Lejla Ramović, pravnica i osnivačica organizacije ”Pravda za žene”: Seksualno nasilje još se doživljava kao sramota za žrtvu

Piše: E.M.

 

Lejla Ramović, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, tragom ratnih dešavanja odlazi u Holandiju, tačnije Amsterdam, gdje nastavlja svoje odrastanje i školovanje. Ponukana ratnim stanjem zbog kojeg je bila prinuđena napustiti rodnu zemlju, osniva organizaciju „Justice for Women“, tačnije projekat ”Huu”, pomoću kojeg nastoji da pomogne ženama koje su preživjele torturu, s posebnim aspektom na seksualno nasilje tokom ratnih dešavanja. Samo za naš magazin, Lejla je govorila o ratnim iskustvima, projektu i ozbiljnosti ovog problema o kojem se još šuti.

– Bila sam dijete kada sam napustila svoj dom. Sjećam se da smo u Sarajevu mnogo putovali i da smo moji roditelji i ja imali mnogo prijatelja. Ja mislim da je to poseban narod i meni često njihov način razmišljana nedostaje. Svi su jako socijalni, opušteni, svako svakoga zna i sve se lagano može srediti i riješiti. Iako dugo živim van Sarajeva, ja se tako još ponašam. Nazivam to čaršijskom dušom. Volim kada prošetam gradom, jer odmah imam osjećaj da sam kući i da pripadam ovom gradu. Sarajlije su uvijek bile velikodušne za svoju raju i to održava ovaj grad – prisjeća se Lejla.

BORBA ZA LJUDSKA PRAVA

Strastvena posvećenost ljudskim pravima pratila je kroz cijeli njen studij i karijeru zbog stanja koje je ostavila iza sebe.

– Otkad je rat počeo,  ja ne podnosim nepravdu i iz tih razloga sam odlučila da studiram pravo, nadajući se da je to jedan od načina na koji mogu donijeti pravdu onima kojima je to najpotrebnije. Roditelji su me odgojili da se uvijek moram zalagati za društvo u kojem živim i od kojeg sam zavisna. Da je to jedini način da svi mi napradujemo – nastavlja priču Lejla.

Prema zvaničnom izvještaju UN-a, tokom rata u BiH je seksualno nasilje pretrpjelo do 50.000 žena, ali i dalje ne postoji zvanični državni zakon za podršku osobama koje su preživjele ovakvu vrstu nasilja. Juni je mjesec koji je posvećen ženama koje su žrtve seksualnog nasilja u konfliktima, a tim povodom Lejla je govorila o tome šta ju je motiviralo da krene u borbu protiv ovog problema.

– Nevidljiva tragedija je ono što je seksualno nasilje tokom sukoba, rata i genocida vijekovima bilo i da se još dešava. Kroz historiju, seksualno nasilje je korišteno kao oružje rata/genocida na svim kontinentima. Problem nije ograničen na određeno vrijeme, državu, religiju. Razlog zbog kojeg želim da pomognem preživjelima jeste jer smo svi mi na neki način preživjeli rat i svako ima svoju priču i može je ispričati. I, naravno, nečije priče su mnogo bolnije od drugih, ali se pričaju. Žrtve seksualnog nasilja tokom rata ne pričaju o svojim traumama i stide se, pa se iz tog razloga ne mogu riješiti svoje traume, navodi Lejla i dodaje kako je to bila samo još jedna od ratnih strategija.

Seksualno nasilje u našem društvu je još tabu tema. Upitali smo je šta je glavni razlog što se i nakon toliko godina i dalje šuti o ovom problemu.

– Najčešći razlog zašto preživjele ne govore je stigmatizacija, zločin se negira ili umanjuje, oni se etiketiraju, a preživjelima se ne vjeruje i najčešće bivaju ismijani. Seksualno nasilje se još doživljava kao sramota za preživjelu, a ne za počinitelja.

Iako je u protekle tri decenije napravljen značajan napredak u razumijevanju i procesuiranju ovih zločina, još mnogo toga je ostalo da se uradi.

– Napredak u razumijevanju ovog zločina i prevenciji u budućnosti može se postići samo kroz edukaciju i podizanje svijesti šire javnosti. Ali, ono što održava ove zločine je isto ono što može eliminirati  efektivnost ovog zločina. To znači da svi ljudi u društvu imaju moć da to promijene. I to je ono što nastojimo s ovim umjetničkim projektom postići. Želimo početi razgovarati o tabuima i promijeniti stav prema preživjelima i seksualnom nasilju. Smatram da jedino ukoliko non stop razgovaramo o ovoj temi i na taj način obrazujemo društvo možemo nešto postići, kao i uz pomoć institucija – kazala je Lejla.

 PODRŠKA ŽENAMA

Projekt ”Huu” počinje 17. juna prvo u Ruandi i Bosni i Hercegovini, jer su se ove zemlje u isto vrijeme suočile sa sličnom historijom i zločinima. Kako bi pokazali koliko su ti zločini veliki i koliko je broj žrtava zapanjujući, nastavit će uključivati ​​priče preživjelih iz različitih zemalja u kojima su se ti zločini dogodili. Umjetničko djelo, odnosno platformu dizajnirala je bosanska umjetnica Smirna Kulenović. Riječ je o virtualnom mnemoničkom krajoliku koji se temelji na osobnim pričama 22 preživjele žrtve seksualnog nasilja u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992.-1995. i genocida nad Tutsima u Ruandi 1994. godine. Ovo je digitalni interaktivni umjetnički rad koji će postojati kao web-platforma i iskustvo u virtualnoj stvarnosti.

– Međunarodni dan eliminacije seksualnog nasilja u konfliktima obilježava se 19. juna. Mi ćemo dva dana prije  lansirati projekt  i organizovati panel diskusiju o temi seksualnog nasilja. Onda ćemo početi s našom specijalnom aktivnošću, kako bismo uključili i građane u ovaj projekat. Pitat ćemo ih da slikaju jedan cvijet i pošalju ga na naš Instagram i na taj način daju podršku svim preživjelim, detalji su koje je Lejla podijelila s nama.

S obzirom na to da se ovim problemom bavi već dugo, Lejla je govorila i položaju žena u bh. društvu danas. Kako god društvo podržava tabu i stigmatizaciju, također imaju i moć promijeniti to. I to je ono što se nastoji učiniti ovim umjetničkim projektom: naučiti kako raspravljati o tabuima i premostiti društveni jaz, kako bismo se uhvatili ukoštac s utjecajem ovih zločina.

– Kako sa ženama postupate u miru tako i u ratu. To isto pokazuje da se za vrijeme mira, seksualno uznemiravanje i seksualno nasilje ne smatra normalnim – zaključuje Lejla.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti