Foto: Pexels
Zimsko računanje vremena u većini Evrope, pa i u Bosni i Hercegovini, počinje u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra 2025. godine.
Tačno vrijeme kada se kazaljke pomjeraju sat unazad jeste 3 sata ujutru. Dakle, dobijamo jedan sat “više” za spavanje.
Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti. Također, dani će imati manje svjetla u popodnevnim satima. Zimsko računanje vremena, zapravo, označava standardno vrijeme koje se koristi tokom većeg dijela godine. S druge strane, ljetno računanje vremena uvedeno je kako bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost, posebno u večernjim satima, tako da se satovi pomjeraju jedan sat unaprijed krajem marta.
Ideja o pomjeranju satova potječe još iz 18. stoljeća, kada ju je predložio Benjamin Franklin, ali je širu primjenu doživjela tek u 20. stoljeću, posebno tokom svjetskih ratova i energetske krize 1970-ih. Glavni cilj bio je uštedjeti energiju, no s razvojem tehnologije i promjenama u načinu života, koristi su postale predmet rasprave.
Iako se pomjeranje sata doima kao manja promjena, mnogi stručnjaci upozoravaju da može utjecati na unutarnji biološki sat čovjeka. U danima nakon promjene vremena, neki ljudi mogu osjetiti umor, smanjenu koncentraciju i poremećaje sna. Posebno osjetljive skupine uključuju djecu, starije osobe i one koji rade u smjenama.
U Evropskoj uniji se već godinama raspravlja o ukidanju sezonskog pomjeranja sata. Evropski parlament je 2019. godine izglasao prijedlog da se ukine obavezno pomjeranje vremena, no odluka o tome još nije stupila na snagu jer države članice nisu postigle konsenzus o tome hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena.