Nema sigurnog razgovora ili klika mišem na internetu i to iz vrlo jasnog razloga. Sve što je ljudska ruka stvorila, a stvorila je i Internet i njegove protokole i “vatrozide” i lozinke, sve to ljudska ruka može da otvori, da pročita čak i kada to nije poželjeno. Svaki naš “chat” na Internetu neko može pratiti i načešće to i radi. Da li se trebamo pomiriti sa sudbinom i činjenicom da online nikada nismo sami? Ne mora to biti tako. Za neke aplikacija i način komunikacije na Internetu, poput ruskog Telegrama tvrdi se da da su vrlo sigurni, zapravo neprobojni za špijunažu. Da li je zaista tako? Telegram vole i oni koji ga možda i ne bi trebali voljeti. ISIL recimo
Špijunaža je jedan od najstarijih i najkontroverznijih poslova na svijetu, star koliko i prva uređena ljudska društva. Velike vojskovođe su špijunirale vojne planove drugih vojskovođa i najstojali prozrijeti njihove planove. Da se nisu birala sredstva, svjedoči i zla sudbina čuvene špijunke Mata Hari, koja je u jeku Prvog svjetkog rata radila za obje strane i za Nijemce i za Francuze, a informacije su joj pružali oficiri i političari sa svih strana, i onih zaraćenih i onih privodno neutralnih, kao što je Španija.
Danas je komunikacija mnogo lakša i brža. Nažalost, lakša je i “bezbolnija” špijunaža i to više nego ikada. Naznačaniji momenat u historiji špijuniranja bio je pronalazak telefona. Od prvog dana, kada je prva telefoska linija puštena u rad, špijunirali su se telefoni. Tokom decenija hladnog rata omiljena “zabava” bilo je prisluškivanje telefona u automobilima državnika i tom špijunskim “ratom”, služili su se podjednako i CIA i KGB.
Dugo se mislilo da je mobitele nemoguće ili vrlo teško prisluškivati, no to je danas samo iluzija. Svaki se razgovor između dva mobilna uređaja može presresti i zabiježiti. U BiH se takva oprema može za male novce kupiti preko oglasa. U BiH može svako svakoga prisluškivati i u toj oblasti vlada haos. Najčešće mete prisluškivanja su političari i novinari. Ni u svijetu nije bolja situacija. Niko nije siguran.
– NSA je izgradila infrastrukturu koja dopušta da se presretne baš sve. Sa ovim mogućnostima, najveći procenat komunikacije je automatski zabilježen bez posebnog “targetiranja”. Ako želim vaša email poruke ili mobitel vaše supruge sve što trebam uraditi jeste upotrijebiti presretač. Ja mogu dobiti vaše emailove, passworde, listinge poziva, kreditne kartice, rekao je Edward Snowden novinarima Guardiana dok se krio u jednom hotelu u Hong Kongu i prije nego što je pobjegao u Rusiju gdje se vjerovatno krije i danas.
Običan čovjek se zato zapita, da li zaista postoji neka elektronska komunikacija koja može ostati skrivena od neželjnih očiju i ušiju? Kako onda komuniciraju šefovi država? Kako komuniciraju direktori najvećih svjetskih korporacija? Kako komunicira mafija ili teroristi poput ISIL -a? Odgovor se možda krije negdje u Rusiji i u njemu se na neki način spominje i sam Edward Snowden. Ako neko na ovom svijetu zna kolika je moć online špijunaže i kako se od nje zaštiti, ako neka zašita privatnosti na Internetu uopće i postoji, onda je to Snowden.
Snoweden kao inspiracija
Edward Snowden je u proljeće 2013. nakon intervjua Guardijanu bez traga nestao iz svoje hotelske sobe u Hong Kongu. Po svemu sudeći, utočište je našao u Rusiji. Znanja i vještine ovog nekadašnjeg prvog informatičara CIA dobro su došli Vladimiru Putinu i njegovom režimu koji mu je ponudio azil. Slučajno ili ne, svega nekoliko mjeseci nakon što je Snowden sletio u Rusiji, stvorena je kontroverzna aplikacija po imenu Telegram. Ovaj ruski komad računarskog koda, danas je najkontroverzniji software na svijetu. Oni koji stoje iza ove aplikacije, kao i oni koji koriste Telegram tvrde da se radi o jedinom, apsolutno sigurnom messengeru na svijetu. Da li je to tako?
Iza aplikacije Telegram stoje dva brata po imenu Nikolai i Pavel Durov. Oni su 2006. lansirali stranicu pod nazivom Vkontakte, danas poznatu kao VK. Vkontakte je zapravo ruska verzija Facebooka i nevjerovatno je popularna, kako u Rusiji, tako i širom Istočne Evrope. Ova društvena mreža ima svojih poklonike i u susjednoj Hrvatskoj, a pretpostavlja se da ima preko 100 miliona korisnika.
I danas se postavlja pitanje, da li je Edward Snowden uložio svoja znanja i vještine, koji svakako nisu zanemari, u kreiranje aplikacije kakva je Telegram u pitanju? Ono što je svakako istina, jeste to da su braća Durov nudila posao Snowdenu u njihovoj kompaniji, no on je to navodno odbio.
– On je moj lični heroj. Istih smo godina i ja vidim njegovu bitku sa američkim agencijama kao rat generacija. Kao “rat” novog naspram starog – kaže Pavel.
Durov i danas ističe da mu je inspiracija za kreiranje aplikacije Telegram bio upravo Snowden i njegov slučaj, te im je on bio uzor u poslu.
Majčica Rusija i ljubav koja to nije
Baš je “slučaj” Snowden u ljeto 2013,. otvorio oči običnim ljudima širom svijeta i dokazao im da i njihovu svaku komunikaciju neko negdje sluša. Bilo je jasno da od prisluškivanja nije niko imunu. Američke obavještajne službe su dokazano špijunirale telefonsku konverzaciju Angele Merkel, dok su ruski i kineski hakeri prisluškivali Bijelu kućii i čitali mailove njenih uposlenika.
– Sve je to mnoge ljude učinilo zaista preplašenim takvom situacijom. Mi smo bili među mnogim ljudima koji su razmišljali kako da poprave problem – kaže Pavel Durov.
Kada se Snowden pojavio u Rusiji i počeo govoriti kroz šta je prošao, obični ruski građani, uključujući i braću Durov, osjetili su se ponosnim i povlaštenim. Činilo im se da žive u boljoj zemlju nego što je nekadašanja domovima Edwarda Snowdena.
– U takvim momentima čovjek osjeti ponos prema svojoj zemlji i zažali zbog prokletstva SAD -a, zemlje koja izdaje principe na kojima je izgrađena – kaže Pavel Durov.
Domoljubni ponos braće Durov na “majčicu Rusiju” neće dugo trajati. U junu 2013. Putinov režim zatražio je brisanje sadržaja kojeg je očigledno kreirala opozicija. Režim je takođe tražio lične podatke korisnika iz Ukrajine. Braća Durov su i jedan i drugi zahtjev odbila, čak i kada im je zaprijetilo hapšenje i kada je policija pretresala njihove urede i kuću. Shvatili su da ih vlasti posmatraju i da trebaju siguran, šifrovan način komuunikacije. Iz te jednostavne želje da se pobjegne od ušiju i očiju vlasti i tajne policije, nastao je Telegram.
– Naše pravo na privatnu komunikaciju je važnije nego marginalne prijetnje od kojih bi neki političari željeli da su uplašimo…Ono što Telegram zaista radi jeste da masovni nadzor čini nemogućim – Kaže Pabel Durov.
Kako nije mogao izdržati stalni osjećaj da mu vlasti dahću za vratom, preselio se u Berlin, gdje je i sjedište Telegrama. Iako se o aplikaciji Telegram govori kao o ruskom proizvodu, ona je poprilično i njemački, ali i anglosaksonski zbog engleskog jezika koji je sastavni dio aplikacije.
Šapući se zakletve velike i male
Šta je zapravo tako posebno kod aplikacije Telegram? Šta to ona ima, a što a nemaju drugi bezbrojni messengeri? Treba reći i da Telegram može funkcinirati kao sasvim normalan messenger, a može se pretvoriti u nešto mnogo složenije i zanimljivije. Nešto od čega drhte sve policije i sigurnosne službe svijeta.
– Poruke mogu biti poslate šifrovano na relaciji – “klijent – klijent”. To se zove “tajni razgovor”. Ove poruke se šifrovane MTProto protokolom.. Nasuprot regularnim Telegramovim porukama, poruke poslate tajno, mogu biti poslate samo sa uređaja koji je razgovor započeo i od strane uređaja koji je tajni razgovor prihvatio. Te poruke ne mogu biti prihvaćen na drugim uređajima. Poruke poslate putam tajnih razgovora mogu biti izbrisane u svako vrijeme i mogi biti samouništene…Tajni razgovori mogu biti inicirani i prihvaćeni samo uz “pozivnicu”, kada se razmjenuju tajni kodovi. Korisnici u tajnom razgovoru mogu potvrditi da nema “trećeg čovjeka” nu razgovoru. Korisite neke vrstu digitalnog otisaka prsta – kaže Wikipedia.
Tokom nešto manje od tri godine otkako Telegram postoji, izrečeno je mnogo sumnji na račun apsolutne sigurnosti ove aplikacije. Da li je komunikacija uz Telegram apsolutno tajna? Čak ni Edward Snowden, inače prijatelj osnivača ovog startup-a nije apsolutno siguran u to.
– Telegramove postavke su opasne. Bez glavnog unaprijeđenja, to je nesigurno – poručio je Snowden na Twitteru.
Mnogi pokušavaju probiti snažne softawarske zaštite aplikacije Telegram. Mnogi tvrde da je puna “rupa” i sigurnosnih propusta. Onom ko hakira Telegrama ili ga provali, kompanija nudi nagradu od 300.000 eura. “Dobitnik” se još nije javio.
Nazovi ISIL radi umorstva
Kada su braća Durov u ljeto 2013. pokrenuli Telegram, nisu ni slutili ko će se najviše obradovati ovoj aplikaciji. Da su to znali, možda i ne bi pokrenuli aplikaciju koju obožavaju teroristi. Sviđalo se to braći Durov ili ne, Telegram je omiljeni messenger među teroristima širom svijeta, posebno kod ISIL -a. Prošlogodišnji napadi u Parizu, kao i rušenje ruskog turističkog aviona na Sinaju, svi su dogovoremi putem aplikacije Telegram. Teroristički napadi od Tunisa do Ankare dogovaraju putem aplikacije Telegram. Zahvaljujući naprednim mogućnosti ove aplikacije, teroristi mogu mirno komunicirati, bez straha od presretanja razgovora sa drugim teroristima.
– To je “vruća stvar” među džihadistima – kažu stručnjaci za CNN.
Nije stoga nikako čudo jer teroristi vole i zloupotrebljavaju ovu opciju. Vlade im za sada ne mogu ništa. To možda neće uvijek biti tako.
– Kao Premijer, želio bih samo poručiti ljudima: “Molim vas, ne dopustimo teroristima, kriminalcima i zlostavljačima djece da imaju sigurno mjesto za komunikaciju”…Za njih nije sigurno da komuniciraju preko fiksnog telefona ili mobitela…Mi ne bismo smjeli dopustiti da Internet bude sigurno mjesto da komuniciraju i da rade loše stvari. – rekao je nedavno David Cameron.
U vrijeme kada nastaje ovaj članak u Azri, u britanskom parlamentu se polako usvaja kontroverzni zakon po kojem internet-kompanija ne mogu i ne smiju omogućiti “sigurne razgovore”. Vlada i njene institucije poput policije, imali bi potpunu kontrolu nada svime što radite na internetu. Internet provajderi bi korisnički “history”, dakle spisak stranica na internetu kojim je surfao korisnik, morale čuvati do godinu dana. Ako porezna uprava poželi saznati šta ste radili na internetu, proteklih godinu dana, ona bi te podatake i dobila. U nekim slučajevima bi čak i gradsko viježa imalo pravo zatražiti šta su pojedini građani tražili i čitali na internetu. Orweloba “Osamdeset i četvrta” od fikcije polako postaje stvarnost.
– Vlada je odlučna u namjeri da, u suradnji a industrijom i tehnologijom, sa jasnim i robusnim pravnim okvirom osigura to da policija i obavještajne službe mogu pristupiti sadržaju komunikacija i da teroristi i kriminalac u namjeri da riješe policijske istrage i spriječe kriminalni čin…Ovo znači da kompanije same mogu pristupiti komunikacijama na njihovom mrežama i to sa dužnom pažnjom, kao što to one veće rade za svoje poslovne potrebe, za ciljani marketing. Reputacija ovih kompanija opstaje na osnovu njihove sposobnosti da zaštite podatek njihovih korisnika – saopćila je britanska vlada.
Oni koji pokušavaju progurati ovaj kontroverzni zakon koji otvara mnoga pitanja, tvrde da je zakon u skladu sa svim konvencijama o ljudskim pravima i zaštiti sloboda komuniciranja. Indikativno je da je kineska vlada, u namjeri da dodatno ograniči slobode interneta u ovoj zemlju, nedavno baš citirala zakon koji podržavaju premijer Cameron, njegova vlada pa čak i kraljica.
Teroriste poput ISIL -a, za zakone naravno nije briga.
Osnivač Telegrama: Apatrid i vegetarijanac
Ko je Pavel Durov, osnivač Telegrama? Rođen je prije 31. godinu u tadašnjem Lenjingradu, današnjem Sankt Petersburgu. Njegov otac je doktor filologije i porodica Durov je veći dio njegovog djetinjastva provela u Torinu, gdje se Pavel i školovao. Odlično govori italijanski, završio je filologiju, kao i njegov otac.
Važan moment u njegovom životu nastupit će kada sa pet godina starijim bratom, kojeg opisuje kao životni uzor i genijalca, osniva rusku verziju Facebooka, Vkontakte. On je vodio prodaju i marketing, dok je brat bio zadužen za programiranje. Nikola Durov se nikad ne pojavljuje u javnosti i o njegovom životi malo se zna. Ipak, između decembra 2013. i aprila 2014. braća Durov su bila prisiljena prodati svoju kompaniju moćnom ruskom tajkunu, bliskom Putinu, vlasniku najveće tamošnje internet firme Mail.ru. U proljeće 2014. napuštaju Rusiju i odlaze dobrovoljno progonstvo, te od tada putuju svijetom. Gostoprimstvo im je pružila državica po imenu Saint Kitts i Nevis. Britanski dominion u Karibima, pod formalnom vlašću Kraljice. Državljanstvo su kupili donacijom od 250.000 dolara.
Pavel Durov sebe opisuje kao vegetarijanaca i “anarho-kapitalistu”. Simpatično mu je jer ga nazivaju “ruskim Markom Zuckerbergom”. U raznim istraživanja ga nazivaju najperspektivnijim mladim poduzenikom u Evropi. Ipak, iako njegovo bogatstvo u švicarskim bankama iznosi oko 300 miliona dolara, Pavel je skroman čovjek, tipičan predstavnik svoje vrste. Iako raste popularanost Telegrama, braća Durov nemaju namjeru profitirati na njemu, niti ga komercijalizirati.
– On će uvijek biti besplatan…Stvoren je zbog slobodne komunikacije i samo zbog toga. Naša namjera nikada nije bila da iz njega izvlačimo novac. Ako jednm ostanemo bez novca, pozvaa ćemo korisnike da doniraju sredstva – poručuju braća.
Telegram tako živi od donacija iz novčanika samog Pavela Durova, ponosnog na činjenicu da je napravio aplikaciju kojoj vlade i tajne službe ne mogu ništa. A teroristi? Pavel Durov smatra da je priča o sveprisutnoj terorističkoj prijetnji preuveličana.
– Imate hilljadu puta veću šansu da se okliznete na mokar pod u kupatilu i poginete nego da umrete zbog terorizma – kaže Pavel Durov.
Pavel je po političkom uvjerenju liberarijanac, zalaže se za što manju vladu i njeno što manje učešće u našim životima. On se zalaže i za pojednostavljenje naših života, opterećenih trkom za prestižom i materijalnim dobrima
– Ljudi daju previše pažnje socijalnom statusu. Evo recimo, kakve je razlika između toga da živite u Londonu i na selu? Uz Internet, nema neke velika razlike. Zapravo je zdravije živjeti na selu. Zrak je bolji i mnogo je jeftinije. Ljudi biraju da žive u skupim gradovima i zato plaćaju enormno skupe stanarine. I jedino zašto to rade jeste da bi dobili posao koji će im omogućiti novac za stanarinu i skupe stvari. To je đavolji krug – kaže Pavel za Huff Post.
Sa svojih 31 godinu, Pavel je tipični milenijalac, tvrdoglavi idealista koji vjeruje u bolji svijet i bolju Rusiju i za njega je uspjeh “biti uzbuđen oko stvari koje radiš i na koje se fokusiraš”. Dok Pavel Durov razmišlja kako svijet i svoju Rusiju učiniti boljom, on možda i nije svjestan koliku je glavobolju zadao vladama i njihovom obavještajcima koje bezuspješnno pokušavaju dešifrirati Telegram.
No bilo bi bi bezobrazno reći da bi problem terorizma bio riješen kada bi teroristima bila uskraćena komunikacija preko aplikacija kao što je Telegram. Problem terorizma je mnogo dublji, a genijalna braća Durov i njihova aplikacija za razgovor neće i ne moraju biti dio rješenja.