Uposlenice sarajevskog Centra “Vladimir Nazor”: Tri najvažnije godine u razvoju djeteta

Piše: Lejla Bejdic

Arnela Pašalić, Amra Saletović, Lana Lekić i Izeta Nurkanović, uposlenice sarajevskog Centra “Vladimir Nazor”

Ulaganje u dječiji razvoj je najisplativija investicija koju država može uraditi za budući potencijal zemlje, ali i svoje napredovanje. Svako dijete ima individualni tempo razvoja, ali on mora biti u okvirima određenih miljokaza razvoja. Muzika je stimulirajući element razvoja djeteta. U sklopu radionica roditelji će moći naučiti kako komunicirati s bebom, kako doživjeti i prihvatiti bebin plač, šta im on govori, te riješiti mnoge misterije za roditelje, pogotovo novopečene

 

Nakon što su prošle godine napisale priručnik „Igrajte se sa mnom“ za poticanje razvoja djece starosti do dvije godine, entuzijastkinje iz sarajevskog Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju “Vladimir Nazor”, Arnela Pašalić, Amra Saletović, Lana Lekić i Izeta Nurkanović, ove godine odlučile su se da svoj rad provedu u praksu. Kako je magazin “Azra” pratio njihov rad, posebno kada su samo za “Azrine” vjerne čitatelje poklonile 150 priručnika, tako smo uz ovaj plemeniti projekt i kroz priču o provedbi zamišljenog u djelo. Na početku poručuju kako nije dovoljno raditi samo s djecom, one žele raditi i s roditeljima djece rane dobi. U ranom razvoju djeteta, roditelj je najbitnija osoba za podršku djetetu.

Njihovu inicijativu za edukacije roditelja djece do tri godine starosti prepoznala je i Gradska uprava Sarajeva, te imaju punu podršku prim. dr. Igora Gavrića, donedavnog predsjedavajućeg Gradskog vijeća. Projekt će trajati godinu i odvijat će se u dvije grupe djece. Prva su starosti do godinu i po, druga od godinu i po do tri.

EDUKACIJA RODITELJA

– Željeli smo kroz edukacije i radionice osnažiti roditelje na responzivno roditeljstvo. Ukazati im na važnost ranih poticajnih aktivnosti, pokreta, kontakata s djecom kroz igru i masažu. Krajnji cilj je pratiti razvoj djeteta i direktnim radom s djecom ukazati na eventualna odstupanja u razvojnim miljokazima, kako bi se na vrijeme izvršila procjena, te intervencija i tretman – kaže Arnela Pašalić, defektologinja, oligofrenologinja, magistrica logopedije.

Ulaganje u dječiji razvoj je najisplativija investicija koju država može uraditi za budući potencijal zemlje, ali i svoje napredovanje. Kroz razgovor naučili smo da je neuroplastičnost mozga u ovom periodu najbolja i da dijete dva-tri puta brže uči u odnosu na odraslu osobu.

Na radionicama će roditelji kroz edukacije i rad osnažiti svoje vještine roditeljstva i uspostaviti bolji odnos s djetetom, naučiti kako bolje da slušaju i razumiju svoje dijete, pratiti i odgonetnuti signale svoje bebe, a pritom uspostaviti privrženiji odnos. Kroz igru potiču djecu na iniciranje aktivnosti, komunikaciju i održavanje pažnje. Osvijestit će značaj kontakta kroz dodir, masažu i pokret. Sve je to vrlo važno pokazati na konkretnom primjeru.

– Roditelje osnažujemo kako da prate i potiču prirodan razvoj djeteta. Kako da prate faze urednog razvoja i identificiraju eventualne signale i simptome zaostajanja u razvojnim miljokazima. Da bismo to postigli važno je na vrijeme ukazati na simptome i što ranije identifikovati dijete kod kojeg postoji sumnja na neku teškoću – kazala nam je Izeta Nurkanović, defektologinja i logopetkinja.

VAŽNI SU POKRET, KOMUNIKACIJA I IGRA

U prirodnom razvoju djeteta važni su pokret, komunikacija i igra. Svako dijete ima individualni tempo razvoja, ali on mora biti u okvirima određenih miljokaza razvoja. Stimulacijom iz okoline razvoj bi se trebao poticati i usavršavati. Kroz igru dijete uči, razvija se, otkriva sebe i svijet putem pokušaja i pogrešaka. Dijete eksperimentiranjem s različitim materijalima, zvukovima, sredstvima, istraživačkim i drugim načinima, igranjem uloga stiče i bogati svoja iskustva, razvija osjećaj sigurnosti, samostalnosti, samokontrole, te jača samopouzdanje. Za ovakav vid razvoja djetetu je potreban partner, neko ko ga najbolje poznaje i provodi najviše vremena s njim, a to je roditelj.

– Kroz radionice s roditeljima unaprijed ćemo motorički, kognitivni, komunikacijski i socio-emocionalni razvoj djece. Na radionicama će se kroz aktivnost osvještavati uspostavljanje privrženosti, kontakta između djeteta i roditelja i time pojačavati osnovne prirodne potrebe djeteta za pokretom i aktivnošću. Osim aktivnosti igre, roditelje informišemo o urednom razvoju djeteta, eventualno identifikujemo odstupanja od normi urednog razvoja, pružamo psihološku podršku roditelju u spoznaji da dijete pokazuje odstupanja u razvoju, osvještavamo roditelja o sprječavanju nastajanja pridruženih teškoća ukoliko se na vrijeme ne interveniše – ističe Lana Lekić, magistrica farmacije i IAIM terapeut.

Radionice za djecu obuhvatat će poticanje socio-emocionalnog razvoja, poticanje razvoja motorike, igre za podsticanje saznajnog razvoja, razvoja brige o sebi, podsticanje čulne osjetljivosti i opažanja. U sklopu radionica roditelji će moći naučiti kako komunicirati s bebom, kako doživjeti i prihvatiti bebin plač, šta im on govori, te riješiti mnoge misterije za roditelje, pogotovo novopečene.

Svojim glasom roditelji ulijevaju bebama osjećaj sigurnosti i pokazuju im kako su zvukovi koje bebe proizvode itekako posebni i važni. Roditelje uče kako da otkriju šta je to zbog čega se njihove bebe osjećaju dobro i zadovoljno, te na koja područja tijela trebaju paziti u smislu stimulacije.

Kada da roditelji očekuju prve riječi sa značenjem i kako na njih reagovati, i to je nešto što se uči na radionicama, kao i u kojoj dobi očekujemo da dijete pravilno izgovara određene glasove.

KADA JE VRIJEME ZA POSJETU LOGOPEDU?

Roditelji će, uz savjetodavni rad s logopedom, razmjenjivati i lična iskustva o raznim temama koje djecu okružuju.

– Muzika je stimulirajući element razvoja djeteta. Na kraju radionica pjevamo pjesmice. Kroz muziku procjenjujemo emocionalno i fizičko zdravlje, socijalno funkcioniranje, komunikacijske sposobnosti i spoznajne vještine. Također, kroz muziku, intonaciju i pokret, učimo roditelja kako s djetetom da uspostavlja komunikaciju i interakciju, receptivno slušanje muzike, provokaciju govora i učenje. Dijete uvodimo spontano u svijet muzike nakon rođenja, dok ga majka ili druga odrasla osoba uspavljuje, njeguje i šeta. Potičemo roditelja na posebnu važnost izražajnog govora, kako bi dijete u prvim godinama osjetilo sve zvučne, izražajne i emotivne kvalitete riječi. Muzikom unosimo u život djeteta osjećanja, radost, veselje, tugu i opuštenost. Već od prve godine dijete je spontano i muzički aktivno, osluškuje muziku, pjevanje, sviranje, i na njih emocionalno reaguje – kazala nam je Amra Saletović, defektologinja oligofrenologinja.

 


IAIM obuka – masaža beba

Instruktor pokrete pokazuje na lutki, nikada na djetetu. Roditelji su ti koji masiraju svoju bebu, a uloga instruktora je voditi ih i podržati u procesu učenja masaže, kao i ohrabriti ih da vjeruju u svoje sposobnosti i intuiciju. IAIM instruktori rade s roditeljima čije su bebe uzrasta do tri godine, no tokom obuke poučit će ih kako masažu prilagoditi raznim uzrastima i razvojnim fazama svog djeteta. Također će pomoći roditeljima prerano rođene djece, djece s poteškoćama u razvoju, kao i usvojene djece kako prilagoditi masažu njihovim specifičnim potrebama.

Kako IAIM masaža djeluje? Dodir je od izuzetne važnosti za bebin emocionalni, društveni i fizički razvoj. Masaža jača njene mišiće i zglobove. Djeluje na njen centralni nervni sistem i pomjera limfu, promovišući tako bolji imuni odgovor bebinog organizma i olakšavajući simptome zdravstvenih tegoba karakterističnih za rano djetinjstvo. Da bi se osjećale sigurnima, bebama je potrebno mnogo pozitivnih dodira. Masaža postavlja temelje koji su im potrebni da izrastu u sretne, samopouzdane pojedince koji se emotivno osjećaju bezbjedno. Bebe koje se masiraju mirnije su, manje plaču i bolje spavaju, ali masaža ima i skriveni, iscjeljujući učinak i za one koji masiraju.


UTISCI MAME EMINE S KĆERKOM AZROM

– Zovem se Emina Hodžić (24), iz Sarajeva sam. Prije osam mjeseci moj suprug i ja postali smo ponosni roditelji male Azre. Kao većina mladih roditelja, ni mi nismo imali iskustva s tek rođenim bebama. Fascinantno nam je bilo da tako mala beba pokazuje zainteresovanost za svijet i svoju osobnost. Na Instagram platformi pratim mame s bebama i njihova iskustva, kao i razne portale. Prateći sve to, naišla sam na profil dr. Lane Lekić, veoma sam se zainteresovala, jer sam primijetila da i moja Azra voli dodire, pažnju, nježnost i masaže. Na jednoj od njenih objava, vidjela sam prijavu za roditelje s bebama koji žele biti učesnici u radionicama, koje uključuju masaže beba, rad s logopedom i defektologom. Činilo se veoma interesantnim i poučnim, kako za mog supruga i mene, tako i za našu bebu. Prijavili smo se i dobili termin. Radionice su prevazišle naša očekivanja. Održavale su se u ugodnoj, opuštenoj atmosferi, u prostorijama vrtića. Od stručnih i ljubaznih osoba dobili smo mnogo korisnih savjeta i vježbica. Naučili smo kako pravilno masirati bebu i koliko je to važno za njen psiho-fizički razvoj i našu međusobnu povezanost. Veoma sam zahvalna Lani, Izeti, Arneli i Amri na ovako divnim i korisnim savjetima, kao i vježbicama. Mislim da bi se svi mladi roditelji trebali edukovati na ovom polju.


RIJEČ MAIDE IDRIZOVIĆ

Maida Idrizović, direktorica Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju „Vladimir Nazor“ Sarajevo

– Projektom „Tri najvažnije godine u razvoju djeteta” želimo educirati roditelje kako poticati pravilan razvoj djeteta starosti do tri godine, te transdisciplinarnom saradnjom i povezivanjem s drugim resorima poboljšati rano i pravovremeno prepoznavanje eventualnih simptoma razvojnih kašnjenja i prema potrebi uključivanje u program rane intervencije. Zajedničkim timskim radom nadilazi se jednostavan monoprofesionalni pristup djetetu i porodici, te se nudi integrativni, multiprofesionalni pogled na djetetov razvoj, čiji je cilj uvažavanje svih djetetovih potreba i specifičnosti, uzimajući u obzir funkcionisanje i dobrobit cijele porodice. Naša ustanova i stručnjaci koji su uključeni u realizaciju projekta žele napraviti iskorak ka sistemskom rješenju rane intervencije u Kantonu Sarajevo – kazala nam je direktorica Centra.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti