Ženska bolest, nije samo ženski problem!

Piše: Redakcija

 

Zdravstvena pismenost u ženskoj populaciji svakako treba obuhvatiti informacije o raku jajnika kao i poznavanje simptoma koji mogu ukazivati na rak jajnika kako bi žene mogle ovu bolest prepoznati na vrijeme i doista iskoristiti mogućnosti liječenja koje današnja medicina nudi.

Što je rak jajnika?

Rak jajnika je maligna bolest koja nastaje u jajniku, a u ovu kategoriju spadaju i rak jajovoda te rak peritoneuma (pokrova trbušnih organa). Simptoma u ranoj fazi bolesti gotovo nema i dijagnoza se najčešće postavlja kasno. Najveći dio zloćudnih tumora jajnika potječe iz epitelnih stanica koje oblažu jajnik. Slijede stromalne stanice koje proizvode hormone i spolne stanice, koje se inače pretvaraju u jajne stanice. Rak jajnika je, usprkos poboljšanju u dijagnostici, kirurgiji i kemoterapiji, ostao vodeći uzrok smrtnosti od ginekoloških tumora u zadnjih desetak godina s petogodišnjim preživljenjem ispod 30 %. Glavni razlog za to jest kasna dijagnoza.

Više od dvije trećine bolesnica ima uznapredovalu bolest u trenutku postavljanja dijagnoze.

Što uzrokuje rak jajnika?

Rizik nastanka sporadičnog oblika raka jajnika povezuje se s ukupnim brojem ovulacija tokom reproduktivnog života žene. Pritom podrazumijevamo životno razdoblje žene između 15. i 49. godine života, odnosno razdoblje između prve menstruacije (menarhe) i pojave menopauze, odnosno posljednje menstruacije. Prema ovoj teoriji o nastanku raka jajnika pretpostavlja se da tokom ovog razdoblja žena višestruko ovulira i tokom mnogobrojnih ovulacija dolazi do oštećenja tkiva jajnika čime se povećava rizik za nastanak oštećenja genetskog materijala u stanicama što posljedično može dovesti do pojave raka jajnika.

Tačan uzrok nastanka raka jajnika nije poznat.

Postoje brojne teorije o važnosti ovulacije (izbacivanje jajne stanice iz jajnika) kao i novije teorije koje govore da se rak jajnika razvija iz jajovoda i prelazi na jajnik. S obzirom na da postojanje niz oblika malignoma jajnika, pretpostavlja se da u samom nastanku raka jajnika sudjeluje više čimbenika koji mogu dovesti do razvoja različitih tipova raka jajnika. U mnogim slučajevima u kojima se rak jajnika razvio ne mogu se identificirati poznati čimbenici koji se povezuju s nastankom bolesti.

Faktori rizika kod raka jajnika
Čimbenici ili faktori rizika u medicini predstavljaju stanja, pojave ili događaje koji povećavaju mogućnost nastanka bolesti. Mogu se dovesti u vezu s pojavom zloćudne bolesti jajnika. Ipak, ovo ne znači da će osoba koja ima navedene čimbenike sigurno i oboljeti. Tačan uzrok raka jajnika nije poznat, ali znamo više čimbenika rizika za razvoj te bolesti. Važno je znati da prisutnost čimbenika rizika povećava opasnost od nastanka raka, ali to ne znači da ćete zaista dobiti rak. Jednako tako, nedostatak čimbenika rizika ne znači da ga nećete dobiti. Porodična anamneza ima vrlo važnu ulogu u nastanku raka jajnika. Žene koje imaju srodnice u prvoj liniji koje su bolovale od raka imaju dvostruko veći rizik od nastanka raka jajnika u odnosu na žene koje nemaju takvu anamnezu. U žena s nasljednim rakom jajnika bolest se obično razvije 10 godina ranije nego u žena čiji rak jajnika nije nasljedan.

Kako se postavlja dijagnoza raka jajnika?
Premda bolesnice s rakom jajnika nemaju specifične simptome u ranom stadiju, na bolest se može posumnjati na osnovi nekih uobičajenih simptoma. Kako većina tumora raste i svojom dimenzijom počinju izazivati određene simptome, kod raka jajnika prvi simptomi mogu uključivati osjećaj nelagode u zdjelici ili abdomenu, pritiska ili čak bol. Kada su simptomi izraženi obično se radi o uznapredovaloj bolesti gdje se na dijagnozu može posumnjati već samim ginekološkim pregledom. Najčešći simptomi koji se pojavljuju kod bolesnica s rakom jajnika ovise o veličini tumora i pritisku okolnih organa, ometanju prohodnosti crijeva s posljedičnim zatvorom stolice (konstipacija) ili potpunim zastojem prolaska stolice (ileus), stvaranju ascitesa (slobodna tekućina u abdominalnoj šupljini) kao i stvaranju pleuralnog izljeva (tekućina u grudnom košu).

Najšire poznat i najčešće određivan je tumorski biljeg CA 125 (karcinomski antigen). Više vrsta malignih tumora jajnika proizvodi ovaj tumorski biljeg koji zatim dospijeva u krvni optok iz kojega se putem analize uzorka krvi može laboratorijskim pretragama odrediti. Kombinacija nalaza tumorskog markera CA 125 i transvaginalnog ultrazvuka uvelike pomaže ljekarima prilikom postavljanja sumnje na postojanje malignog oboljenja jajnika. Određene benigne bolesti mogu također biti praćene povišenim vrijednostima CA 125 kao što su menstruacija, dobroćudne ciste jajnika, miomi maternice, upalna bolest jajnika i zdjeličnih organa, endometrioza i većina upalnih stanja u abdomenu. Ipak, mora se naglasiti da ove dvije pretrage zajedno, kao i druge koje se mogu pridodati, ne mogu postaviti definitivnu dijagnozu, već služe samo u postavljanju sumnje na postojanje maligne bolesti jajnika.

Definitivna dijagnoza raka jajnika postavlja se isključivo patohistološkim pregledom jajnika. Dakle, za postavljanje definitivne dijagnoze potrebno se podvrgnuti operacijskom zahvatu, odstraniti dio ili čitav jajnik i tek nakon pregleda patologa moguće je dobiti konačnu dijagnozu malignog oboljenja jajnika. Nakon utvrđivanja patohistološke dijagnoze malignog oboljenja jajnika, patohistološkim se pregledom moraju analizirati i svi materijali koji su odstranjeni iz stomaka, prvenstveno s ciljem određivanja proširenosti bolesti.

Simptomi raka jajnika:

  • nema simptoma u ranoj fazi bolesti
    • nelagoda i pritisak u zdjelici i abdomenu
    • osjećaj napuhnutosti i oticanja trbuha uslijed stvaranja i zadržavanja vode unutar abdominalne šupljine
    • poteškoće s probavom – osjećaj sitosti neposredno nakon započinjanja obroka, nemogućnost probavljanja hrane.
    • konstipacija – zatvor stolice, blag i povremen do jako izraženog, radi mogućih tumora koji su onemogućili prohodnost debelog crijeva, najčešće završnog dijela
    • promjene u načinu mokrenja (npr. učestalije mokrenje)
    • dispareunija (bol prilikom spolnog odnosa)
    • mučnina
    • gubitak apetita
    • kratkoća daha – obično radi nakupljanja tekućine u grudnom košu i trbušnoj šupljini

Liječenje raka jajnika

Liječenje ovisi o tome koliko je bolest uznapredovala i je li kirurški zahvat još uvijek moguć, o kirurški definiranom stadiju bolesti i o procjeni rizika. Kirurški zahvat je osnova zbrinjavanja epitelnog raka jajnika u njegovim ranim stadijima. U svim je stadijima najbolje učiniti kirurški zahvat u specijaliziranom centru, s visokokvalificiranim i iskusnim operaterom u kojega se možete pouzdati da će se odstraniti sve vidljive tumorske promjene i tako omogućiti najbolji rezultat liječenja.

U liječenju raka jajnika koriste se hirurška terapija, kemoterapija i radijacijska terapija. Ovisno o stupnju bolesti koriste se zasebno ili se pojedini oblici liječenja kombiniraju. Osnovni je oblik liječenja hirurško odstranjenje maternice, jajovoda i jajnika kao i najveće moguće odstranjenje tumorskih masa. Primjenjuje se u svih bolesnica osim u početnim stadijima tumora koji sporo rastu kod žena koje još žele roditi. Tada se odstranjuje samo zahvaćeni jajnik. Kemoterapija je primjena lijekova koji uništavaju tumorske stanice, a naziva se još i sistemska terapija jer lijekovi krvotokom djeluju na čitav organizam. Upotrebljava se kad se rak proširio po tijelu ili kad ga nije moguće odstraniti u cijelosti. Radijacijska terapija može se koristiti kao dodatak kirurškom liječenju radi uništavanja stanica koje su ostale. Kao i kirurško liječenje, ovo je lokalna terapija jer djeluje na stanice područja koje se liječi, a postoji mogućnosti i unošenja kemoterapije i radioterapije u trbušnu šupljinu.

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika – 8. maja

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika obilježava se 8. maja. Pokrenut je 2013. godine kao svjetska inicijativa s ciljem podizanja svijesti žena o važnosti redovnih pregleda.

Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv raka jajnika želi se ukazati na najvažnije činjenice o raku jajnika:

  • rak jajnika može se razviti u svake žene
    • ne postoji test probira za rak jajnika
    • PAPA test nije metoda detekcije raka jajnika i jajovoda
    • rak jajnika se najčešće dijagnosticira u uznapredovalom, kasnom stadiju
    • povećanje opsega trbuha, nadutost, brza zasićenost hranom, bolovi u zdjelici i trbuhu, smetnje mokrenja mogući prvi znakovi pojave raznih bolesti, ali i raka jajnika
    • postavljanje dijagnoze u ranom stadiju znatno poboljšava mogućnost preživljenja
    • kod žena sa simptomima koji mogu ukazivati na malignu bolest jajnika i jajovoda potrebno je hitno obaviti ginekološki pregled, transvaginalni ultrazvuk i odrediti tumorski biljeg CA 125
    • kad je postavljena sumnja na postojanje maligne bolesti jajnika i/ili jajovoda potrebno je provesti kirurško liječenje i onkološko liječenje u bolnicama I kategorije, odnosno u velikim centrima s dostupnim multidisciplinarnim timom

Svaki pacijent zaslužuje detaljne informacije o testiranju i značaju rezultata testa u izboru terapije. Ne smije se propustiti niti jedna mogućnost poboljšanja ishoda liječenja i preživljenja kroz pravovremeno optimalno liječenje. Baš za to optimalno liječenje važno je odmah kod operativnog zahvata ili biopsije provjeriti o kakvom se karcinomu radi i provesti genetičko testiranje na mutaciju BRCA gena.

Budućnost je upravo u personaliziranom liječenju. Informacija o postojanju mutacije BRCA gena svake bolesnice pri dijagnozi raka jajnika osigurava mogućnost pravovremenog odabira personaliziranog liječenja, koje može poboljšati ishod terapije. Procjenjuje se da oko 20% do 30% bolesnica s rakom jajnika ima BRCA mutaciju. Testiranje mutacije BRCA gena za oboljele od seroznog raka jajnika visokog stupnja nediferenciranosti provodi se na teret HZZO-a od 2016. Poznavanje BRCA statusa važno je i radi procjene rizika pojavnosti bolesti kod zdravih žena jer rizik raste s kronološkom dobi i penje se i do 60% do 70-te godine života.

Rak jajnika najsmrtonosniji je ginekološki rak.

Primijetite li neuobičajeno povećanje stomaka, nadutost koja traje, bolove u zdjelici, učestalu potrebu za mokrenjem stalno tokom nekoliko sedmica, nemojte umanjivati vlastitu brigu i odgađati preglede, unatoč epidemiji i postojećim ograničenjima, potražite pomoć i posavjetujte se s ljekarom. Iznimno je važno da redovito odlazite na preventivne ginekološke preglede, ne samo zbog rizika od raka jajnika nego kako biste čuvali svoje spolno zdravlje i spriječili moguće komplikacije kasno otkrivenih infekcija i bolesti za koje je što ranije otkrivanje ključno. Širite ovo znanje i drugima i pomozite i drugima čuvati zdravlje.

Sve žene mogu biti u opasnosti od raka jajnika, bilo koja žena može oboljeti.

Znanje i osviještenost o ranim znakovima bolesti mogu spasiti brojne živote.

Rana dijagnoza znatno poboljšava izglede za preživljenje.

Izvor:femina.hr

(Dž.S.)

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti