Centar “Vladimir Nazor” i “Azra” poklanjaju Priručnik “Igrajte se sa mnom, pokazat ću šta želim i znam”

Piše: Lejla Bejdic

Grupa entuzijasta iz sarajevskog Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju “Vladimir Nazor” proteklih nekoliko godina pisala je o projektu tromjesečne podrške djeci predškolske dobi s teškoćama u razvoju te s njihovim roditeljima maštala o sveobuhvatnijoj podršci tim mališanima. A onda su se zajedno pobrinuli da sve ne ostane samo mrtvo slovo na pipiru nego da se sistemski riješi ovaj izazov podrške djeci u njihovom ključnom razvojnom dobu: od rođenja do polaska u školu.

Uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i koordinatoricu Arnelu Pašalić, u Centru “Vladimir Nazor” izradili su Priručnik za roditelje, ali i druge osobe koje učestvuju u razvoju djeteta, a koji će im biti od velike koristi da lakše podstiču, prate i evidentiraju eventualna odstupanja kod djece.

U saradnji s Centrom “Vladimir Nazor” i vrijednim timom koji je priredio Priručnik, samo za čitatelje magazina “Azra” darujemo 150 primjeraka.

Svi koji žele imati u svom domu ovo vrijedno štivo, posebno roditelji i oni koji to planiraju postati mogu doći na recepciju “Avaz Twist Towera” u Sarajevu, s primjerkom aktuelnog broja magazina “Azra” u periodu od 05.08. do 19.08., svakim radim danom od 10 do 16 sati i dobit će Priručnik besplatno.

Ukoliko niste iz Sarajeva, svoj primjerak možete rezervirati putem sljedećih brojeva telefona: 033 281 444 ili 033 281 426 ili e-mail adrese [email protected] , ili putem poruka na Facebook i Instagram profilima “Azra” magazina.

Tim stručnjaka na raspolaganju je roditeljima koji kod svoje djece već u najranijem životnom periodu posumnjaju u smetnje s razvojnim miljokazima, što im itekako olakšava da dođu do prave procjene i adekvatne pomoći.

Ovoga ljeta, uz pomoć ministra obrazovanja Kantona Sarajevo Anisa Krivića, organizirana je ljetna škola za djecu predškolske dobi s razvojnim teškoća u Centru “Vladimir Nazor”, a posebno značajno je da će od septembra biti sistemski riješena i rana intervencija i predškolska ustanova za ovu dječicu. Prostorije je Općina Novo Sarajevo dodijelila Centru, čija direktorica Maida Idrizović samo za “Azru” detaljnije govori o ciljevima stručnih tretmana kojima se želi na jednom mjestu omogućiti razvoj i osposobljavanje djece za uključivanje u širu društvenu zajednicu.

Direktorica Maida Idrizović

– U skladu s procjenama djeteta izrađivat će se individualni planovi i programi prilagođeni specifičnim potrebama djece i primjenjivati odgovarajuće metode rada, te provoditi habilitacioni/rehabilitacioni programi rada. Rad se obavlja timski i postavlja se zajednički cilj kojem teže svi stručnjaci i roditelji. Rad s djecom će se realizirati ovisno od procjene djeteta: individualno, u paru ili grupi. Individualne tretmane provode defektolog oligofrenolog/edukator-rehabilitator, defektolog logoped, psiholog, fizioterapeut, socijalni radnik, ovisno o potrebama djeteta – pojašnjava nam Idrizović, potcrtavajući kako tim entuzijasta s oduševljenjem volonterski ili kroz projekte ranije radio na ispunjenju ovih ciljeva.

Nove prostorije Centra

Nove prostorije Centra

Idrizović dodaje kako je važno da roditelji potraže savjet stručnjaka čim primijete odstupanja u motoričkom  samo razvoju ili neobična ponašanja kod svoje djece kao što su izostanak reakcije, pogleda u oči, glasanja, odgovora na naloge, imitacije i igre.

Nažalost, ubrzan životni tempo i trka za osiguranjem egzistencije smanjili su vrijeme koje roditelji provode s djecom. Stoga se dešava da roditelji nekada ne primijete prve znakove koji ukazuju na odstupanja kod djeteta ili se nadaju da će s vremenom razvoj nadomjestiti ta odstupanja, često pronalazeći u porodici osobu koja je kasnije od uobičajenog razvila pojedine sposobnosti i vješine.

Roditelji često i od stručnjaka dobijaju upute da sačekaju još malo sa stimulacijom, uz objašnjenja da je dijete premalo za rad i slično. U Centru “Vladimir Nazor” prakticiraju da se roditelji za savjet i procjenu jave nakon navršene druge godine života djeteta.

Priručnik “Igrajte se sa mnom, pokazat ću šta želim i znam, prvenstveno je namijenjen mladim roditeljima, ali i drugima koji se na bilo koji način bave djecom najmlađeg uzrasta.

