Foto: N. Šaljić
U savremenom svijetu, gdje stres, ubrzan način života i svakodnevni izazovi sve više utječu na naše zdravlje, raste interes za holističke metode iscjeljenja. Holistički pristup zdravlju temelji se na ideji da su tijelo, um i emocije neraskidivo povezani te da samo njihovom integracijom možemo postići istinsko blagostanje.
Umjesto fokusiranja isključivo na simptome, holističke prakse poput joge, refleksologije, aromaterapije i drugih alternativnih metoda nastoje postići ravnotežu cijelog organizma.
O tome kako holistički pristup može poboljšati kvalitet života, razgovarali smo s dr. Farukom Gutićem, psihijatrom i refleksologom Asjom Dupanović i yoga majstoricom Adnom Mrgudom.
Savjeti dr. Faruka Gutića
O važnosti integracije holističkog pristupa s konvencionalnom medicinom razgovarali smo s dr. Gutićem, koji ističe da je za postizanje optimalnog zdravlja ključno sagledati čovjeka kao cjelinu.
Dr. Gutić: Isti pristup
Kako holistički pristup zdravlju može doprinijeti prevenciji zdravstvenih problema i poboljšanju općeg stanja organizma?
– Holistički pristup zdravlju posljednjih godina postaje sve popularniji, jer sve više ljudi prepoznaje povezanost tjelesnog, mentalnog i emocionalnog blagostanja. Što nije daleko od definicije zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, koja glasi “zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoći; ono je osnovno ljudsko pravo, a postizanje najviše razine zdravlja najvažniji je svjetski društveni cilj”. Kao ljekar, naglasio bih važnost usklađivanja tradicionalne medicine s ovim pristupom, uz naglasak na naučnu utemeljenost i individualne potrebe pacijenata. Cilj je ne samo liječiti simptome bolesti nego i unaprijediti opće stanje organizma te prevenirati buduće zdravstvene probleme.
Kako integracija holističkog pristupa s konvencionalnom medicinom može unaprijediti zdravlje pacijenata?
– Važno je istaknuti da holistički pristup nije zamjena za konvencionalnu medicinu, već njen dodatak. Pacijenti često griješe kada potpuno zanemaruju medicinsku terapiju u korist alternativnih metoda. Kao ljekar, preporučujem integraciju – tamo gdje je moguće i gdje postoji naučna podrška – kako bismo osigurali najbolji ishod za pacijenta. Holistički pristup potiče pacijente na svijest o vlastitom zdravlju i odgovornost za životni stil. Naprimjer, zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i upravljanje stresom ključni su faktori u prevenciji bolesti. Znanstveni dokazi snažno podupiru ulogu ovih elemenata u prevenciji dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i mentalnih poremećaja. Savjetovao bih svakom pacijentu da prije primjene bilo kakve alternativne terapije konzultira ljekara, kako bismo zajednički ocijenili koristi i rizike. Zdravstveni trendovi su korisni samo ako su primijenjeni na siguran i odgovoran način. Integracija fizičkog, mentalnog i emocionalnog blagostanja sigurno doprinosi kvaliteti života, ali sve to treba biti praćeno stručnim vodstvom i prilagođeno svakom pojedincu. Na kraju, cilj medicine i holističkog pristupa je isti – zdrav, uravnotežen i ispunjen život.
Refleksiologija s Asjom Dupanović
O fascinantnoj temi refleksologije razgovarali smo s Asjom Dupanović, stručnjakinjom za ovu prirodnu i neinvazivnu holističku metodu liječenja. Refleksologija je praksa koja je prepoznata i korištena od mnogih civilizacija širom svijeta, a temelji se na uvjerenju da se cijelo tijelo odražava u različitim mikrozonama našeg tijela.
Dupanović: Ne postoje ograničenja
– Sama riječ “refleksologija” nema veze s refleksima, već s refleksijom, odnosno odrazom. Ako zamislite da je naše tijelo preslikano, bukvalno oslikano na našim stopalima, dlanovima, ušnim školjkama i licu, onda možete razumjeti koncept refleksnih tačaka. Na njima se nalaze tačke povezane sa svim organima i dijelovima tijela. Naprimjer, ono što se nalazi na desnoj strani tijela “nacrtano” je na desnom stopalu. U različitim dijelovima tijela nalaze se refleksne tačke koje su povezane s određenim organima. Jednostavnom stimulacijom tih tačaka direktno komuniciramo s našim mozgom, odnosno centralnim procesorom organizma.
Koja je najmoćnija tehnika u refleksoterapiji i zašto je efektna?
– Najmoćnija tehnika ove metode jeste refleksoterapija lica, jer se nalazi najbliže mozgu i na njemu postoje određene refleksne tačke koje ne postoje nigdje drugdje na tijelu. One su direktno povezane sa svim dijelovima mozga i mogu utjecati na različite moždane funkcije. Prvi i najdublji efekt refleksologije je jedno vrlo neobično i duboko opuštanje. Slično kao akupunktura i akupresura, ova tehnika koristi prirodne mehanizme tijela da se samoobnavlja i liječi. Refleksologija pomaže u uklanjanju različitih energetskih i fizičkih blokada, poboljšava cirkulaciju i podstiče tijelo da uspostavi balans.
Koja zdravstvena stanja se mogu tretirati refleksologijom?
– Prema riječima Lone Sorensen, vodeće svjetske autorice refleksologije, ne postoji zdravstveno stanje na koje refleksologija ne može utjecati. Medicinska nauka definiše više od 21.000 različitih zdravstvenih stanja i dijagnoza, a refleksologija može djelovati na svaku od njih. Jedina situacija u kojoj refleksologija nema efekta jeste kada mozak osobe više nije funkcionalan i ne može slati impulse tijelu.
Kroz koje tretmane je refleksologija dostupna?
– Refleksološka škola će se održati u Sarajevu u aprilu, a tretmani će biti dostupni nakon toga. Većina ljudi koji uče ovu metodu, prvobitno su se odlučili na to zbog vlastitog zdravlja ili zdravlja svojih bližnjih. Mnogi su kasnije potpuno promijenili karijeru i postali terapeuti refleksologije. Također ne postoje nikakva ograničenja u primjeni refleksologije. Može se koristiti kod muškaraca, žena, djece, pa čak i kod prijevremeno rođenih beba. Budući da je potpuno prirodna, refleksologija nema nuspojava i može se primjenjivati u bilo kojem uzrastu.
Povezanost yoge i zdravlja
Kako bismo dodatno istražili značaj yoge u holističkom pristupu zdravlju, razgovarali smo i s osnivačicom Ananda centra, jednog od vodećih yoga centara u Sarajevu, te certificiranom učiteljicom Adnom Mrgudom.
Mrguda: Praksa je terapija. Foto: N. Šaljić
Mrguda nam je objasnila koliko yoga doprinosi mentalnom zdravlju, a koliko fizičkoj kondiciji i da li se kroz praksu zaista može osjetiti bolja povezanost uma i tijela.
– Tijelo i um nisu dva razdvojena entiteta koja sama za sebe funkcionišu bez ikakve komunikacije. Naprotiv, oni su konstantno povezani u svim radnjama nas, pa tako i u yogi. Kada radimo asane u yogi, odnosno fizičke poze, mi povezujemo mentalni i fizički dio automatski jer bivamo u trenutku koji od nas iziskuje da se povežemo s disanjem, pozicioniramo tijelo u određeni položaj i opustimo se, iako nekada taj zadatak uopšte nije lagan. Posebno kada govorimo o aktivnim stilovima yoge u kojima se izvode zahtjevne fizičke vježbe za koje nekada i treba par godina da se savladaju, onda mentalno mi sebe treniramo da se suočimo s različitim našim stanjima i emocijama, a što opet dovodi u vezu um i tijelo kada radimo yogu. U aktivnim praksama yoge radimo na pročišćavanju tijela izvođenjem različitih poza koje pokreću cijelo tijelo, sve mišiće, zglobove i tkiva, kako bismo se pripremili za meditaciju u kojoj nam um biva slobodan od misli, briga i potreba. Za takva stanja zdravog tijela i uma treba mnogo vremena, ali vrijeme je svakako izmišljen ljudski konstrakt te se u yogi ne obaziremo na vrijeme niti se takmičimo. Dopuštamo sebi da osjetimo sve emocije, fizičke ugode i neugode, koliko god vremena trebalo, da bismo zaista mogli u miru i slobodi provesti barem 30 minuta ili 2-3 sata u meditaciji, te na taj način pronašli konekciju s ultimativnom svješnošću. Tako da, ako je tijelo zdravo, onda će i um pratiti.
Šta biste preporučili osobama koje žele početi s yogom, ali misle da nisu dovoljno fleksibilne ili fizički spremne?
– Kada sam tek krenula s yoga praksom u svojim ranim dvadesetim, mislila sam da sam pravo fit, mlada i snažna, ali yoga me naučila da sada u srednjim tridesetim to je bila zabluda, jer sada se osjećam mnogo bolje nego tada, razvila sam mnogo mobilnosti i snage u tijelu, ali najviše “fleksibilnost uma”. U yogi svako tijelo može raditi praksu, neovisno o tome koliko je neko spreman ili nije spreman saviti se u pretklon, jer vježbanjem se postižu ti elementi fizičke prakse. Ono što je teže jeste suočiti se s ličnim uspjesima i neuspjesima dok radimo praksu. Kako koja ugoda i neugoda u pozi izaziva u nama emocije, tako mi učimo nešto novo o sebi. Ima ona izreka: “The only way out is in”, i upravo tako, da bismo smo se riješili bola, nefleksibilnosti, stresa i slično, moramo se suočiti sa svim tim prije nego pronađemo izlaz iz tih stanja. Podučavamo osnove kada neko želi da počne s yoga praksom privatno 1-1 ili na našim grupnim časovima koje imamo u Ananda centru, a to su određene asana ili poze, tehnike disanja i osvještavanje konekcije tijela i uma prilikom prakse. S vremenom se dešava progres, postepeno se tijelo i um otvaraju za nove naprednije poze, a sve to uz konsultacije i instrukcije yoga učitelja/ce. Neophodna je podrška učitelja/ce u razvoju yoga prakse, te usmjeravanju ka ličnim potrebama, jer, kako smo svi različiti, tako i yoga praksa treba biti kreirana za ličnu potrebu. Posebno kada osoba ima nekih fizičkih povreda, problema, dijagnoza ili postoperativni tretman, tada yoga treba biti prilagođena tim stanjima i uz učitelja/cu se prati razvoj prakse koja treba biti za bolje zdravlje.
Foto: N. Šaljić
Koje su najčešće predrasude o yogi s kojima se susrećete i kako ih razbijate kroz svoj rad?
– Često ljudi misle da je yoga religija ili sekta, a to uopšte nije slučaj. Yoga je psiho-fizička praksa koja koristi tijelo i um, te saznanja iz prirode i njene elemente kako bismo bili u skladu sa svim što nas okružuje. Također, ljudi misle da je yoga samo za žene, ali naprotiv, yogu su prvobitno praktikovali Brahminsi (viša kasta učenjaka) te kasnije i marinci, dok je ženama do 20. vijeka nije bilo ni dozvoljeno praktikovati. Isto tako smatraju ljudi često da je yoga samo za fleksibilne osobe, te da je poprilično dosadan oblik vježbanja, dok, ustvari, mi praktikovanjem yoge stičemo mobilnost, snagu i fleksibilnost, posebno kod dinamičnih stilova yoge poput Ashtange. Još jedna predrasuda o yogi jeste da se yoga posmatra samo kao meditacija ili vježbanje, a, ustvari, yoga je životna filozofija i metod kojim se vodimo jer postoji osnovnih osam načela yoge koji nas uče o tome kako voditi bezbjedan život: yama (etičko ponašanje), niyama (lični kodeks), asana (fizičke vježbe), pranayama (tehnike disanja), pratyahara (povlačenje čula), dharana (koncentracija), dhyana (meditacija) i samadhi (svjesnost). Dolaskom na prvi čas yoge gotovo svaka osoba kaže nešto slično ovome: “Ovo je pravo teško raditi, ali se osjećam predobro”, tako da uvijek preporučujem svima da probaju bar jednom raditi praksu i na taj način će vidjeti realno stanje. Moja praksa je terapija i vrijeme za mene koje bezuslovno koristim svaki dan, i kad ponekad podijelim to na društvenim mrežama, dobijem nevjerovatno pozitivne komentare, a što ujedno motiviše ljude da probaju i sami, pa im tako sve predrasude nestanu.
Kvalitet života
U svijetu koji sve brže napreduje, a s njim i nivo stresa, holistički pristup zdravlju nudi rješenje koje ne tretira samo simptome, već sagledava čovjeka kao cjelinu. Integracijom joge, refleksologije i konvencionalne medicine, možemo postići ravnotežu tijela, uma i emocija, čime ne samo da poboljšavamo kvalitet života, već i dugoročno doprinosimo zdravlju.