Niko nije mogao ni sanjati da će društvene mreže postati toliko bitne u životu svakog pojedinca u smislu informiranosti, ali i, najblaže rečeno, praćenja života drugih te predstavljanja sopstvenog. Stoga se postavlja pitanje da li su se događaji koji nisu podijeljeni na nekoj od društvenih mreža uopće „desili“, te da li osobe koje nemaju profil na nekoj od njih uopće „postoje“? Fenomen društvenih mreža sagledali smo kroz posao javnih osoba u BiH i šire.
Piše: Milica Brčkalo
Pojava društvenih mreža i njihov razvoj do stadija u kojem su danas u mnogo čemu su promijenili ljudsku svakodnevicu. U periodu kada su se one tek pojavile, prije skoro 20 godina, uglavnom su korištene za komunikaciju među ljudima. Danas, zahvaljujući pojavi pametnih telefona, ali i razvoju mreža, veliki broj ljudi čim otvori oči i tokom cijelog dana pregleda nove sadržaje online, bilo da je riječ o fotografijama, vijestima ili nečemu drugom, a sve u skladu s interesiranjima. Korisnici društvenih mreža naviknuti su da uz samo dva-tri klika budu u toku dešavanja koja ih interesiraju, što je utjecalo na to da najveće svjetske kompanije prepoznaju marketinške mogućnosti mreža te ih počnu koristiti u te svrhe.
Međutim, u ove svrhe, društvene mreže ne koriste samo uspješne poslovne kompanije nego i pojedinci. I dok su neki do slave i prepoznatljivosti došli upravo zahvaljujući svojoj aktivnosti na društvenim mrežama, drugi ih koriste za promociju svog primarnog zanimanja, bilo da je riječ o glumi, pjevanju ili nečemu sličnom. Kako su se razvijale društvene mreže, tako su postavljale i nova pravila igre u PR, ali i marketinškoj industriji.
SKUPA FOTOGRAFIJA
Da biste vidjeli Britney Spears ili bilo koju drugu zvijezdu koja danas koristi neku društvenu mrežu u, naprimjer, dnevnom boravku ili nekom drugom privatnijem okruženju, paparazzo je trebao danima visiti na drveću ili iznajmiti susjednu vilu, ne bi li napravio jednu fotografiju. Takvu fotografiju bi naplatio basnoslovno, ali, danas, upravo zbog novih pravila igre, dovoljno je samo jedno “follow” ili „like“ i ući ćete u domove, ne samo zvijezde već i njene porodice.
Važnost društvenih mreža najbolje su prepoznale, očekivano, generacije koje su i rasle s njima i uz njih, te i ne iznenađuje što su do savršenstva naučile možda i najvažnije pravilo; a to je konstantno objavljivati sadržaj, ali i znati prepoznati trenutak za zatišje u objavama.
Tako, naprimjer, Justin Bieber ili sestre Kardashian strateški su počeli da gase svoje profile, jer znaju da će i to biti vijest. A nakon što vijest postane stara, kao što možete i pretpostaviti, zvijezde mlađe generacije su ponovo i na Instagramu, Faceboku, ali i Twitteru.
Poznati, čiji su rad i stvaralaštvo u nekoj oblasti prepoznatljivi širom svijeta, nerijetko imaju čitave timove ljudi koji brinu o njihovim profilima na društvenim mrežama, odnosno brinu o tome da budu dovoljno zastupljeni, kako ne bi pali u zaborav.
Zbog svega toga nameće se pitanje je li moguće stvoriti ili bar održati već razvijenu karijeru bez zastupljenosti i svakodnevne aktivnosti na društvenim mrežama, ili je pak utjecaj društvenih mreža na karijeru precijenjen?
Za naš magazin govorile su četiri dame, svaka različita u smislu korištenja društvenih mreža. Krenuvši od one kojoj je posao zasnovan na njima, preko onih kojima su društvene mreže korisne za promociju posla, do žene koja ne gubi na svojoj popularnosti koju je prije društvenih mreža stvorila, bez obzira na to što na njima nije lično aktivna.
