One su na sceni već dugo godina, a na bivšim jugoslavenskim prostorima deklarirane su kao najpopularije i najuspješnije estradne umjetnice. Ipak, tekstovima pjesama koje pjevaju Lepa Brena, Jelena Karleuša, Ceca Ražnjatović i Severina nikada se niko nije ozbiljnije bavio. Ova tema učinila se itekako zanimljivom mladom Zlatanu Deliću, koji je na njoj zasnovao svoj magistarski rad. Detaljna analiza i veliko istraživanje, koje je obuhvatilo veliki broj njihovih pjesama, te video-spotova, sežući u prošlost do 30 godina, učinili su da Zlatanov magistarski rad, uz manje korekcije, postane rukopis za knjigu. Nedavno ju je objavila izdavačka kuća “Šahinpašić”, a promocija se očekuje već u septembru.
Fenomenom turbo-folka bavili su se i bave se mnogi. Šta je bila Vaša motivacija i kako je, zapravo, nastala knjiga „Turbo-folk zvijezda (konstruiranje ženskog subjekta u tekstovima/pjesmama Lepe Brene, Svetlane Cece Ražnatović, Severine Vučković i Jelene Karleuše)”?
– Knjiga je nastala kao moja magistarska teza na Rodnim studijama pri Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, Univerziteta u Sarajevu, koju sam nakon odbrane preuredio kao rukopis za knjigu, prilagodivši je široj čitateljskoj publici. Ovom temom sam se odlučio baviti prije svega jer o turbo-folk fenomenu nije pisano unutar bh. akademske zajednice, odnosno niko je nije izučavao na magistarskom ili doktorskom studiju, mnogo se više o tome pisalo u ostalim zemljama postjugoslavenskog regiona. Smatrao sam da je izrazito bitno, za feminističku teoriju i Rodne studije, pozabaviti se izučavanjem turbo-folk muzike u njenom najširem značenju, jer se može uočiti da već duže vremena ovim muzičkim žanrom dominiraju ženske zvijezde – pjevačice koje moraju postati predmetom znanstvenoga izučavanja i ne mogu se „elitistički” zatvarati oči pred činjenicom da su one i njihova muzika ono što ogroman broj ljudi na ovim, južnoslavenskim ili balkanskim prostorima najviše voli i najviše sluša, i da je turbo-folk kao postmodernistički hibridni žanr nadživio sve društvene i kulturne promjene.
Kulturni i muzički žanr, kojem pripadaju ove izvođačice, također je zanimljiv fenomen za izučavanje koji je u posljednjih 20-ak godina izmijenio kompletnu strukturu balkanske estradne scene, zbog čega iziskuje i ozbiljnije naučno-akademsko izučavanje njegovih efekata u društvu i vrijednosti koju zauzima. Upravo je ta popularnost turbo-folka ono zbog čega sam se odlučio baviti ovom muzičkom formom kao fenomenom masovnog uveseljavanja. Osim toga, bile su mi uvijek zanimljive i rasprave o turbo-folk muzici koje sam primjećivao kod nekih poznanika, ljudi koje imam kao Facebook prijatelje, na portalima gdje se iznose argumenti za i protiv turbo-folk muzike, kao i neki opći odnos našeg društva i akademske zajednice prema ovoj vrsti popularne muzike. Veliki utjecaj na moj osobni odabir ove teme za izučavanje je imala i literatura posvećena ovoj tematici koju sam čitao još tokom dodiplomskog studija.
Iz samog naziva knjige dalo bi se naslutiti da analizirate sam turbo-folk, njegov utjecaj na društvo, no Vi se, zapravo, bavite analiziranjem tekstova turbo-folk pjesama… Do kakvih zaključaka ste tom analizom došli?
– Nisam se bavio izravnim utjecajem turbo-folk muzike na publiku, takva vrsta istraživanja me nije zanimala. Ono što je mene zanimalo jeste interpretacija turbo-folk teksta/pjesme kao jednog od ključnih faktora reprezentativnosti ovih pjevačica i njihove popularnosti. Nakon što sam odslušao sve pjesme i odgledao sve videospotove i koncertne nastupe ovih izvođačica koje su imale od prve pjesme ili prvog pojavljivanja u javnosti do augusta ove godine, kada je knjiga i poslana u štampu, može se zaključiti da je turbo-folk muzika kao popularni fenomen jedna poprilično složena forma muzičkog izražavanja zbog čega sam nastojao turbo-folk muziku kao kulturološki fenomen odvojiti od jednoobraznih i pojednostavljenih interpretacija koje ne obogaćuju znanje nego ga reduciraju i osiromašuju, čime turbo-folk nastoje isključivo prikazati kao žanr koji oslikava ruglo mentaliteta balkanskih naroda.
A, zapravo se turbo-folk kao industrija zabave ne razlikuje mnogo od ostalih vidova popularnih fenomena i na našoj domaćoj i na svjetskoj muzičkoj sceni. Kada se uporede pjesme sa svjetske ili domaće popularne scene koje se ne imenuju kao turbo-folk s „deklariranim” turbo-folk tekstovima, može se uočiti da nema razlika između onoga što pjevaju Ceca Ražnatović ili Dino Merlin, Severina/Jelena Karleuša ili Jennifer Lopez/Britney Spears/Rihanna, Lepa Brena ili “Bijelo dugme”…[nggallery id=128]
Kompletan tekst možete pročitati u printanom izdanju magazina Azra (br.861)