Budite se često noću, oko vas je mrkli mrak, ali vaš mozak zna tačno koliko je sati. Možda je 3,19, možda je tačno 37 minuta prije nego će vam zazvoniti alarm. Nije toliko bitno koje je vrijeme, nego da je svake noći isto. Odjednom mozak vam je potpuno aktivan umjesto da čvrsto spava. Prema globalnom istraživanju koje je proveo Philips Healthcare, 67 posto odraslih širom svijeta tvrdi da se bude barem jednom tokom noći.
– Svi se kratko bude usred noći više puta, između pet i sedam, između ciklusa spavanja. To je potpuno normalno, nakon čega uslijedi brzi povratak u san obično s amnezijom tokom buđenja – objasnila je Shelby Harris licencirana psihologinja za HuffPost, te je dodala kako i druge stvari moju utjecati na ciklus spavanja.
– Kada spavanje i san nisu konsolidirani, osoba se može osjećati umorno, pospano i pomućenog razuma tokom dana, uz to što manje spavate i remeti vam i dubinu sna – kazala je Harris.
Mnogi razlozi, od zdravlja do načina života
Neki razlozi zašto san nije dobar mogu biti nesanica i apnea. To su zdravstveni problemi koji se rješavaju uz stručnu, medicinsku pomoć. Ako zdravlje nije problem vašeg noćnog buđenja, moguće da je krivac način života. Uz prekomjernu izloženost ekranima i plavičasto svjetlo koje razbuđuje naš mozak, tu se ubraja i alkohol. Iako on ispočetka može pomoći da zaspite, on sigurno fragmentira drugi dio spavanja. Tužno ali istinito, što smo stariji, san nam je sve laganiji.
– Odrasli ljudi imaju manje sporo-valnog sna, najdublja faza ne REM-sna, i kao rezultat češće se bude tokom noći – kazala je Terry Cralle stručnjak za spavanje iz The Better Sleep Council.
Još jedan faktor koji utječe na kvalitetu sna su hormoni, pogotovo kod žena. Trudnoća i predmenopauza posebno su dva osjetljiva stanja. Osim toga buđenje u isto doba može biti povezano sa stresom. Vjerojatno se radi o hipervigilanca ili briga.
-Mnogo puta kada zaspemo s nekim brigama, procesuiramo ih tokom svih faza sna. Kad se probudimo s tim brigama, nismo ih jasno i potpuno procesuirali”, kazao je Mark Aloia iz Philips Helthcarea.
Vodite dnevnik briga
Zato on savjetuje svima koji imaju problem sa spavanjem da drže dnevnik briga kraj kreveta te da zapišu sve ono što im pričinjava stres, kako bi eliminirali seanse briga usred noći. Harris je dodala da često iščekivanje nekog događaja, na primjer očekujete da će dijete plakati u neko doba noći, ili da opet nećete uspjeti odspavati cijelu noć u komadu, može uzrokovati laganiji san koji onda dovodi do buđenja.
To se može dovesti u red tako da se uspostavi zdrava rutina spavanja. Započinje se barem 30 minuta prije spavanja kada je potrebno ugasiti sve ekrane i uređaje, koje je dobro izbaciti potpuno iz spavaće sobe. Bitno je paziti i na unos hrane i pića, izbjegavati teška jela kao i stimulanse pune šećera i kofeina. Presudna je i temperatura sobe, trebalo bi sobu za spavanje držati na, za san ugodnih, 18 stepeni Celzija. Ako imate sat, alarm i bilo šta, što pokazuje vrijeme, pobrinite se da vam nije u vidokrugu tokom noći. Ako se probudite nemojte provjeravati na mobitelu koliko je sati ili gledati u smjeru sata.
Izvor: 100 posto