Bila je dovoljna samo jedna noć da “Novi srebrenički cvijet”, kako su ga mediji i javnost nazvali, “zaživi” na društvenim mrežama i postane jedna od najpodjeljenijih fotografija na Facebooku. Autor ovog djela, koje nikog ne ostavlja ravnodušnim, a na kojem 11 srebreničkih majki čuči oko dječijeg tabuta, jeste 28-godišnji Enes Klopić, apsolvent na Likovnoj akademiji u Sarajevu, Odsjek produkt dizajn. “Cvijet Srebrenice” nacrtao je navečer i sliku postavio na Facebook. Već narednog jutra inbox mu je bio zatrpan porukama, čestitkama i zahtjevima za intervjue i priče. Gotovo da ni sam ne vjeruje u ono što se, tokom jedne noći, desilo. No, Enes želi naglasiti da je njegova ilustracija nastala na osnovama već postojećeg “Cvijeta Srebrenice”, koji su osmislile članice udruženja “Gračaničko keranje”.
– Javili su mi se iz Udruženja, plašeći se da imam namjeru Cvijet prodavati, jer su svi objavili kako sam autor “Novog srebreničkog cvijeta”. Rekao sam im da mogu koristiti moj cvijet i da stojim svima na raspolaganju koji ga žele “eksploatisati” na bilo koji način. Ja nemam nikakve koristi osim da imam najveću korist: podsjećanje na Srebrenicu i moje učestvovanje u tome da se Srebrenica ne zaboravi – iskreno će na početku našeg razgovora Enes.
Zahvaljujući ovom njegovom radu, Enesa je upoznala čitava BiH. No, njegovi radovi i ranije su privlačili pažnju javnosti. Sjećate li se ilustracija na kojima naši nogometni reprezentativci izgledaju poput vitezova? Da, i to je Enes nacrtao. Majica u kojoj Miralem Pjanić pozira sa sinom Edinom u istoj, samo manjoj, majici, također je Enesov dizajn. Trenutno radi na novim projektima i uspješno sarađuje s Harisom Dubicom, našim poznatim rediteljem muzičkih spotova.
Jedanaest latica cvijeta pretvara se u 11 uplakanih majki, a sredina cvijeta u tabut
“Cvijet Srebrenice”, čiji ste autor, praktično je za dan postao “najpodjeljenija” fotografija na društvenim mrežama. Kako je “Cvijet Srebrenice”, zapravo, nastao?
– Već dugo sam imao u planu da napravim nešto o toj temi. Osjećao sam se dužnim, želio sam dati svoj doprinos svemu tome, a mjesec ramazan je veoma inspirativno vrijeme. Sve se, nekako, poklopilo i analizom postojećeg cvijeta Srebrenice, te nove siluete su se, jednostavno, posložile.
Je li ovo bio Vaš način da ukažete na najveći zločin u BiH u 20. vijeku ili više da suosjećate s bolom onih koji su ostali bez najdražih?
– Želio sam prikazati svoje viđenje toga, želio sam ukazati ljudima na važnost Srebrenice i njen utjecaj na duhovni život svih nas. Svi smo mi, nekako, slabi na roditelje, posebno na svoje majke. A, srebreničke majke su majke svih nas, one su “punjači za srca”, one kao da ne oplakuju samo svoje izgubljene sinove, muževe, rođake, one oplakuju i naš nemar, nemar prema samima sebi, koji nas tjera da zaboravljamo.
Znamo šta Vas je inspiriralo, ali kažite nam šta koji dio cvijeta predstavlja, jer vidimo mali tabut, vidimo majke skupljenje oko tabuta, sve drže desnu ruku na tabutu, neke gledaju prema nebu…?
– Inače je jako teško pričati o slici, pogotovo ako se radi o autorskom djelu, jer neke stvari se, jednostavno, ostavljaju posmatraču da sam zaključuje i gradi priču. Reći ću da je zasnovan na konturama “postojećeg cvijeta” i da je moj primarni zadatak bio da on što više liči baš na taj cvijet. Samo što se na mom cvijetu 11 latica cvijeta pretvara u 11 uplakanih majki, a sredina cvijeta u tabut. Sve se poslagalo kao puzzle. Mali tabut, ustvari, predstavlja mladost koja je izgubljena i na nas ostavlja jak utisak.
Kakve su reakcije javnosti na “Vaš” cvijet?
– Moram priznati, veoma dobre. Javili su se ljudi da čestitaju iz cijelog svijeta, da se zahvale. Moram reći da sam s ovim radom kao umjetnik postigao najviše: izaziva emocije i podsjeća nas na nešto što ne smijemo zaboraviti.
Iako je razlog nastanka ovog cvijeta suviše tužan, pa i samo njegovo postojanje, činjenica da mladi ljudi, poput vas, ne zaboravljaju “juli 1995”, govori o nama, govori i o našoj budućnosti. Šta je za Vas Srebrenica?
– Volio bih da nikad nije bilo potrebe za ovakvim radom, da nam se Srebrenica nikad nije desila. Smatram da svako od nas treba da sebi stalno iznova i iznova postavlja pitanje, pa i barem jednom u godini, a to je ovo vrijeme jula. Zašto se Srebrenica nama desila? Čime nas uči? Zašto nas opominje?
Sve se dešava s razlogom. Moramo shvatiti da te ljude koje smo izgubili u Srebrenici, danas čuvamo sjećanjem na njih. Tako i od sebe stvaramo ljude, produhovljene i pune saosjećanja i ljubavi. A, to nas učvršćuje u stavu da nam se više nikad ne ponovi isto.
O umjetniku najviše govore njegova djela. Osim “Cvijeta Srebrenice”, javnost Vas je upoznala i prije nekoliko mjeseci kao autora Zmajeva-vitezova. Kako su nastale te ilustracije?
– Svoj rad prvenstveno baziram na tome da motivišem ljude. To je jedan od projekata gdje sam euforiju i patriotizam pretvorio u crtež. Pustio sam mašti na volju i kreirao te kostime zasnovane na simbolima srednjovjekovne Bosne.
Naše Zmajeve je nacrtao kao vitezove
Neke od njih pronašle su put do naših reprezentativaca. Kakve su bile njihove reakcije?
– Jako dobre. Bili su veoma zahvalni, Senijadu Ibričiću je i lično uručen rad. Projekt je još u toku i vidjet ćemo šta će se dalje dešavati.
Koliko je, naprimjer, vremena, strpljenja, pa i živaca trebalo da nastane ilustracija jednog Zmaja-viteza?
– Otprilike sve traje jedan dan crtanja. Kad radite ono što volite, onda to djeluje opuštajuće na vas.
O Vama ne znamo baš puno, osim da ste iz Živinica, imate 27 godina, i apsolvent ste na ALU u Sarajevu… Zašto baš likovna akademija, zašto produkt dizajn, šta nakon fakulteta, kakvi su Vaši planovi…?
– Još radim na sebi i učim. Završio sam Srednju umjetničku školu, Odsjek za tekstilni dizajn i slikarstvo, Likovna akademija je nastavak školovanja, a sad sam na produkt dizajnu. Nakon diplomskog moguće je da bude neki nastavak školovanja u inozemstvu. A, što se tiče produkt dizajna, morate biti i ilustrator i grafički dizajner i fotograf da biste radili i imali dobar finalni produkt.
Osim crtanja, produkt dizajna, zanima Vas i fotografija? Šta od svega toga ima prioritet?
– Definitivno, produkt dizajn.
Koliko je dobro biti produkt dizajner u BiH?
– Kod nas, nažalost, jako teško. Bez nekog internacionalnog angažmana ne možete očekivati puno.
Sudeći po “Cvijetu Srebrenice”, ilustracijama Zmajeva, čini se da ste veliki patriot. Je li Bosna Vaša najveća inspiracija?
– Definitivno “DA”. Odrastao sam u BiH, cijeli rat sam bio ovdje, volim ovu državu i ove ljude, teška je situacija, ali sam optimist da će doći bolja vremena. “Poslije muke,dođe i olakšanje”.