Intervju

Dr. Refet Gojak, infektolog: Sve što niste znali o virusu H1N1

Od kada se 2009. godine pojavio virus gripe H1N1, bolest popularno nazvana svinjska gripa, građani BiH su u konstantom strahu da ne podlegnu tom istom virusu. Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH ističu da u Federaciji svake godine od gripe oboli od deset do 15 posto stanovništva. Prema podacima s Klinike za mikrobiologiju Kliničkog centra u Sarajevu, 32.4 posto analiziranih uzoraka prikupljenih od osoba oboljelih od gripe bilo je pozitivno na virus H1N1. U Bosni i Hercegovini ove godine, registrirana su dva smrtna slučaja prouzrokovana ovim virusom. Prvi smrtni slučaj od virusa H1N1 – svinjske gripe, zabilježen je u bolnici u Zenici (KBZ), , a riječ je o starijem muškarcu inicijala V. L. U tuzlanskoj bolnici je preminula i 27-godišnja djevojka iz Banovića.

Koji su to najčešći simptomi virusa, kako se virus širi, koje su osobne (nefarmaceutske) mjere zaštite, kakvu ishranu bi bilo najbolje konzumirati…, razgovarali smo s infektologom KCUS, doktorom Refetom Gojakom.

– Influenca ili gripa je akutna bolest sistema organa za disanje uzrokovana virusima influence A, B  ili C. Struktura virusa gripe A (u koju spada i virus H1N1 ili virus „svinjske“ gripe) je takva da je sklon mutacijama/promjenama koje su odgovorne za epidemije koje se pojavljuju svake godine u zimskim mjesecima, te za pandemijsko pojavljivanje gripe svakih nekoliko desetina godina. Naš prvi susret sa ovim virusom je u sklopu pandemije koja je bila u sezoni 2009/2010. godine. Tadašnja iskustva koja smo opisali u stručnom radu ( Clinical and epidemiological characteristics of novel AHIN1 flu. Koluder N, Hadžović-Čengić M, Gojak R, Hadžić A, Lukovac E.Med Arh. 2011;65(1):13-5.) pomogla su nam u daljem kliničkom  radu i sagledavanju posljedica kod oboljelih od ove gripe.

Koji su najčešći simptomi ovog virusa?

– Uglavnom počinju općom slabošću i malaksalošću, glavoboljom, mučninom, rijetko povraćanjem i proljevom. Uz ove opće simptome isprepliću se i  visoka tjelesna temperatura oko 38 do 40 oC, suhi kašalj, bolnost u prsištu pri kašlju, grlobolja, promuklost, curenje nosa, rjeđe kijavica. Simptomi se javljaju veoma brzo  2-3 dana nakon kontakta s oboljelom osobom.

 Kako se virus širi?

– Oboljela osoba je izvor zaraze. Kašljem i kihanjem kontaminira se sam bolesnik i okolina oko bolesnika (vazduh, površine i predmeti). Direktnim udisanjem mikrokapljica koje sadrže virus ili indirektno kontaktom s kontaminiranih površina putem ruku mi dolazimo u kontakt s virusom. Stoga je provjetravanje prostorija, dezinfekcija površina i predmeta, pranje ruku jedna od vodećih općih preventivnih mjera u širenju infekcije.

Koje su to osobne mjere zaštite (nefarmaceutske) za smanjenje rizika od zaraze gripom i njenog prenošenja  na druge osobe?

– Osim pomenutih općih mjera preporučuje se da bolesnik u prvim danima bolesti ukoliko nije životno ugrožen boravi kući, uz odmor, tople napitke i vitamine, lijekove za snižavanje temperature i ublažavanje drugih simptoma (salicilate treba izbjegavati). Treba koristiti masku (hirušku) kako bi kihanjem i kašljanjem smanjili kontaminaciju okoline. Ista maska nije adekvatna zaštita za zdrave osobe jer čestice s virusom prolaze kroz pore maske. Za medicinsko osoblje, osoblje u bolnicama i osoblje koje se brine o oboljelom preporučuju se specijalizirane „flu maske“ i zaštitne naočale koje štite i sluznicu očiju.

Pomenuli ste maske za zaštitu, kako se one ispravno koriste i uklanjaju s lica?

– Kao što sam već napomenuo obične (hiruške) maske nisu adekvatna mjera zaštite, ali ih trebaju koristiti kako bolesnici tako i osobe koje se nalaze u bližoj okolini zaražene osobe. Bolesnici zbog smanjenja kontaminacije okoline, a ostale zbog  smanjenja inokuluma (količine udahnutih zaraženih čestica). Maske se odlažu u vrećice za smeće, nakon toga obavezno je pranje ruku toplom vodom sapunom i dezinficijensima koje sadrže alkohol.

Koje posebne mjere zaštite Vi preporučujete?

– Vakcinacija, vakcinacija i vakcinacija. Vakcinacija predstavlja najbolju moguću mjeru zaštite. Nažalost u toku je trend ne vakcinacije (ne povjerenja prema vakcinama), kako gripe tako obaveznih zakonom propisanih vakcina za dječju dob. Sve osobe starije životne dobi (65 godina i više) trebali bi primiti ovu vakcinu, kao i mlađe osobe koje boluju od težih hroničnih bolesti naročito bolesti pluća (hronične obstruktivne  i druge plućne bolesti), srčani bolesnici, reumatski bolesnici, dijabetičari i mnogi drugi, a o tome se trebaju na vrijeme informirati kod svog porodičnog ljekara. Za H1N1 grupu karakteristično je da može dovesti čak i do akutnog  zatajenja pluća (ARDS) i mlađih prethodno zdravih osoba. Uobičajno su virusne upale pluća, rino-sinuzitisi, larngitisi. Rjeđe se komplikuju s bakterijskim superinfekcijama, i infekcijama i zatajenjem drugih organa.

Da li u našim bolnicama postoje odgovarajuće mjere za suzbijanje virusa i adekvatno liječenje?

– Prije svake sezone mi kao kurativna grana medicine (grana koja se bavi liječenjem, a ne prevencijom bolesti) očekujemo takve bolesnike. Očekujemo i njihove komplikacije, imamo iskustva od 2009. godine,  i s tim u vezi spremamo adekvatan odgovor, koji se sastoji od nabavke lijekova prvenstveno antivirotika – Oseltamivir, i drugih u prvom redu antibiotika i sl., kao i adekvatnih prostorija  s pratećom opremom – respiratorima u jedinicama intenzivne njege/odjeljenjima za liječenje najtežih bolesnika.  Što se tiče drugih mjera one se uglavnom odnose na pojačan nadzor nad intrahospitalnim infekcijama zatim na reduciranje posjeta bolesnicima ili zabrane posjeta, prema procjeni stručnog tima/komisije  u čijem sastavu je i infektolog.

 

Kako se hraniti

 

Uz adekvatan odmor, ležanje, odnosno bolovanje – čuvanje snage, ishrana je jedna od važnijih mjera za ublažavanje simptoma i ubrazanje ozdravljenja. Koju ishranu bi zaraženi trebali konzumirati?

– Prije svega preporučuje se što veći unos tečnosti i lagana ishrana poput domaće supe, čorbe, ribe, piletine, ćuretine, mnogo voća i povrća. Namirnice koje treba izbjegavati su masna hrana i hrana bogata škrobom – teško se vari i usporava imuni sistem, zatim alkohol i kofein – pojačavaju i ubrzavaju mokrenje, mlijeko – otežava izbacivanje sekreta odnosno iskašljavanje.