Night Eating Syndrome (NES) odnosno sindrom noćnog jedenja nije samo poremećaj prehrane već i poremećaj raspoloženja i spavanja. Oboljeli najčešće ne doručkuju i tokom dana konzumiraju manje kalorija od prosječnog unosa.
No, kako dan prolazi, potreba za hranom sve je veća, pa osobe pogođene sindromom više od trećine ukupnog dnevnog unosa kalorija konzumiraju nakon večere ili se pak bude noću kako bi nešto pojele.
Koji su rizici
Najčešće se unosi hrana koja obiluje ugljikohidratima (osobito šećerima) i masnoćama i, čak, iako se tokom noćne posjete frižideru ne unesu velike količine kalorija – samo 200 do 300 kcal, takva praksa dugoročno može dovesti do debljanja i razvoja hroničnih bolesti.
Noćni proždrljivci čine oko 1,5 posto ukupne populacije, a od tog problema pati 2 posto Europljana. Oboljeti mogu osobe bilo koje dobi, no najčešće pogađa žene dobi 25 do 40 godina, iako ni muškarci nisu imuni.
Uzroci poremećaja nisu posve jasni, no čini se da veliku ulogu igraju genetski faktori u kombinaciji s nepravilnim prehrambenim navikama i emotivnim nezadovoljstvom.
Kako prepoznati
Neki doista pate od ovog sindroma, a neki samo hodaju po rubu, u situacijama kad su pod jakim stresom i velikim životnim izazovima. Ukoliko vaše ponašanje uključuje nešto od navedenog, moguće je da patite od NES-a:
- Ujutro nikada niste gladni i redovito preskačete doručak,
- Tokom dana jedete tek neznatne količine hrane,
- Navečer osjećate iznimnu glad i većinu dnevnog unosa hrane unosite upravo u večernjim satima,
- Imate lošiji kvalitet sna i često se budite tokom noći,
- Ako se tokom noći probudite, idete ravno u kuhinju i ne možete zaspati ukoliko nešto ne pojedete.
Kvalitetan doručak kao prvi korak
Stručnjaci NES povezuju sa stresom i prazninom u životu, no ne treba zanemariti ni istraživanja koja su utvrdila češću pojavu ovog sindroma u osoba koje preskaču doručak i općenito su sklonije lošijim prehrambenim navikama.
Zbog toga se u liječenju, osim psihoterapije i relaksacije, preporučuje usvajanje pravilnih prehrambenih navika, ponajprije redovitog doručka kao najvažnijeg obroka u danu.
Bilo bi poželjno da se doručak sastoji od cjelovitih žitarica (npr. žitnih pahuljica) kao izvora kompleksnih ugljikohidrata, mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja kao izvora kompletnih proteina te voća ili voćnog soka kao izvora blagotvornih prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. Doručkom bi trebalo zadovoljiti približno 25 posto dnevnih energetskih potreba.
Ključ je u redovitim obrocima
Od koristi u borbi protiv noćnog jedenja može biti i planiranje jelovnika unaprijed te redoviti obroci tokom dana, čak i ako se ne osjeća glad. Večernji obrok neka sadrži bjelančevine (perad, jaja, riba, mliječni proizvodi) i kompleksne ugljikohidrate (integralna tjestenina, krompir, integralna riža…).
Takvom se kombinacijom izbjegavaju nagle oscilacije nivoa šećera u krvi i napadaji gladi, a dobra je ideja i prije spavanja popiti čašu toplog kakaa zaslađenog medom.
Mlijeko i kakao potiču lučenje serotonina – hormona dobrog raspoloženja, a ujedno osiguravaju kalcij i magnezij, dva minerala opuštajućeg djelovanja.
Izvor: Avaz