Dino Mustafić o obilježavanju 100 godina Narodnog pozorišta Sarajevo: Budućnost i mir ove zemlje nisu zapisani u zvijezdama, već u nama

Piše: Zerina Tihic

Narodno pozorište u Sarajevu ove godine obilježava 100 godina svog postojanja. Kuća na Obali, svojim repertoarom, ali i premijerama triju umjetničkih ansambala: drame, opere i baleta, obilježava svoj jubilej. Prva premijera održana je 21. oktobra 2021. godine izvedbom predstave „Protekcija“ Branislava Nušića, kojom je 1921. godine obilježen početak rada jedne od najvažnijih umjetničkih institucija u Bosni i Hercegovini. Trenutni direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu i poznati bh. reditelj Dino Mustafić otvoreno govori o svojim planovima i željama koje ima za novu sezonu. Dino u razgovoru bez uljepšavanja i iskreno govori o poziciji direktora, trenutnoj situaciji u Narodnom pozorištu, te početku nove umjetničke sezone 2021/2022.

– Hrabre, angažovane i kritičke predstave poput „Protekcije“ važne su za povratak istine na pozornice naših teatara, koji će se uhvatiti u koštac s ovim slobodnim padom u katastrofu, moralnu, političku i ekonomsku, koji trenutno živimo – istakao je Mustafić.

Osim predstave, premijerno će biti izvedeni opera i balet. Najavljeno je već da će 30. novembra biti premijerno održana opera „Prodana nevjesta“ Bedricha Smetane. Kao što je i Nušićeva drama otvorila vrata u svijet drame, tako je i „Prodana nevjesta“ obilježila početak rada opere Narodnog pozorišta u Sarajevu i označila put bogatom repertoaru koji je uslijedio čitavo naredno stoljeće. Balet Narodnog pozorišta u Sarajevu namlađi član je ove ustanove, a prvi ikada prikazan je u maju 1950. godine. Baletni ansambl Narodnog pozorišta u Sarajevu odigrao je prvu samostalnu predstavu „Žetva“, nakon čega počinje zanimljiva i uzbudljiva historija sarajevskog baleta. U centralnoj umjetničkoj kući, u zajedništvu žive Drama, Opera i Balet, ali i Sarajevska filharmonija. Sarajevska filharmonija je prvi profesionalni simfonijski orkestar u Bosni i Hercegovini. Računajući decenije rada u sredini u kojoj društveni razvoj nemilosrdno utječe na kulturne okolnosti, Filharmonija je više puta bila prisiljena iznova pisati stranice svoje historije. Danas, Narodno pozorište Sarajevo centralna je teatarska kuća Bosne i Hercegovine i ono je svojim umjetničkim rezultatima, radom generacija umjetnika, a posebno načinom organizacije (tri ansambla: Opera, Drama i Balet), veoma važan element teatarskog i uopće duhovnog i umjetničkog života u BiH.

– Kako se snalazim, to ću prepustiti sudu javnosti i publici. Znam da želim sa svojim saradnicima Narodno pozorište Sarajevo pozicionirati kao umjetničko i kritičko, a ne političko pozorište; interaktivno, a ne konzumentsko; živo pozorište, dinamično i moderno – kazao nam je Mustafić.

– Mislim da smo svečano, dostojanstveno i što je najvažnije uspješno obilježili početak umjetničke sezone 2021/22. premijernom izvedbom predstave “Protekcija” Branislava Nušića, prvim profesionalnim naslovom za koji vežemo početak rada i djelovanja Narodnog pozorišta Sarajevo. Sto godina poslije ne možemo zanemariti da živimo u vremenu globalizacije, multikulturalizma i internacionalizacije. Narodno pozorište Sarajevo znači biti prvi. Želimo da dobro uradimo svoj posao, da kvalitetnim rukovođenjem i optimalnim korištenjem resursa i potencijala koje imamo, publici punudimo najbolje. Mislim da je zadnji čas da osavremenimo Narodno pozorište Sarajevo. Naš cilj je da postanemo jezgro kulturnog razvoja BiH.

Narodno pozorište nije samo ustanova u kojoj će se mladi umjetnici pokazati i dokazati, ono je mnogo više od toga. Mustafić govori o tome kakvo je pozorište bilo, kakvo treba da bude i kakvo će biti.

– Mi smo pokrenuli sve sektore Narodnog pozorišta Sarajevo da izvedemo naš zacrtani plan i program rada u ovoj sezoni. Pozorište je bilo, jest i bit će mjesto intenzivnog susreta i razmjene: energetske, duhovne i emocionalne. To je njegova estetska, pa ako hoćete i ontološka suština. E, upravo to osjećanje treba biti pokretač u našem budućem radu. Teatar je društveni događaj, urbani ritual. Savremeno, umjetnički vođeno pozorište ne smije da se prikloni trivijalnosti i komercijalnosti, već mora da zastupa opće društvene interese. Narodno pozorište treba da otvara bolna pitanja, da pruža doprinos umjetničkoj i društvenoj emancipaciji – kazao je Mustafić.

Također, reditelj je dodao da će se sa scene Narodnog pozorišta preko velike klasike i recentne drame beskompromisno suočavati s nekim nazadnim, a vrlo raširenim pojavama u našem društvu: šovinizmom, ksenofobijom, otimačinom i hipokrizijom.

– Nušić je dobar početak za novu epohu Narodnog pozorišta Sarajeva, jer u starom tekstu od prije sto godina vidimo kako prvo moramo mijenjati sebe i društvo, ako to želimo i pozorištu. „Protekcija“ je nova hit predstava koju publika gleda uz smijeh, ali i gorčinu. Tragično je to što se afere o kojima je Nušić pisao u ovoj komediji mogu prepoznati i u političkoj svakodnevici, kako Bosne i Hercegovine, tako i našeg regiona. Pozorište je, kako Shakespeare kaže, ogledalo društva. Naše pozorište ne smije biti refleks jednog dezorijentisanog društva, društva naopakog sistema vrijednosti u kome je kukavičluk postao preporuka za uspjeh, a poltronstvo sinonim za napredak – govori nam Dino Mustafić.

Problemi s kojima se susreću kultura i umjetnost, godinama sve više napreduju, za šta je najveći krivac politička situacija u državi. Krivac nije jedan, smatra Mustafić. Iskreno govori o letargičnosti umjetnika i kulturnih radnika, koji smatraju da ne mogu promijeniti situaciju u kojoj su se našli.

– Nisam ažuran na političkoj sceni, već smatram da je dužnost javnih intelektualaca učestvovati u javnim diskursima svoga vremena, određivati tematiku i utjecati na smjer kretanja. Većina mojih kolega je u grupi zone komfora, oni koji šuteći sve ovo oko nas posmatraju, smatrajući da se to njih ne tiče. Kod nas postoji jedan pogrešan „perverzan“ stav da su intelektualci oni koji u tišini pišu romane ili vode filozofske rasprave. To su možda veliki pisci i filozofi, ali to nisu veliki intelektualci – smatra on i dodaje da je on sartrovac, sljedbenik francuskog filozofa koji s pravom kaže u svojim predavanjima da je intelektualac onaj koji se bavi stvarima koje se njega ne tiču, dakle, javnim stvarima.

– Na rubu smo ambisa, bojim se. Prijeti se miru. Vjerujem da budućnost i mir ove zemlje nisu zapisani u zvijezdama, već u nama, ljudima koji se moraju pokrenuti u nešto što nas vodi do mira, do mogućnosti da sve naše konflikte rješavamo na način koji će doprinijeti izgradnji jednog boljeg i pravednijeg društva. U tom svjetlu vidim i nužan angažman svakog mislećeg bića u BiH – naglasio je Mustafić.

– Od mene nećete čuti žalopojke i nabrajanje problema, ne zato što ih nema, već što ne vidim svrhu to dijagnosticirati u javnosti, a ne nuditi rješenja i inicijative prema onim koji to mogu implementirati. Za sada imamo izvrstan i konstruktivan dijalog s našim osnivačem, Vladom KS i nadređenim ministarstvom, nadam se da će tako i ostati ubuduće, jer se teatar mora njegovati i razvijati ukoliko želimo biti kulturni centar i metropola.

O svojoj ulozi u Narodnom pozorištu Mustafić otvoreno govori kako je, ipak, najsretniji u teatarskoj sali. Kaže, da je, prije svega, reditelj, a onda direktor Narodnog pozorišta.

– Radim mnogo, to za mene nije novitet. Ja sam prvenstveno reditelj, i najsretniji sam u teatarskoj sali, na probama, tako da neću sebi dozvoliti birokratsko otupljivanje s pozicijom direktora. Teatar je kolektivni, timski rad, tako sam se i postavio od početka rukovođenja. O projektima je pisano u javnosti, teatarskim i filmskim. Preda mnom je snimanje dugometražnog igranog filma „Paviljon“ kao i nekoliko režija u teatrima od Tirane, Maribora do Beograda, shodno mojim obavezama u Narodnom pozorištu Sarajevo koje mi je sada profesionalni prioritet – dodao je Mustafić.

 

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti