Halva je slatko jelo koje potiče sa Bliskog istoka, a i na našim prostorima je, također, jako popularna. Danas se u Bosni i Hercegovini halva tradicionalna priprema povodom mubarek noći i uoči muslimanskih praznika, no za velike ljubitelje ove poslastice ne trebaju posebni povodi.
Iako se riječ “halva” koristi da označi deserte općenito, obično se misli na gustu pastu od brašna, putera, ulja, šafrana, ružine vodice, mlijeka, kakao praha i šećera.
U svijetu je postala poznata sredinom 18. stoljeća, nakon što su ga balkanski narodi proširili Evropom, nakon viševjekovnog života pod Osmanlijama. Smatra se da je halva potekla iz Persije, s prostora današnjeg Irana, i da se pravi još od sedmog stoljeća, kada je pretežno pravljena od mlijeka i hurmi.
Danas postoji mnogo verzija halve, a jedan od omiljenih na Bliskom istoku jeste tahini halva.
Sastojci:
2 šolje bijelog susama (a mogu i 2 šolje kupovne tahini paste)
½ šolje meda
2 šolje kokosovog ili bademovog brašna
2 kašike ružine vodice
2 kašičice ekstrakta vanilije
¼ kašičice soli
½ šolje sjeckanih pistacija
Priprema:
Sipajte sjemenke susama u blago podmazanu tavu i pržite 5-8 minuta dok ne budu zlatne i hrskave, pa sklonite da se ohlade.
Zatim ih stavite u blender i blendajte na najvećoj brzini oko jedne minute, pa sastružite unutrašnje zidove blendera i ponavljajte sve dok ne dobijete glatku i tečnu pastu. (To sve, naravno, preskačete ako koristiti kupovni tahini.)
Dodajte med, bademovo ili kokosovo brašno, so, ružinu vodicu i ekstrakt vanilije.
Sve dobro promješajte dok se ne sjedini, što možete učiniti i u blenderu.
Dodajte pistacije, a možete ih zamjeniti bilo kojim orašastim plodovima po želji.
Obložite pek-papirom dublju posudu za pečenje, poput kalupa za tortu ili vatrostalne posude, pa sipajte smjesu.
Stavite u frižider na najmanje dva sata, a izvadite samo kad želite da servirate. Ovako pripremljenu halvu možete držati u frižideru od četiri do šest mjeseci.
Od ovog recepta dobićete oko 32 kockice.