Intervjuirali smo 120 parova u 30 država. U Čadu smo uspjeli pronaći jedini narod na svijetu u kojem se muškarci šminkaju da bi zaveli žene. Intervjuirali smo Njujorčanku koja se udala sama za sebe, a Kenijka iz plemena Samburu ispričala je da je kao 12-godišnja djevojčica pobjegla od starca za kojeg su je htjeli udati. Emocije koje osjećamo iste su svugdje, od Amazone do Himalaja, od pustinja Afrike do nebodera New Yorka
Davor i Anđela Rostuhar neobični je bračni par koji se nakon vjenčanja otisnuo u avanturu. Prvog januara 2019. sa zagrebačkog Glavnog kolodvora zaputili su se prema Parizu, a tada nisu mogli ni sanjati šta će sve doživjeti na bračnom putovanju, koje je trajalo 365 dana. Uspjeli su obići svih pet naseljenih kontinenata u potrazi za autentičnim ljubavnim pričama i razgovarati s više od 120 parova, te ih prikazati u knjizi kao i dokumentarcu “Ljubav oko svijeta”, čije projekcije će ovog mjeseca biti u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli te Banjoj Luci.
U razgovoru s Anđelom i Davorom otkrili smo kako je moguće organizirati ovakvo putovanje, kako je biti od 0 do 24 sata u tandemu i šta su u konačnici shvatili kroz ovo genijalno iskustvo.
– Anđela i ja upoznali smo se u Zagrebu, prije šest godina, kad se zaposlila u Klubu za ekspedicionizam i kulturu kao moja asistentica. Čim smo se upoznali, otkrili smo da dijelimo iste strasti prema životu i putovanjima i vrlo brzo smo se zaljubili. Prve dvije godine zajedničkog rada i veze, pomagala mi je u naumu da pripremim i izvedem prvu hrvatsku ekspediciju na Južni pol. Planirao sam kao prvi čovjek iz Hrvatske i 26. u historiji, prehodati put od obale Antarktike do Južnog pola posve samostalno. Anđela me otpratila do obale Antarktike i tamo sam je zaprosio. Čim je, srećom, pristala, krenuli smo planirati naše vjenčanje i medeni mjesec. Budući da smo oboje strastveni putnici, znali smo da moramo vjenčanje proslaviti dužim, većim putovanjem, a prigodno povodom vjenčanja i ulaska u zajednički život odlučili smo otići na medeni mjesec u trajanju od godinu te istraživati ljubav u raznim kulturama. Tako smo osmislili projekt „Ljubav oko svijeta“. Cilj nam je bio proputovati najrazličitije kulture na svim kontinentima, napraviti svojevrsni presjek čovječanstva, dokumentirati u kakvim sve tipovima odnosa ljudi žive i potom pokušati odgovoriti na pitanje šta je ljubav i je li ljubav univerzalna, dakle je li ona nešto prirodno s čim se rađamo ili nešto što učimo kroz kulturu i odgoj – kazao je Davor za naš magazin.
Je li put bio romantičan?
Anđela: U sklopu putovanja posjetili smo neka romantična mjesta poput savršenih plaža Mikronezije, Maldiva, Solomonskih otoka ili Kostarike, ili svojevrsne spomenike ljubavi poput Taj Mahala ili Eifelovog tornja. No, veliki dio puta nije bio toliko romantičan, jer smo mnogo radili. Davor i ja smo sami iznjedrili cijeli ovaj projekt, što znači da iza svih divnih slika stoji mnogo rada, sjedenja za laptopom i telefonom, drndanja po busevima, taksijima, itd.
Istraživali ste ljubav. Šta danas možete reći koliko ima odgovora na pitanje ”šta je ljubav”? Koja je najvažnija lekcija o ljubavi koju ste u tih godinu naučili?
Davor: Naučili smo mnogo toga, a izdvojio bih ovo: u našem jeziku postoje konkretni i apstraktni pojmovi. Oko konkretnih pojmova, kao što su stol, olovka ili brokula niko se mnogo ne prepire. Svi smo uglavnom saglasni u tome. Ljubav spada u apstraktne pojmove. Kao i domovina, Bog, pravda, itd. Ti pojmovi nemaju neku svoju objektivnu stvarnost, oni ne postoje sami po sebi. Oni postoje tek kad im mi pridamo neko značenje. A svako od nas pridaje im drugačije značenje. I zato često u tome nismo saglasni. Sve svađe u komentarima ispod portala, sve svađe u porodici, između stranaca, svi ratovi između nacija, sve se to vodi zbog neslaganja oko apstraktnih pojmova. Kroz ovaj naš projekt pokušali smo pokazati koliko ima različitih pogleda na ljubav i ukazati da se zbog toga ne moramo svađati. Jer, emocije koje osjećamo iste su svugdje, od Amazona do Himalaja, od pustinja Afrike do nebodera New Yorka.
Čad
Koliko parova ste intervjuirali, na koji način ste došli do ljudi i koja vam je najzanimljivija priča pri pronalasku parova?
Davor: Intervjuirali smo 120 parova u 30 država. Teško je izdvojiti nekoga. Antropološki su najznačajniji intervjui bili s nekima od posljednjih lovaca i sakupljača na svijetu, pripadnicima plemena Matis u Amazoni i Bušmanima Kalaharija, kao i to što smo u logistički nemogućem Čadu uspjeli pronaći jedini narod na svijetu u kojem se muškarci šminkaju da bi zaveli žene. Također, vrlo je značajno i vrijedno što smo daleko na Himalajima uspjeli pronaći jedan od posljednjih primjera poliandrije – tradicionalne prakse u kojoj žene imaju po nekoliko muževa, što je običaj koji je i prije bio vrlo rijedak, a danas je gotovo potpuno izumro. Ili to što smo u Kini pronašli jednu malenu kulturu koja je najbliže matrijarhatu od svih kultura koje su ikad zabilježene, jer matrijarhat nikad nigdje nije postojao. Lično su nas možda najviše potresle i nadahnule priče o zabranjenim ljubavima, poput priča momka iz najviše kaste brahmana koji je oženio djevojku iz najniže kaste „nedodirljivih“, što je i danas u 21. vijeku u Indiji s milijardu stanovnika posve izoliran slučaj. Ili dvije lezbejke iz Irana koje su javno progovorile o svojoj vezi, iako se u njihovoj zemlji homoseksualce nominalno kažnjava smrću. Ili momka u Zambiji koji je oženio albino djevojku, u društvu gdje albince smatraju prokletima i ubijaju ih zbog crne magije. Sve što sam nabrojao je samo jedan djelić onoga što smo snimili u 30 država širom svijeta.
Amazona
Jeste li intervjuirali ljude koji nisu u vezi i šta su kazali o temi ljubavi, braka i veza?
Davor: Intervjuirali smo Japanca koji je doživio 75 godina bez da je ikada bio u vezi, Njujorčanku koja se udala sama za sebe, te Kolumbijku koja je ostala bez supruga. Homoseksualac u Iranu je otkrio da ne može pronaći partnera, jer je u zemlji u kojoj se homoseksualnost marginalizira i kažnjava. Kenijka iz plemena Samburu ispričala je da je kao 12-godišnja djevojčica pobjegla od starca za kojeg su je htjeli udati, koji je bio zaražen HIV-om. Neki od njih pričaju svoje priče u filmu, a svi su zastupljeni u knjizi.
Indija
Koji je najbolji savjet o ljubavi i odnosima koji ste dobili od svojih sagovornika?
Davor: Od svakog para kojeg smo intervjuirali, kao i od svakog znanstvenika i stručnjaka s kojim smo razgovarali naučili smo mnogo, tako da je teško izdvojiti nešto iz tog golemog bazena mudrosti. Kako kaže poznati američki psiholog, Barry Schwartz: „Prava ljubav se ne pronalazi nego se stvara“.
Anđela, jeste li osjećali da Vam nedostaje lični prostor, samo Vaš minut?
Anđela: Vrlo je izazovno putovati s partnerom 24 sata dnevno, cijelu godinu i ponekad u vrlo izazovnim situacijama. Na putovanju ponekad moramo donijeti i desetak odluka dnevno, oko kojih se moramo saglasiti, tako da nije uvijek išlo glatko. Na putovanju sve maske padaju, nema bijega. Što je teško, ali i odlično, jer ta situacija nas prisiljava da brzo rješavamo stvari, u protivnom stojimo na jednom mjestu, doslovno. A to sebi nismo mogli priuštiti. Tako da smo stekli neke dobre alate za brzo rješavanje problema. Ali, i meni i njemu je ponekad nedostajalo vremena za sebe. Ponekad bismo se odvajali jedo od drugoga na dva-tri dana, čisto da se malo poželimo, što bi uvijek završilo tako da trčimo jedno drugome u zagrljaj.
Saudijska Arabija
Kakvi su vam planovi za naredni period?
Davor: Vrlo smo ponosni što je ova knjiga najprodavanija knjiga u Hrvatskoj ove godine i što je film najgledaniji domaći film u kinima Hrvatske ove godine. Na većini festivala na kojima je nastupio dobio je nagradu publike za najbolji film. To sve govori da je publika prepoznala ovaj projekt i to nam je najveća potvrda i uspjeh. Sad nam je želja tu priču odvesti pred što više ljudi širom svijeta. Prvo smo krenuli našim dragim komšijama u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, ove godine još postavljamo veliku izložbu u Berlinu, a zatim planiramo i nastavak turneje po Evropi.
Bh. prikazivanje najuspješnijeg ovogodišnjeg dokumentarca u Hrvatskoj „Ljubav oko svijeta“ počinje u Sarajevu 4. novembra, nakon čega će ga imati priliku premijerno pogledati publika u Mostaru 5. novembra, dan kasnije u Zenici, a potom 7. novembra u Tuzli i 8. u Banjoj Luci.