Mlada bh. pjevačica Ammara Mistrić kaže da najviše vremena provodi na društvenoj mreži „Facebook“, dok ni „Instagram“ i „Twitter“ profil ne zapostavlja.
– Ja sam admin na svim stranicama gdje ljudi žele da budu upućeni gdje gostujem i nastupam s bendom. Volim da kontakt s ljudima održavam isključivo ja, a ne neko drugi. Nekada mi to uzima mnogo vremena, ali tempo života nam tako diktira – kaže Ammara, koja bi voljela da manje vremena provodi na društvenim mrežama.
Ipak, ova pjevačica dodaje da joj je jasno da su društvene mreže izuzetno važne zbog posla i kontakta s ljudima koji vole i cijene njen rad. Najčešće s pratiocima dijeli fotografije i videosnimke s nastupa te statuse s informacijom o tome gdje nastupa, ali dodaje:
– Žalim za onim vremenom gdje ste mogli samo čuti svoju pjesmu i gledati videospot na TV ekranima i radiostanicama. Internet je donio mnogo više mogućnosti, ali postoji i druga strana medalje, postojeći lajkovi koji su „kupljeni“ i koji nisu realni sa stvarnim stanjem rada – dodaje Amara, koja smatra da sadržaje na društvene mreže postavlja s mjerom.
Ona je jedna od onih poznatih osoba koje su, zahvaljujući svojoj prisutnosti na društvenim mrežama te broju pratilaca, dobijali ponude da reklamiraju proizvode, ali kaže da je na photosessione pristajala samo ako joj se sviđa kompletna priča i ako može napraviti poveznicu s onim čime se bavi, a to je muzika.
Zorana Jovanović jedna je od najpopularnijih modnih blogerki na Balkanu. Popularnost je stekla upravo zahvaljujući svojoj aktivnosti na društvenim mrežama, a smatra da je „Instagram“ najbolja i najdostupnija mreža za bilo koju vrstu promocije. Zorana, kao neko za koga bi se moglo reći da je vrsta stručnjaka u oblasti upotrebe društvenih mreža za promociju, odgovorila nam je koliko je aktivnost na njima potrebna ljudima koji već imaju izgrađene karijere.
– Vremena se mijenjaju, i to je stvar koja se mora prihvatiti. Prije 20 godina društvenih mreža nije bilo pa nije bilo ni potrebe da se prikazuje toliko privatnog ili poslovnog života. Naravno, sada je sve mnogo drugačije. Smatram da ako neko ne drži korak s vremenom, neki novi ljudi će ih preteći i imat će više pregleda i više ponuda. A to nema veze s talentom, već zato što su više dostupni – kaže Zorana.
Ona dodaje da svi treba da drže korak s razvojem društvenih mreža, jer su svi ljudi navikli da znaju šta se dešava u tuđim životima i da im u skladu s tim treba i pružiti ono što žele.
– Mislim da je velika razlika između toga kada ti je društvena mreža posao i kada preko nje zarađuješ novac i toga kada novac zarađuješ na nastupu, a društvenu mrežu koristiš isključivo u lične svrhe. Razlika se vidi po profilu, kvalitetu fotografije, slaganju slika, ali i po samom sadržaju – dodaje ona.
Lejla Šebić, naša najpoznatija fitness trenerica, vlasnica svjetske titule u natural bodybuildingu i profesorica na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja, od društvenih mreža koristi „Facebook“ i „Instagram“. U početku su joj ove mreže služile isključivo za zabavu, druženje i opuštanje, međutim, danas ih najviše koristi zbog posla.
– Pokušavam da mi oduzmu što manje vremena, ali svakog dana ih koristim. Promocija posla kojim se bavim, aerobika i fitnessa, značajno mi je olakšana korištenjem društvenih mreža. Uz to mi pomažu i da pratim dešavanja u svijetu u vezi s poslom kojim se bavim – kaže ona.
Zahvaljujući, prije svega, pobjedi na Svjetskom prvenstvu u fitnessu u Americi, veliki broj brendova, među kojima Alma Ras, Oaza, Klas, Laktalis, Coolistar i drugi, tražili su od Lejle da promovira njihove proizvode. Međutim, to što je postala zaštitno lice donijelo joj je obavezu u smislu korištenja društvenih mreža.
– Moja obaveza bila je objavljivanje fotkica s proizvodima nekoliko puta sedmično – kaže Lejla, koja smatra da su mreže postale neminovna realnost u smislu brendiranja i reklame proizvoda.
SJAJ SLAVE BEZ MREŽE
Hanka Paldum svakako je ime koje je i prije pojave društvenih mreža, kao i danas, prepoznatljivo i izuzetno cijenjeno u svijetu muzike. Iako na društvenim mrežama postoji nekoliko profila koji nosi njeno ime, Hanka je za naš magazin rekla da ona ne vodi niti uređuju nijedan od njih. Naprotiv, za to je zadužen njen vjerni fan Marko Jakšić.
– I meni bi, vjerovatno, bilo korisno da sam lično na društvenim mrežama, a i ja za to nemam vremena, a ni živaca – kaže Hanka i dodaje da će možda da napravi profil kada bude imala više vremena, ali da joj to sada stvarno ne treba.
No, koliko god da su se vremena promijenila, postoje i oni celebrityji na svjetskoj sceni koji uopće ne koriste nijednu društvenu mrežu, pritom se njihova popularnost uopće nije smanjila. Naprotiv. Donedavni supružnici Angelina Jolie i Brad Pitt su u jednom intervjuu priznali kako ih nove tehnologije ni najmanje ne zanimaju, te da jedva znaju, koliko god nevjerovatno zvučalo danas, koristiti najobičniji računar. Najplaćenija glumica danas, oskarovka, koju hvali i veliki Robert De Niro, Jennifer Lawrence nema profil na društvenim mrežama, a sudeći prema interesu koji pokazuje prema tehnologijama, čini se da će bez njega još dugo biti.
– Nikad neću napraviti račun na Twitteru. Ne snalazim se previše na mobitelu i računarima i jedva izlazim na kraj s mailovima. Ideja Twittera mi je nezanimljiva – kaže Jennifer.
Glumac Johnny Depp razmišlja poput proslavljenog bh. književnika Dževada Karahasana, s kojim telefonski kontakt možete uspostaviti samo uz pomoć kućnog, fiksnog telefona. On odbija čak i svakodnevno korištenje mobitela.
– Jednostavno ih ne volim. Ne volim da me u svakom trenutku bilo ko može dobiti – kaže Depp.
Profile nemaju ni Natalie Portman, kao ni superstar Bradley Cooper, koji u jednom od svojih intervjua pojašnjava zašto nije pokleknuo pred novim trendom:
– Možda sam staromodan, ali čini mi se da ako previše znamo o glumcu koji tumači neki lik, to mu je teže odigrati ulogu i natjerati publiku da zaboravi ono što zna o njemu privatno – kaže Bradley.
Bilo kako bilo, oni su dokazi da društvene mreže nisu neophodne za uspješnu karijeru, ali treba imati na umu i one ljude koji su postali popularni upravo zahvaljujući društvenim mrežama. Pitanje je samo koliko će broj objava odgovarati stvarnom kvalitetu onoga što se radi.
Tarik Kapetanović
Naučimo komunicirati i koristiti nove medije, kako oni ne bi koristili nas
Tarik Kapetanović, PR i digitalni konsultant, komunikolog i kreator kampanja na društvenim mrežama pojašnjava značaj i ulogu društvenih mreža i način na koji bi ih bh. javne osobe trebale koristiti. On smatra kako internet kao medij postaje sve značajniji te preuzima dio marketinškog kolača tradicionalnih medija. Tim više su osobe iz javnog života svjesne bitnosti komunikacije na društvenim mrežama, međutim, postoji i evidentan problem konsultacije struke kada govorimo o komunikaciji na društvenim mrežama.
Ukoliko analizirate profile nekih javnih osoba na našim prostorima, kakav je omjer kvantiteta objava nad kvalitetom (stvarnim radom)?
– Javne osobe u BiH misle da su društvene mreže igra, a ne ozbiljan medij. Međutim, stvari se mijenjaju. Naime, političari su primarno shvatili važnost društvenih mreža, no i oni prave greške, jer ne žele platiti stručnjake za digitalne komunikacije ili plaćaju one koji im podilaze i koji im ne smiju ukazati na greške. Zbog toga često sami sebi stvaraju PR krize, često iz najbolje namjere. Ono što se mora znati jeste da su društene mreže sve više medij a sve manje igračka s kojim se može igrati komšijin mali koji zna mnogo o kompjuterima.
Ukoliko tako sagledate situaciju, kao i svaki medij, društvene mreže zavise od kvaliteta sadržaja. Zbog toga javne osobe u BiH prečesto prave grešku plaćanja oglasa primarno na Facebooku, a premalo ulažu u sadržaj. Kada bi znali koliko je digital zahtjevan posao, prestali bi s tom lošom praksom i pogledali kako se to radi u svijetu u kojem postoje timovi ljudi za analizu podataka, te ljudi koji su zaduženi za stvaranje sadržaja, a da ne govorimo o velikim timovima komunikacijskih stručnjaka koji su zaduženi za timeing objava, no govoriti našim klijentima o tome je isto što i govoriti inkviziciji da je planeta okrugla i da se okreće.
Šta sve podrazumijeva uspješno korištenje društvenih mreža u svrhu promocije?
– Moderan marketing je previše komplikovan za jednu osobu, za jedan tim, pa mogu s pravom reći i za jednu agenciju. Zbog toga u digitalnom svijetu moramo naučiti da sarađujemo. Dok digitalne agencije pokušavaju da dođu do klijenata, na tom putu gube osjećaj za stvaranje kreativnog sadržaja, a dodatno gube i strategiju, obično se za komunikaciju konsultuje nestručna osoba koja postavlja postove i ne vodi računa o dosegu objava i ne razmišlja previše o sadržaju. Zbog toga se dešava da na ličnim profilima vidimo unutrašnjost nečijeg doma ili rođenje djeteta ili čak seksualni akt. Takvi saržaji trenutno privuku veliki broj posjetilaca, ali je krajnji ishod ignorisanje takve osobe, a ignorisanje na internetu je mnogo opasnije od ignorisanja u stvarnom životu.
Da li će u budućnosti biti uopće moguće zadržati popularnost bez prisustva na društvenim mrežama?
– Popularnosti bez medija nema, pa tako nema popularnosti ni bez društvenih mreža, koje su sve više mediji. Zbog toga će biti vrlo teško živjeti bez ostavljanja našeg digitalnog otiska u digitalnom prostoru. Ljudi moraju biti svjesni da izbjegavanje prisutnosti na društvenim mrežama ne podrazumijeva anonimnost. Mi za sobom ostavljamo mnogo digitalnih tragova na internetu.
Dovoljno je imati pametni telefon i e-mail adresu i već ste tu, a vaši tragovi se itekako prate na internetu, da ne govorim o pretraživačima i analizi podataka svega onoga što ste gledali, slušali, otvarali. Anonimnost u ovom modernom svijetu ne postoji i mi nemamo tu sreću da budemo anonimni, kao što su bili naši preci. Nas se pomno promatra i analizira, jer naša kretanja pa i bezazleni klikovi jesu slika nas u digitalnom prostoru, a to dobro znaju iskoristiti i naplatiti kompanije kojima tako lako dajemo naše podatke. Zbog toga, nema nam druge nego da prihvatimo današnji svijet i naučimo komunicirati i koristiti nove medije, kako oni ne bi koristili nas.