Timski rad : Arnela Pašalić, dipl. defektolog/mr. logopedije, praktičar rane intervencije, Enisa Mrkonjić, mr. sci. za intelektualne teškoće, Almina Hajduk, mr. sci. za intelektualne teškoće, Amra Saletović, dipl. defektolog oligofrenolog, Maida Redžić, dipl. defektolog oligofrenolog, praktičar senzorno integracijske pedagogije, Izeta Nurkanović, dipl. logoped, Amera Delihasanović, dipl. psiholog, geštalt terapeut, Elvira Čelebić, dipl. vaspitač predškolskog vaspitanja i obrazovanja, dipl. inžinjer organizacionih nauka, Razija Zahirović, dipl. socijalni radnik, savjetnik porodične terapije.

– Današnja djeca često provode vrijeme više u pasivnom položaju, usmjerena na gledanje TV-a, mobitela, a sve manje u pokretu i tako smanjuju prilike za stjecanje iskustva i dobar senzomotorni razvoj uopće. U dječijoj prirodi su kretnja i igra. Djeci treba omogućiti aktivne igre i time stvarati uslove za dobar senzomotorni razvoj. Priručnik je nastao upravo iz želje da pomogne roditeljima kako da potaknu svoju djecu da se aktivno razvijaju, uključe u život i da im se omogući razvoj punog potencijala. Prateći savjete za podsticanje razvoja roditelji mogu da prepoznaju eventualna odstupanja u miljokazima razvoja i na vrijeme se jave na procjenu i savjetovanje – kazala je Arnela Pašalić.

Kroz priručnik su date osnovne smjernice dječijih mogućnosti i očekivana ponašanja za određenu hronološku dob, koje mogu poslužiti kao dobar orijentir za praćenje i stvaranje poticajnog okruženja, i u fizičkom i u socijalnom smislu. Radnje u kojima je dijete manje ili više aktivno: presvlačenje, hranjenje, rukovanje predmetima, kretanje, različiti vidovi komunikacije te radoznalo i stalno istraživanje okoline, otvaraju brojne mogućnosti za učenje o sebi i o svemu što ga okružuje. Posebno je važno istaknuti igru kao glavnu i nezamjenjivu aktivnost za ovaj uzrast, ali i za djetinjstvo generalno. Kroz primjere rane stimulacije roditeljima će se pomoći da otklone određene nedoumice, strahove, da uživaju osnaženi u ovoj novoj važnoj ulozi, ali i da u slučajevima sumnje, odstupanja potraže pravovremeni savjet stručnjaka.

Zašto je važno intervenirati rano? 

Rana intervencija je podrška usmjerena na dijete i roditelja, ali i užu i širu zajednicu. Podršku u ranoj intervenciji provodi:

  1. Tim stručnjaka okupljenih oko djeteta s ciljem maksimiziranja njegovih potencijala za razvoj i
  2. Tim stručnjaka oko roditelja, kako bi ojačali roditeljske potencijale i resurse i pripremili ih za dugotrajan proces koji slijedi.

Roditelj je dio tima, jer on najbolje poznaje svoje dijete i najviše vremena provodi s njim. Stručnjak kroz kreiranje Individualnog plana za svako dijete i savjetovanje roditelja, poučava ih kako ciljeve ugraditi u svakodnevne rutine, koje će doprinijeti poboljšanju razvoja.

INTERDISCIPLINARNI TIM KOJI JE RADIO NA PRIRUČNIKU

INTERDISCIPLINARNI TIM KOJI JE RADIO NA PRIRUČNIKU

Kada početi s ranom intervencijom?

S intervencijom počinjemo kada postoji sumnja da se dijete neće uredno razvijati, kod postojanja razvojnog rizika (visokorizične trudnoće), kada se pokaže i najmanja zabrinutost roditelja za dječiji razvoj.  Poticati dječiji razvoj je važno i prije postavljanja medicinske dijagnoze. Zbog intenzivnog razvoja djeteta i pridruženih bolesti za neku djecu postavljanje dijagnoze je dugotrajan proces.

Zato je za svako dijete važno izvršiti individualnu procjenu i u skladu s procjenom kreirati individualni plan poticanja za dijete, ali i za roditelja. Uloga roditelja je važna i neizostavna, jer roditelji provode najviše vremena s djecom.

– Često smo u prilici da nam na procjenu dođe dijete čiji roditelji ukazuju da je izostanak govora osnovni simptom zbog kojeg se javljaju. Kašnjenje govora kod djece je prvi indikator, “crvena lampica” kada roditelji intervenišu. Velika je zabluda roditelja, a i stručnjaka određenih profila da se s djecom prije treće godine ne može raditi. Rana stimulacija može početi još u prelingvalnoj fazi (do godinu dana) kada izostaju faze gukanja, brbljanja, izgovaranja slogova, kasnije reagovanje na vlastito ime, kontakt očima, uzvraćanje osmijeha, slušanje, imitacija zvukova iz okoline – kažu nam stručnjaci iz Centra.

Ranim poticajem, kreiranjem okoline i djelovanjem iskorištavamo sposobnost mozga da promijeni svoju organizaciju, koncipirajući sadržaje koji utječu na sposobnosti i vještine, kompenzirajući neke izgubljene funkcije.

Rad s roditeljima

Uloga roditelja u poticanju i razvoju djeteta je ključna i svakodnevna. Posvećenost s ljubavlju, nježnošću i strpljenjem nesagledivo je značajna u razvoju djeteta. Aktivan angažman roditelja u odgoju djece značajniji je za razvoj od statusa i obrazovanja. Roditelji koji u zajedničkim aktivnostima provode mnogo vremena sa svojom djecom olakšavaju djeci razvoj i osiguravaju im toplinu i podršku. Igra je osnovni posao djeteta. Igrajući se s djetetom pomažete mu razvoj svijesti o sebi, učeći ga o svijetu oko sebe kroz igre i stimulacije.

Svaka beba ima svoj ritam razvoja, ali svi slijede iste miljokaze razvoja, koji će se kod neke djece javiti ranije, a kod neke kasnije, s neznatnim odstupanjem. U početnom periodu razvoja bebe zahtijevaju mnogo pažnje, iako većinu vremena provode hraneći se, spavajući ili plačući. Nakon samo nekoliko dana počet ćete primjećivati njeno interesovanje za posmatranje svega što je okružuje.

Novorođenče je potpuno upućeno na brigu i pažnju roditelja, stoga je roditeljska briga, nedvojbeno, životno važna za dijete. Prateći motorički razvoj, da li je dijete počelo da sjedi, puže i hoda, roditelji često nesvjesno zapostave stimulaciju komunikacijskog razvoja i socio emocionalni razvoj djeteta. Djetetu treba osoba koja će ga pratiti i stimulirati. Tableti, telefoni i slični elektronski uređaji nikada ne mogu zamijeniti ljudski govor i toplinu.

Značajna je podrška majki novorođene bebe, ali i međusobna povezanost roditelja. Pozitivna rana iskustva, toplina, bliskost, odgovaranje na dječije potrebe, strpljenje, razvijanje osjećaja sigurnosti, poticanje i povjerenje u dječije sposobnosti izrazito su značajni. Stoga, ovakvo okruženje, uz dosljednu i kontinuiranu primjenu jednostavnih ili nešto složenijih postupaka, koji su u Priručniku prikazani uz argumentaciju, stvara neophodne preduvjete za zdrav rast i razvoj.

Saopćavanje informacije roditeljima da postoje naznake za kašnjenje u razvoju djeteta izaziva stres i  zahtijeva vrijeme kako bi se roditelji suočili s činjenicom da će dijete trebati dodatnu podršku za razvoj.

Kroz razgovore i savjetovanja roditelje treba upoznati s jakim stranama djeteta, upoznati ga s onim u čemu će dijete biti uspješno i gdje će najbolje razvijati potencijale, a time i motivaciju za rad i samopouzdanje.

– Roditelje treba poučiti o značaju stimulacije, metodama i načinima provođenja stimulacije, uključivanja u svakodnevne aktivnosti kako bi doprinijeli lakšem i bržem prevazilaženju izazova s kojim  se suočava i dijete i roditelj. Dolazak novog člana u porodicu mijenja navike i predstavlja izazove za cijelu porodicu. Zato je važno savjetovati roditelje da pronađu vrijeme za sebe, za partnera, za relaksaciju, kako bi očuvali mentalno zdravlje, njegovali i osnažili partnerske odnose i osvijestili zadovoljstvo životom. Zadovoljan i osnažen roditelj stvara atmosferu koja je stimulativna i poticajna za dijete – ukazuju iz Centra.

Osim savjetovanja sa stručnjacima, roditelje je važno uputiti i na iskustva i rješenja drugih roditelja, jer su već isprobana i mogu značajno doprinijeti savladavanju izazova.

– Igrajte se sa svojim djetetom, pratite razvoj, reagujte ukoliko primijetite neka odstupanja, kako biste što prije dobili adekvatan savjet i tretman za svoje dijete – savjetuju iz Centra.

Ministar Krivić: Važan iskorak u sistemskoj podršci

– Djeca koja imaju teškoće u razvoju ujedno su i djeca s trajnim posebnim obrazovnim potrebama te je od izuzetne važnosti uključiti ih u organizirani oblik rada u predškolskoj dobi, kako bi uz podršku stručnih osoba razvijali jake strane u optimalnoj fazi kognitivnog, socijalnog i emocionalnog razvoja dječije ličnosti. Iz tog razloga sam kao resorni ministar obrazovanja poduzeo niz aktivnosti s Upravom Centra “Vladimir Nazor” radi sistemskog rješenja predškolskog odgoja za djecu s razvojnim teškoćama. Na dobrom smo putu da konačno riješimo ovo važno pitanje za svu djecu u Kantonu Sarajevo. Na ovaj način Vlada Kantona Sarajevo i resorno ministarstvo su napravili važan iskorak u sistemskoj podršci uz želju da se obezbijede evropski standardi za djecu s razvojnim teškoćama.

 

ČITATELJIMA “AZRE” 150 PRIRUČNIKA NA DAR

Foto: Mevludin Kadrić i privatni arhiv

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti