Za kontrolu tjelesne težine potrebno je više od same vježbe

Piše: Redakcija

Prema dr. Hermanu Pontzeru, evolucijskom antropologu, vježbanje možda ipak nije toliko učinkovita strategija za gubitak težine.

Tačnije, Pontzer je proveo istraživanje koje sugerira da više vježbanja neće nužno pomoći sagorjeti više kalorija, jer tijelo pronalazi lukave načine za prilagodbu smanjivanjem potrošnje energije negdje drugo.

No, ono što tjelovježbu čini neučinkovitom za mršavljenje moglo bi objasniti zašto je ona tako dobra za naše zdravlje. Naime, vježbanje može preusmjeriti višak energije iz potencijalno štetnih tjelesnih procesa poput upala i stresa, smatra Pontzer.

– Vježbanje ne mijenja koliko kalorija trošite, već kako ih trošite. Zdrava prehrana i vježbanje dva su različita alata za dva različita posla. Prehrana je alat za mršavljenje. Tjelovježba je alat za sve ostalo – naglasio je.

Mršavljenje se temelji se na pretpostavci da kalorije sagorijevamo konstantnom brzinom. U ovoj teoriji, ako hodanje 1,5 kilometara sagorijeva 50 kalorija, tada bi pješačenje od 100 kilometara tokom cijelog mjeseca sagorjelo 5000 kalorija.

Teoretski, ovo vam može pomoći potrošiti više energije nego što je inače potrošite i potaknuti vaše tijelo da sagori uskladištene masnoće.

Ta teorija ne drži vodu prema novim podacima koje je Pontzer dobio u suradnji s Hadzom, skupinom autohtonih stanovnika Tanzanije, koji svakodnevno pješače kilometrima kao dio tradicionalnog načina života lovaca.

Pontzer i njegov tim bili su zaprepašteni kad su ustanovili da oni sagorijevaju samo malo više kalorija svaki dan od prosječne američke odrasle osobe, puno manje nego što se očekivalo s obzirom na njihovu vrlo visoku razinu aktivnosti.

Ovo zapažanje dovelo je Pontzera do zaključka da što više vježbate, vaše tijelo pažljivije proračunava energiju.

Trošenje viška energije je korisno, bez obzira na gubitak kilograma

Prema Pontzerovim podacima iz Hadze i drugih skupina, vaše tijelo se želi pridržavati istog kalorijskog okvira bez obzira trenirate li maraton ili se odmarate na kauču – on to naziva ‘ograničenim energetskim okvirom’.

No, iako to može zaustaviti sagorijevanje masti, to objašnjava i zašto je vježbanje toliko dobro za nas. Nakon tjedana ili mjeseci vježbanja, tijelo će preraspodijeliti kalorije iz drugih aktivnosti kako bi ih nadoknadilo, pokazuju Pontzerovi dokazi.

On tvrdi da to uključuje aktivnosti koje donose više štete nego koristi. Na primjer, imunološki sustav je važan je za održavanje života, ali ako je preaktivan može nam naštetiti, što dovodi do problema s alergijama ili autoimunim poremećajima.

‘Ograničeni energetski okvir’ sugerira kako vježbanje pomaže našem tijelu da troši višak energije kako bi naš imunološki sustav i odgovori na stres bili uravnoteženiji.

Sljedeći korak u njegovom istraživanju je testiranje načina na koji ova teorija funkcionira kako bi se vidjelo možemo li zapravo izmjeriti kako vježbanje utječe na svaki sustav i stanicu u tijelu (izvan masti i mišića). Ta teorija bi također mogla objasniti zašto su moderni, neaktivni načini života i prerađena prehrana loši za zdravlje te nam pomoći u pronalaženju rješenja.

Izvor:24.sata

(Dž.S.)

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti