju onoga što se naziva „generalna inteligencija”, oni su u isto vrijeme označavali fizički lijepe ljude. Eksperimenti su pokazali da fizički atraktivni ljudi često poznaju strane jezike i imaju dodatne vještine koje dobro dolaze na radnom mjestu.
Ipak, najpoznatije naučno ime u ovoj oblasti je čovjek po imenu Daniel S. Hamermesh, profesor s Univerziteta u Texasu i Londonu, utemeljitelj jedne nove discipline naziva Pulchrinomija, koja proučava korelacije između ljepote i ekonomije. Istražujući decenijama ovaj fenomen, doktor Hamermesh je otkrio da fizički atraktivni ljudi zarađuju pet posto više od svojih fizički neatraktivnih kolega. Tih „pet posto” je ono što je danas poznato kao „beauty premija”, odnosno nagrada za ljepotu.
Pedantni istraživač uz pomoć svog tima uporedio je podatke iz raznih dijelova svijeta i došao do zaključka da je princip isti, samo su brojevi različiti, te da pored „beauty premija” ima i svoju suprotnost, odnosno da „ružne” osobe zarađuju manje od prosjeka. Fizički neatraktivni Amerikanci i Kanađani zarađuju devet posto manje od prosjeka, dok njihove kolegice koje nisu imale sreće da se rode lijepe, zarađuju šest posto manje nego inače. Na drugoj strani, zgodni muškarci iz ove dvije zemlje zarađuju pet posto više od prosjeka, dok njihove zgodne polovine zarađuju jedan posto manje. Razlika, bolje reći diskriminacija u smislu zarada još je veća u Velikoj Britaniji, gdje neatraktivni muškarci zarađuju 18 posto manje od prosjeka, a fizički neatraktivne žene zarađuju 11 posto manje od prosjeka.
– Javni odgovor na ljepotu danas je uglavnom sličan u cijelom svijetu. Vjerovatno su to dobro znali i organizatori Olimpijskih igara u Pekingu 2008., kada su na scenu postavili izuzetno slatku devetogodišnju djevojčicu koja je pjevala na playback umjesto manje atraktivnog djeteta s boljim glasom – kaže Hammersh u uvodu svoje knjige „Ljepota dobiva: Zašto su atraktivni ljudi uspješniji”.
Najveća diskriminacija u smislu zgodnih uposlenika i onih koji to nisu, zabilježena je u Kini, tačnije Šangaju, gdje „ružni” muškarci zarađuju 25 posto manje od prosjeka, a nelijepe žene čak 31 posto manje od prosjeka. U Kini je fizička ljepota oduvijek bila na posebnoj cijeni i u tome se nije gotovo ništa promijenilo dolaskom komunista na vlast. U Kini, kao i u ostatku svijeta, novac igra centralnu ulogu u društvima, gdje očigledno fizički atraktivni imaju bolju prolaznost među ostalim individuama.
– Kada dobro izgledate, ljudi žele komunucirati s vama – tvrdi najpoznatiji njemački frizer Udo Walz, zaslužan, između ostalog, i za preobražaj u izgledu njemačke kancelarke Angele Merkel.
Cjeloživotna edukacija
Dobra komunikacija je ključ uspjeha u svim životnim poljima, u biznisu posebno. Kako smo već rekli, atraktivni ljudi često imaju dobre komunikacijske vještine, koje opet pomažu u teškim pregovorima i tokom procesa kupoprodaje, ključne tačke svakog poslovnog poduhvata. Ljepota je tako, vrlo vjerovatno, ne samo biološka kategorija, nego pojam vrlo blizak ekonomiji.
– Uzimajući sve u obzir, ekonomija ljepotu tretira kao nešto oskudno i mjerljivo. Mi trgujemo ljepotom za dodatne prihode koji nam omogućavaju podizanje životnog standarda i nenovčane karakterstike našeg posla i međuljudskih odnosa kao što su prijatne kolege, prijatno radno okruženje i sve ono ostalo koje čini da se osjećamo bolje. Istraživači u drugim oblastima kao što je socijalna psihologija uradili su velika istraživanja, dodirujući u njima ekonomske termine, djelimično na tržištu brakova. Ali, ekonomisti su dodali nešto posebno u vezi s ovim fascinantnim pitanjem, konstantnu razmjenu i vrijednosti povezanih s centralnom ljudskom karakteristikom, ljepotom – kaže Hammersh.
No, i ovaj ugledni istraživač, kao i drugi koji su se bavili fenomenom povezanosti ljepote i novca, smatraju da je fizički izgleda bitan u biznisu, ali nije aploutno presudan. Zalaganje, društveni kontakti i prije svega obrazovanje, posebno cjeloživotna edukacija igraju ključnu ulogu na općoj skali uspjeha, i pojedinca i cijelih grupa. Ljepota je poželjna i od toga ne treba bježati, no sve ostalo u suštin i zavisi od nas samih, naših ciljeva i želje da te ciljeve postignemo.
Beauty diskriminacija
Mnogi Amerikanci smatraju da u njihovom društvu rasna ili etnička segregacija ne predstavljaju ozbiljan problem, posebno kada je riječ o zaposlenju i karijeri. No, tu se pojavljuju segregacija i diskriminacija u vezi s fizičkim izgledom uposlenika, jer je očigledno da zgodniji ljudi lakše dobivaju bolje poslove i bolje zarađuju. Što je najgore, takvo stanje, prema istraživačima, jeste nešto što se sve lakše uzima kao prirodan poredak stvari.
Frizura uspješne žene
Najugledniji njemački frizer ima i recept za dobar izgleda žena koje žele uspjeh u svijetu biznisa.
– Njihova frizura mora biti srednje dužine, tako da tokom dana može biti vezana u mali rep, a raspuštena i sexy tokom partija i koktela tokom večeri – kaže Udo Walz.
Šejla Krlićbegović: Ljepota kao hendikep
Šejla Krlićbegović, category/BTL Manager u kompaniji SEB Grupa, smatra da je fizička ljepota u poslu sporedna stvar.
– Ja lično smatram da fizički izgled nije bitan u poslu, čak bih se usudila reći da ljepota, zapravo, u mnogim situacijama može odmoći, kada je riječ o poslovnim poduhvatima. U većini slučajeva ljepota se tretira kao hendikep, jer na neki način predstavlja distrakciju za okolinu, kao i nedoumicu da li je osoba dovoljno kompetentna ili je posao dobila zbog svojih fizičkih atributa. S druge strane, i sama osoba “prijatnog” izgleda može posumnjati u isto, što može utjecati i na njeno samopoštovanje. Potrebno je mnogo vremena za obje strane, kao i zalaganja i dokazivanja za osobu “prijatnog” izgleda, kako bi dokazala i sebi i drugima da spoj ljepote i pameti nije mit. Sigurno da je takav spoj nešto što donosi uspjeh, ali tek kada se otklone sve nedoumice o tom pitanju. U svakom slučaju, bitni su inteligencija i sposobnost, dok je ljepota prolazna – smatra Šejla.
Amela Čengić: Sve je važno
Amela Čengić, menadžerica kompanija “Unionkomerc” i “Viator”, smatra da je fizička ljepota veoma bitna u poslovanju, te da lijepi ljudi zarađuju više i da im u tome pomažu „…opći dojam, ljepota, šarm, opuštenost, njegovanost i prefinjenost”. Naša sagovornica smatra da ljudi iz branši kao što su marketing više vode računa o svom izgledu, jer moraju i žele impresionirati svoje klijente.
– Sam utisak da ne možete kontrolisati svoju težinu, utjecati na svoj stil, odijevanje… znači nemati kontrolu nad svojim životom, a kamoli tuđim. Ljepota nije važna, ali lijepo je kad vas ljudi poštuju, kad im dajete razloga za to. Lijepo je kad vide da ste od riječi, da držite do sebe, da pazite s kim se družite, kako živite, da se klonite skandala… Ne morate znati citirati Bodlera, ali je lijepo kad je to jedna prijatna cjelina i sublimacija više faktora – kaže ova menadžerica.
