Spremanje zimnice u kućama glumaca, pjevača, influensera: Ko njeguje tradiciju, ko čeka teglu ajvara ili marmelade na poklon, a ko se snabdijeva u trgovini

Piše: Lejla Pujagić

 

Uveliko uživamo u bojama i mirisu jeseni, a po običaju u bosanskohercegovačkim domaćinstvima, kao i u cijelom našem regionu, počela se spremati zimnica. Pečenje, kuhanje i kiseljenje sezonskog voća i povrća su običaji koji se tradicionalno njeguju prije dolaska zime, a u kojima najčešće učestvuje cijela porodica. Spremaju se salate, džemovi, ajvari i sokovi.

Recepata za zimnicu je mnogo, a i police u supermarketima su prepune gotovih proizvoda. Koliko se njeguje tradicija ili se čeka da neko od rodbine i prijatelja donese teglu džema, ajvara ili salate, dozvoljavaju li obaveze i imaju li pravi recept pitali smo poznate iz različitih sfera, a i stručnjake.

Foto: Instagram @andrijamilosevic_official

Jedan od omiljenih glumaca u našem regionu Andrija Milošević u februaru ove godine dobio je novu ulogu, postao je otac dječaka Relje. Dobio je, kako je priznao, novu inspiraciju za dalje stvaralaštvo, kreativnost i usavršavanje u svom poslu. Piše i objavljuje knjige za djecu, glumi u mnogo predstava i vodi Teatar na Brdu, snima serije i filmove, planira da režira, a sve ovo postiže odličnom organizacijom. Na upit da li stigne do kuhinje i da li je kada pripremao zimnicu, kaže:

– Baš mnogo radim i ne pravim zimnicu, ali jedem od ovih što prave. A šta volim, pa volim baš sve.

Neuspjeli pokušaji

Slično nam je priznala i bh. glumica Vanesa Glođo.

– Nismo mi glumice baš vične u tome, većinom se u granapu podmirimo već spremljenim zimnicama – ističe Glođo.

Pjevačica Tijana Dapčević pokazala je svoje umijeće na društvenim mrežama za vrijeme pandemije Covida-19.

Naime, Tijana je snimila video kojim je dočarala djelić atmosfere dok je pravila ajvar, a u svemu tome joj je pomagao tata.

– I poslije kažu. mi pjevači se plašimo i ne znamo da radimo – poručila je pjevačica dok je vrijedno spremala specijalitet balkanske kuhinje.

Razija Čolaković, poznata pod nadimkom Raza, ponosna majka, supruga, spisateljica, a rijetko koja djevojka ili žena nije čitala tekstove koje piše na svojoj Facebook stranici „Muhabet sa Razom“, ističe da danas većina, pa tako i ona, gledaju da kupe gotovu zimnicu ili je ne znaju napraviti ili im je mrsko, ali da ima lijepa sjećanja kad je riječ o pripremanju zimnice.

– Sjećam se, mama (rahmet njenoj dobroj duši) oduvijek je pripremala zimnice, sve do svoje smrti. Evo i sada mi njena slika pred očima: prostrla bi čaršaf, pa na njega sofru a oko nje na desetine galona, velikih i onih manjih. Kupus, krastavci, paprike žute i crvene, mrkva, te zeleni paradajz. Sve bi ona to miksala, rendala i poredala u galone. Kada sam se udala, nisam morala praviti zimnicu. Ona je uvijek govorila: „Ne pravi bezveze, što će ti. Pravim ja, odnesi sebi.“

Tako je i bilo svake jeseni. Nisam nosila samo ja, nego i moje sestre, ali i mamine prijateljice – prisjetila se.

Dodaje da sada, nakon majčine smrti, ponekad s mužem od zimnice jedino napravi kiseli kupus.

– Da budem sasvim iskrena, nikada nam ne uspije. Ne znam do koga je, ili do nas ili do kupusa, ali prilikom samog postupka neku grešku napravimo. I sve nam propadne. Neki dan muž me pitao:

– Hoćemo li kiseliti kupus? Da još jednom probamo?

Odgovorih:

– Nema šanse! Ti probaj opet, možda i uspije ako sve sam uradiš.

Odgovorio je:

– E nećeš ga pojesti ni ove zime!

– Srećom, imam rodbine i prijatelja, dobijem od svakog po teglu i meni dosta. Iskoristit ću priliku da pohvalim najbolji ajvar na svijetu koji pravi moja prijateljica iz Bosanske Krupe, Amra Šabić.

Svaka čast ženama koje se trude i prave zimnicu, jer zaista nema ništa ljepše nego kad se u kući osjeti miris domaće hrane. A taj miris možemo jedino osjetiti kod pravih hanuma, koje vole da im se porodica zdravo hrani i vole ugoditi svojoj porodici i prijateljima. Zato izuzetno poštujem i cijenim takve žene – zaključila je Raza.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ilda Humic (@ilda_humic)

Poznata bh. influenserica Ilda Humić svake godine u zavisnosti od obaveza redovno s roditeljima priprema zimnicu.

– To nam je nekako postala tradicija, ove godine malo kasnimo, ali planiramo u narednim danima. Ono što je neizostavno je svakako kiseli kupus, paprike pečene na plati od kojih kasnije ili pravimo salatu ili ih pospremimo u zamrzivač i jedemo tokom zime, ljute paprike, šarene salate itd.  Sve zavisi od toga koliko vremena imamo, a ove godine je vrijeme ono čega, nažalost, imamo najmanje, ali svakako neće proći bez bar nekih osnovnih stavki koje pripremamo godinama – istakla je.

Priznala je i da ne priznaje jesen ako ne čuje motorku kako reže drva, a naseljem ne zamirišu pečene paprike. Sve to u njoj budi određenu vrstu nostalgije, ali i sreće što sa svojom porodicom nastavlja tradiciju.

Prednosti fermentacije

Suzy Josipović-Redžepagić bivša manekenka, modna agentica i autorica jednih od najprodavanijih kuharica posljednjih godina “Mama zna” i „Baka zna“, ljubav prema kuhanju naslijedila je od svoje majke od koje i potječe većina njenih recepata, a svoju ljubav nastoji prenijeti i na svoje tri kćere. Svestrana Zagrepčanka je duže od 20 godina u sretnom braku sa Sarajlijom Narcisom. Priznala nam je šta svake godine priprema od zimnice, a šta dobije na poklon.

– Ajvar pravim samo od paprika, takav najviše volim. I sve vrste pekmeza. Sestra i ja sve radimo zajedno i domaću salsu od domaćeg paradajza iz našeg vrta u Samoboru, to je to. Ne kiselim ništa, jer sve kiseli moj tata. I paradajziće i luk i krastavce – kaže Suzy.

Nutricionistkinja Amela Ivković O’Reilly istakla je da, kada je riječ o zimnici, njen favorit je fermentirano (kiselo) povrće, a otkrila je i koje su zdravstvene prednosti fermentacije.

– Fermentirano povrće dubokog okusa i divno kiselo je lako napraviti kod kuće. Većini vam je potrebno samo povrće, so i malo vremena. Uključuju kiseli kupus, kiseli krastavci  i druga tradicionalna jela od povrća koja su, na neki način, nastala iz praktičnosti i potrebe da se jesenja berba očuva i u najmračnijim danima zime kada je hrane bilo malo.

Proces fermentacije povrća čuva ove namirnice, ali i poboljšava njihovu ishranu. Bakterije koje proizvode mliječnu kiselinu metaboliziraju ugljikohidrate u kupusu, mrkvi i i drugom povrću, i kao što to rade, proizvode korisne kiseline koje čuvaju povrće.

Štaviše, u tom procesu povećavaju različite mikronutrijente – posebno vitamine B, kao što je folna kiselina. Kao rezultat toga, fermentirana hrana je bogata korisnim bakterijama koje podržavaju zdravlje crijeva i imunog sistema i dobar su izvor raznih vitamina.

5 zdravstvenih  prednosti fermentacije

  1. Izvor korisnih bakterija mliječne kiseline

Većina fermentiranih namirnica doprinosi bakterijama koje imaju potencijalni probiotički efekt. To znači da ove bakterije mogu pomoći u obnavljanju ravnoteže bakterija u crijevima, podržati probavno zdravlje i ublažiti sve probavne probleme.

  1. Kako su neki prirodni šećeri i škrobovi već razgrađeni, fermentirana hrana je lakše svarljiva
  2. Poboljšava dostupnost hranljivih materija

Kada fermentiramo određene vrste hrane, pomažemo povećati njihov zdravstveni potencijal. To uključuje stavljanje vitamina i minerala koje oni daju na raspolaganje našim tijelima za apsorpciju. Jačanjem korisnih bakterija u crijevima promoviramo njihovu sposobnost proizvodnje vitamina B i vitamina K.

  1. Može poboljšati raspoloženje i ponašanje

Naše razumijevanje crijeva i načina na koji ona utječu na naše raspoloženje i ponašanje brzo se razvija, a  fermentirana hrana može igrati važnu ulogu. Određeni sojevi probiotičkih bakterija, uključujući Lactobacillis helveticus i Bifidobacteria longum, koji se obično nalaze u fermentiranoj hrani, mogu poboljšati simptome anksioznosti i depresije.

Drugi soj, Lactobacillis casei Shirota, također može utjecati na proizvodnju kortizola i minimizirati fizičke simptome stresa.

  1. Može podržati zdravlje srca

Konzumiranje fermentirane hrane kao dio zdrave, uravnotežene prehrane smanjuje rizik od srčanih bolesti. Mehanizmi u igri mogu uključivati smanjenje krvnog pritiska i poboljšanje ravnoteže holesterola.

Nutricionistkinja Ivković O’Reilly ističe da je fermentirana hrana sigurna za većinu ljudi, ali neki pojedinci, poput onih s netolerancijom na histamin, mogu imati nuspojave.

– Ako vam je fermentirana hrana nova ili niste navikli na ishranu bogatu vlaknima, možete osjetiti simptome kao što su nadutost. Uvođenje fermentirane hrane nekome ko je kritično bolestan ili imunokompromitiran treba biti obazrivo i pod vodstvom zdravstvenog radnika. Kada pravite vlastitu fermentiranu hranu, uvijek slijedite recepte i obavezno koristite sterilnu opremu, te pažljivo pratite vrijeme i temperaturu fermentacije.

Omiljeni recept nutricionistkinje Ivković O’Reilly

Kiselo (i ljuto) povrće

SASTOJCI:

2 šolje filtrirane vode

1 do 1¼ kašike morske soli

1 jalapeño ili nekoliko malih ljutih čilija, ili po ukusu, narezano na kriške

1 velika mrkva, narezana na deblje ili dijagonalne kriške

1 do 2 šolje sjeckanog karfiola ili malih cvjetova karfiola

3 male stabljike celera, narezane na štapiće

1 lovorov list

2 kašike jabukovog sirćeta

1 list kupusa

PRIPREMA:

Zagrijte vodu (ne treba da proključa). Umiješajte morsku so dok se potpuno ne otopi. Ostavite sa strane da se ohladi (ovo vrjeme možete iskoristiti za rezanje povrća). Slana voda se može napraviti unaprijed i čuvati u zatvorenoj staklenoj posudi na pultu da se koristi da bude spremna za kiseljenje.

Stavite teglu za konzerviranje veličine litre u sudoper i napunite je kipućom vodom da se sterilizira. Ispraznite teglu i dobro upakujte narezano povrće i lovorov list unutra do dva centimetra ispod vrha tegle. Dodajte sirće u slanu vodu i prelijte mješavinu preko povrća kako biste napunili teglu do dva centimetra ispod vrha. Narežite list kupusa preko vrha povrća i zavijte ga oko ivica, kako bi se povrće držalo ispod tečnosti.

Stavite teglu na pult i pokrijte poklopcem za fermentaciju. (Alternativno, koristite standardni poklopac i popuštajte ga malo više svaki dan prvih nekoliko dana, a zatim ga postupno otpuštajte svaki drugi dan, kako bi gasovi izašli.) Pustite da se kiseli od tri do pet dana, u zavisnosti od unutrašnje temperature (povrće će se brže kiseliti u toplijim prostorijama). Provjerite okus na kraju trećeg dana. Pobrinite se da povrće ostane upakovano ispod nivoa tečnosti, dodajući po potrebi slanu vodu (2 kašičice morske soli rastvorene u 1 šoljici tople filtrirane vode).

Kada se povrće ukiseli po vašoj želji, zatvorite teglu običnim poklopcem i stavite u frižider. Povrće će nastaviti da se polako kiseli u frižideru. Čuvaće se oko mesec dana. Prije serviranja probajte slanos i po želji lagano isperite da uklonite višak soli.

Savršena marmelada by Suzy Josipović Redžepagić

Donosimo recept za marmeladu od mandarina za koju Suzy kaže da je savršena, prefina, ni preslatka, ni prekisela, aromatična i mirisna

SASTOJCI:

2-3 kg mandarina

3-4 korice mandarine

1 naribana korica nešpricanog limuna i 1 korica nešpricane narandže

1 šećer s prirodnom aromom narandže ili limuna

1 šećer s cimetom – 50 g

1 – 2 kašike smeđeg šećera, meda ili stevije

1-2 kašike džemfixa

PRIPREMA:

Ogulite sve mandarine, a koricu tri-četiri mandarine nasjeckajte na sitne komadiće ili prutiće pa prokuhajte u vodi desetak minuta da budu mekane. Usitnjene mandarine stavite u lonac u kojem ćete kuhati marmeladu, dodajte vanilin šećere s cimetom i aromom narandže ili limuna, prema želji dodajte još neki zaslađivač (smeđi šećer, med, steviju) i na laganoj vatri povremeno miješajte. S površine kašikom pokupite pjenu i bacite. Naribajte koricu nešpricanog limuna i narandže ili upotrijebite osušene korice i dodajte smjesi mandarina. Također šupljikavom kašikom izvadite iz vode prokuhane komadiće kore mandarine i dodajte smjesi mandarina. Ako želite pred kraj u marmeladu možete dodati 1-2 kašike džemfixa. Nakon pola sata priredite staklenke prokuhavši ih u vreloj vodi da budu sterilne. Kad je marmelada dovoljno gusta (40-ak minuta), još vrućom napunite vrele staklenke i zatvorite ih.

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti