Zbog izuzetne ljekovitosti slačice, koja je u osnovi ovog popularnog namaza, i korištenje senfa često se preporučuje u medicinske svrhe. Domaći senf, pripremljen od prirodnih sastojaka, bez upotrebe vještačkih boja, aroma i konzervanasa djelotvoran je koliko i sama slačica. Ima snažno antibakterijsko dejstvo, pikantan ukus, pa se koristi kao dodatak raznim slanim jelima.
Prvi recepti za spravljanje senfa datiraju još iz rimskog doba. Pravi se od vinskog sirćeta, šećera i začina. Bogat je fosforom, magnezijumom, gvožđem, selenom, natrijumom, vitaminom A i proteinima.
Osim u ishrani, senf je lako dostupna namirnica koja nam može pomoći kod nekih oboljenja i tegoba.
U sezonama gripa i prehlada, često nam se desi da promuknemo. Tada nam olakšanje može donijeti jednostavan prirodan recept: senf, sok od pola limuna, kašičica soli, kašičica meda. Sve se kuha u pola šolje vode oko 10 minuta, pa kada se ohladi, grgolja u grlu se po gutljaj-dva dok se sve ne potroši.
Senf pomaže i kod opekotina i drugih oštećenja kože. Kada se desi da izgorimo na suncu, namažemo taj dio kože senfom i on će doprinijeti bržem oporavku i spriječiti nastanak plikova.
Kada nam se nakon treniranja upale mišići, možemo ih namazati senfom, jer je on odličan za opuštanje muskulature. U te svrhe može se napraviti i kupka od senfa, kašičice morske soli i vrele vode. Slična kupka, u manjoj količini izvrsna je za opuštanje i odmor umornih nogu i stopala.
Ne treba zanemariti ni sve više istraživanja koja ukazuju na antikancerogena dejstva senfa, naročito na maligna oboljenja digestivnog trakta. Za sve to zaslužna je, naravno, slačica.
Vrijedilo bi napomenuti i to da je senf pogodan dodatak jelima u dijetalnoj ishrani, jer se u 100 grama senfa nalazi svega oko 75 kalorija. Ipak, sa ovim namazom ne treba ni pretjerivati zbog visokog sadržaja natrijuma, pošto može izazvati poremaćaj krvnog pritiska.
Izvor: Vijesti.ba