U Yakutsk kada pođem ja: Dalek, lijep i najhladniji grad

Piše: Redakcija

Yakutsk je sve samo ne prašnjava ruska provincijska kasaba. To je jedan od najbogatijih gradova Rusije, bogat ne samo zlatom i dijamantima, nego i historijom i kulturnim znamenitostima. Njegovi stanovnici, najveći dio godine potpuno odsječeni od ostatka svijeta, jer do Yakutska ne vodi niti jedna cesta niti željeznička pruga, nisu možda ni svjesni u kako zanimljivom gradu žive

Piše: Kenan BEŠLIJA

Na pola puta između Urala i nevjerovatno dalekog Vladivostoka na obalama Pacifika, te isto tako na pola puta između arktičkog polarnog kruga i pustinja Mongolije, daleko od svih važnih svjetskih puteva i dešavanja, smjestio se grad Yakutsk. Poznat kao najhladniji grad na svijetu, gdje se temperatura ponekad spušta na manje od minus 60 stepeni Celzija, Yakutsk je sve samo ne prašnjava ruska provincijska kasaba. To je jedan od najbogatijih gradova Rusije, bogat ne samo zlatom i dijamantima, nego i historijom i kulturnim znamenitostima. Njegovi stanovnici, najveći dio godine potpuno odsječeni od ostatka svijeta, jer do Yakutska ne vodi niti jedna cesta niti željeznička pruga, nisu možda ni svjesni u kako zanimljivom gradu žive.

 

yakutsk-winter-wat_3580436kIako vrlo bogat rudnim, šumskim bogatstvom i životinjama koje nose skupocjeno krzno, Sibir nikada nije privlačio strane osvajače, te je živio svoj miran zimski san. Sve do 1632. ovdje su mirno živjela lokalna plemena turskog porijekla. Stari Yakuti su se uglavnom bavili lovom i ribolovom, uzgojem jelena, a tek rijetki poljoprivredom i uzgojem goveda. Ipak, početkom 17. stoljeća ovdje stižu Rusi na svom putu prema Pacifiku. Susret dviju kultura nije bio baš miroljubiv. Rusi su domorocima nametnuli visoke poreze na trgovinu krznom, što je dovelo do niza pobuna u ovom regionu. Yakuti su napadali rusku vojsku, dok su Rusi palili domorodačka sela i žestoko se svetili za svaku svoju žrtvu. U jeku tih borbi između carske Rusije, odlučne da izađe na Pacifik i domorodaca koji su se borili za svoj goli opstanak, godine 1632. nastao je grad Yakutsk, kao udaljena vojna karaula odakle je upravljao carski vojvoda. Zabilježeno je da je posljednja pobuna protiv Lenjina i njegovih boljševika buknula 1923., baš ovdje. Yakuti su prihvatili pravoslavlje i ruska imena, no nikada nisu postali etnički Rusi i nemaju namjeru to postati. Rusiju vole, ali im nije pravo, jer njihova bogatstva sebi uzima Moskva.

Avantura i pol

Yakutsk je ostao usamljena vojna utvrda sve do kraja 19. stoljeća, kada su ovdje otkrivene velike zaliha dijamanata i zlata. Grad se od tada naglo širi, mnogo ljudi doseljava u njega i postaje bogato i prosperitetno mjesto. Čak je i Staljin volio ovaj grad, te je insistirao na intenzivnoj eksploataciji dragulja i plemenitih metala, tako potrebnih njegovoj vladi. Staljin je Yakutsku u znak “zahvalnosti” uzvraćao tako što je u njega po kazni naseljavao svoje političke protivnike, a okolina Yakutska bila je odlična lokacija za “gulage”, strašne radne logore za protivnike režima u Moskvi.

yakutsk 2

Danas je Yakutsk glavni grad ogromne oblasti Yakutia ili Sakha, koja se proteže od Sjevernog ledenog okeana gotovo do kineske granice na jugu. Prema popisu iz 2010., grad ima 269.601 stanovnika i jedan je od rijetkih gradova u unutrašnjosti koji raste i razvija se. Iako je površinom i brojem stanovnika relativno mali grad, naspram svjetskih metrolola, Yakutsk ima snažnu industriju, ali i veliki broj obrazovnih, kulturnih i naučnih institucija.

Yakutsk je grad od federalnog značaja za Kremlj, a posebno je za problematičnu rusku ekonomiju vrlo značajan kao peto najbogatije svjetsko nalazište dijamanata. Yakutsk mnogo daje majčici Rusiji, no domovina malo toga vraća nazad. Iako politički, kulturni i ekonomski značajan grad, Yakutsk nikada nije na pravi način povezan s ostatkom Rusije. Do Yakutaka se može doći isključivo na dva načina: ili avionom ili brodom. Zimi nije moguće čak ni to. U čemu je problem?

Yakutsk se nalazi na zapadnoj obali velike rijeke Lene, koja je u ovom području široka i do tri kilometra, u doba poplava i više od deset kilometara. S druge strane ove ogromne rijeke prolazi vrlo važan put nazvan “Lena autoput”, kao i posljednja stanica istočnosibirske željeznice. Problem je u tome što niko nikada nije izgradio most preko rijeke Lene te povezao grad Yakutsk s autoputem i željeznicom. Kad se činilo da će 2014., most konačno biti izgrađen, Vladimir Putin je novac jednostavno prebacio na Krim, kako bi izgradio most koji će povezati ovaj anektirani komad Ukrajine s ostatkom Rusije. Građani Yakutsaka ne vjeruju ni da će most dobiti 2022. godine.

Dok fantomski most ne bude izgrađen, putovanje do Yakutska ostaje velika avantura, kako zimi, tako i ljeti, tokom toplih ljetnih mjeseci možda čak i više od avanture. Ruski vozači tvrde da je cesta “Lena” savršena za vožnju zimi, kada je pokrivena debelim ledom i na putu prema Yakutsku saobraćajni znakovi saopćavaju da je dozvoljena brzina od 70 kilometara na sat.

Ljeti se jedina cesta koja vodi prema Yakutsku pretvara u nešto sasvim drugo. Na svojih 1.235 km dužine ona postaje blatnjava staza smrti, te ima nadimak “Autoput smrti” ili “Put kostiju” zbog brojnih olupina automobila i kamiona koji se nalaze napušteni pored ceste, svjedočeći o teškom životu i opasnostima koje vrebaju u ovom dijelu svijeta…

Više u 1038. broju magazina Azra…

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti