Robert Dacešin, Banjalučanin koji je ujedno putnik, poliglot, bloger, teniser, teniski sudija i magistar ekonomije, u skorije vrijeme i vlasnik najboljeg turističkog filma na svijetu u kojem je prikazao sve ljepote drage naše Bosne i Hercegovine. Dacešin kojeg na društvenim mrežama prati armija od 50 hiljada osoba ovog puta spremio je jako zanimljiv i poučan tekst o skrivenim ljepotama Bosne i Hercegovine.
Iako je po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Evrope, i iako se do 2020. godine obavezala zaštititi 17% svoje teritorije, sa trenutnih 3%, Bosna i Hercegovina ima najmanji procent zaštićenih područja prirode, ne samo u Evropi već i u svjetskim razmjerima. Naime, u svijetu je trenutno zaštićeno 14,87% ukupne kopnene i 7,27% morske površine Zemlje. Navedeni procenti su u Evropi mnogo viši, a standard i preporuke Evropske unije su da svaka država treba zaštititi najmanje 10% svog teritorija.
Tračak nade
Poređenja radi, procenti kopnenih zaštićenih područja prirode u nekim državama Europe su: Srbija – 7.64%; Albanija – 18.59%; Rumunija – 24.52%; Njemačka – 37.8; Hrvatska – 38.36%; Slovenija 40.36%, a Bugarska čak 41.04%.
Ali, tračak nade i jedan od primjera dobre prakse je bez dileme ono što se u posljednjih nekoliko godina dešava na području gradova Maglaj, Zavidovića i Žepča, koje mnogi doživljavaju kao industrijske gradove ili kao tranzitno područje s cestovnim i željezničkim komunikacijama koje povezuju sjevernu i južnu Bosnu i Hercegovinu, a koje, vidjet ćete, imaju zaista predivno prirodno bogatstvo.
Jako malo je onih koji znaju da ovo područje posjeduje iznimna prirodna bogatstva, prekrasne planinske pejzaže i staze, divlje rijeke s vodopadima i dubokim kanjonima, brojne pećine s kilometarskom hodnicima, endemsku floru i faunu. Cijeli jedan skriveni svijet koji tek treba istražiti i otkriti. Ali i zaštititi.
U blizini Zavidovića se nalazi planina Tajan, spomenik prirode koji oduzima dah i koji još krije mnoštvo tajni poput imena koje nosi. Osim iznimne ljepote, Tajan svojim posjetiteljima nudi uživanje u šetnji, planinarenju i biciklizmu, ali i vožnju kajakom, ronjenje u jezeru i istraživanje kanjona brojnih vodotoka, te mnoge druge aktivnosti.
Stotine kilometara staza i stotine pećina i kraških jama su idealno mjesto za sve one koji vole avanturu i adrenalinske sportove. Posebnu atrakciju predstavlja impresivna Pećina u Srednjoj stijeni, prepuna čudesnog nakita, kao i jezero Mašica, okruženo živopisnom šumom i sjenicama za izletnike.
Krajem 2021. godine, pećina je deminirana te je postala dostupna za sve posjetitelje i istraživače, a danas sasvim sigurno predstavlja jedan od prirodnih bisera ovog kraja. S hodnicima dužine više od dva kilometara, inspiracija je mnoštvu pučkih predaja, uključujući i navodnu ljekovitost zraka. Svoje ime “Mokra” opravdava vodom koja se pojavljuje u svim oblicima, od najobičnijih kapi do riječnog toka s vodopadima i kristalno čistim jezerima.
Rijetka autentičnost
Duboko u unutrašnjosti je i spektakularna prostorija sa stalaktitima i stalagmitima, što je zasigurno još jedan od izazova za sve speleologe. Mokra Megara je poznata i po Maglajskom golemašu, endemskoj vrsti kukca koja obitava u unutrašnjosti ove pećine i nigdje više u svijetu.
Osim pećina, tu je i Matinski vis, mjesto prelijepih planinskih pejzaža i veličanstvenog panoramskog pogleda, koje dominira žepačkim krajem. Odvajkada su ljudi gledali u ovaj vrh s divljenjem, ali i vjerovanjem da ima mistične moći. Sazdan od specifične serpentinske stijene koja obiluje endemskim biljkama, Matinski vis zbilja i jeste poseban.
Ovdje možete uživati u šetnji, planinarenju, brdskom biciklizmu ili jednostavno u zalasku sunca koji je na najvišoj visini od 964 metra doista spektakularan.
Okružen borovom šumom, planinarski dom nudi već rijetku autentičnost, topli ugođaj i otvorena vrata za sve istraživače. Tu su i adrenalinski park, zip lajn i mnoštvo drugih sadržaja koje Matinski vis čine idealnim mjestom za porodični odmor.
Tajan u Zavidovićima, Mokra Megara u Maglaju i Matinski vis u Žepču danas bez dileme stvaraju prepoznatljivu destinaciju očuvane prirode koju trebamo zaštititi, ne samo zbog održivog turizma nego i za buduće generacije. Dodamo li tome i ogromni potencijal uvezivanja s prirodnim bogatstvima Teslića i Doboja, ova priča dobija i novu dimenziju.
(R.D)