Krompir spada u jednu od najzastupljenijih namirnica u našoj kuhinji, koristi se kao prilog, glavno jelo, predjelo ili kao osnova za mnoge čorbe i variva, a nije strana upotreba krompira ni u slatkim poslasticama kao što su knedle sa šljivama koje se prave od pire krompira. No vjerovatno niste znali da se krompir može koristiti i u kozmetici, te da se od njega mogu praviti maske za lice
Vitamini su u kori i ispod nje
Krompir je vrijedan izvor vitamina i minerala, a ističu se vitamin C i B6, niacin, tiamin, folat, kalij, magnezij, fosfor, željezo, mangan i kalcij. Vitamin C važan je za zdravlje, nužan je u borbi protiv virusa, bakterija, prehlade i gripe, a značajna je i njegova uloga u borbi protiv alergija i bolesti dišnih puteva. Moćan je antioksidans, neutralizira štetne slobodne radikale, čuva i čisti organizam od toksina. Čuva zube, štiti kosti, pomaže i kod zacjeljivanja rana jer stvara kolagen koji pomaže u održavanju elastičnosti kože. Razna su istraživanja potvrdila da vitamin C može smanjiti rizik od nekoliko vrsta raka i srčanih bolesti. Vitamin C je osjetljiv na visoke temperature pa se prilikom termičke obrade namirnica u velikoj mjeri razara, a u krumpiru se gubi samo ako ga kuhate oguljenog i narezanog.
Krompir kao lijek i kozmetičko sredstvo
Naučnici su u krompiru pronašli i molekule zvane kukoamini, a koje snižavaju visoki krvni pritisak. Zbog bogatog sadržaja visokokvalitetnih sastojaka u narodnoj se medicini krompir od davnina koristi za liječenje reume, te upalnih stanja kao što su upale zglobova, artritis i giht. Koristi se kod snižavanja povišene tjelesne temperature, pomaže kod glavobolje, upale želučane sluznice, visokog krvnog pritiska, opekotina i ozeblina. U svrhu liječenja najčešće se koriste pripravci od krompirove kore, oblozi u obliku kaše ili sok od krompira.
Gnječeni krompira odlična su maska koja hrani kožu, nakon čega će koža biti glatka i mekana. Smjesa koja se dobiva miješanjem gnječenih sirovih krompira i meda pomaže u sprečavanju nastanka novih i smanjenju postojećih prištića, te ublažava mrlje na koži. Osim toga, samo jedan pečeni krompir osigurat će gotovo 12 posto dnevne preporučene doze vlakana, pa je kuhani krompir dobar za probavu i redovnu stolicu te štiti od bolesti crijeva i opasnog karcinoma debelog crijeva.
Ne smije se podgrijavati
Uvriježeno je mišljenje da se krompir ne smije jesti drugi dan, no prava je istina da se krompir ne smije podgrijavati nakon što je jednom pripremljen i to zbog koncentracije toksičnog solanina koji je u njemu prisutan, a može biti uzrok akutnog trovanja. Može se javiti povraćanje, znojenje, grčevi u želucu i crijevima, aritmije srca, glavobolja. Krompir skuhan u ljusci bez problema se može ostaviti u frižideru i jesti drugi dan, a pripremljen za salatu još je bolji ako malo odstoji.
Najzdraviji je kuhan u ljusci
Samo krompir kuhan u ljusci zadržat će velik broj visokovrijednih tvari. Ako se krumpir oguli i skuha, izgubit će puno od svojih nutritivnih svojstava. Krompir pečen u rerni s korom, također, je mnogo zdravija opcija od onog koji se peče u rerni na masnoći, iako je takav vrlo ukusan. Najveća opasnost prijeti od krumpira pečenih u dubokoj masnoći kao što je pomfrit i slično pripremljene varijante.