Osim Covida, prijete i pandemije šećerne bolesti, povišenog pritiska, gojaznosti

Piše: Selma Memišević

 

Od tih kao i od bolesti lokomotornog sistema sve više obolijevaju mlađe osobe. Odgovornost za naše zdravlje nije na našem ljekaru, nego na nama, jer kada se bolest jednom razvije, tada je često kasno da se počnemo brinuti o sebi

 

Imunitet je prva zaštitna barijera ljudskog organizma. Često, kako zbog svog stila života, tako i zbog stresa, zanemarujemo signale koje nam šalje naše tijelo, zaboravljamo osluškivati unutrašnju stranu sebe, koja nam govori kada je organizam na rubu iscrpljenosti i premora. S hladnijim vremenom dolaze i razna oboljenja specifična za ljudsku populaciju, a tu su i pandemija Corona virusa i velika zagađenost, trenutno neprijatelji broj jedan. Kako zaštititi sebe, svoj organizam te šta je, zapravo, imunitet i koliko je bitan, za naš magazin govori doktorantica medicinskih studija dr. Zana Tafi, specijalistkinja medicine rada i sporta.

Zbog čega je dobar imunitet toliko bitan za sve uzraste?

– Glavni zadatak našeg imunog sistema jeste zaštita od štetnih agenasa kao što su virusi, bakterije, paraziti i gljivice. On prepoznaje i neutralizira štetne supstance iz naše životne okoline i služi kao odbrana od karcinoma. Imuni sistem je jedan sofisticiran sistem koji je sposoban da strane, štetne materije prepozna i uništi, razlikujući ih od vlastitih ćelija. Kada to nije u mogućnosti, tada napada vlastite ćelije, uzrokujući autoimune bolesti.

S obzirom na to da nam je došlo hladnije vrijeme, a vlada pandemija Corona virusa, kako pripremiti organizam, čime ga treba opskrbiti i ojačati?

– Hladnije vrijeme je asocijacija za veći broj respiratornih bolesti, a naročito će biti izazov u doba pandemije napraviti razliku između COVID-19 i drugih viroza. Organizam je najbolje pripremati zdravom prehranom, fizičkom aktivnosću i adekvatnim odmorom. Pacijenti sada pribjegavaju instant rješenima, uzimajući velike količine suplemenata, vitamina, smatrajući da se na taj način adekvatno pripremaju za potencijalne bolesti. To je jednim djelom efikasno, ali, nažalost, stavlja u drugi plan zdravu prehranu. Sezonsko voće i povrće je zaista dovoljno da organizam opskrbimo svim potrebnim nutrijentima. Treba osluškivati svoje tijelo i pitati porodičnog ljekara za sve nedoumice.

Mnogi gradovi BiH na vrhu su ljestvice najzagađenijih zemalja svijeta. Koliko loš i štetan zrak može naštetiti našem organizmu?

– Zagađenost zraka postaje tema tek kada i laiku postane jasno da je zrak koji udiše nezdrav. Maske koje koristimo su nedovoljne, jer upravo među zagađivačima su najopasnije male čestice, koje imaju sposobnost penetracije u donje partije respiratornog trakta i uzrokuju srčana i respiratorna oboljenja. Prva linija odbrane je raspiratorni trakt, tako da u ovom periodu imamo veći broj pacijenata s pogoršanjima hroničnog opstruktivnog bronhitisa i astme. Ali, ono što predstavlja veći problem jesu učinci dugoročne izloženosti zagađenju zraka. Dolazi do veće incidence karcinoma, kardiovaskularnih oboljenja, dermatoloških oboljenja pa čak i bolesti oka. Tu ne možemo zanemariti ni imunološke bolesti i bolesti reproduktivnog sistema.

Koliko prehrana i stil života mogu opteretiti i istrošiti naš imuni sistem?

– Nažalost, veliki dio naše populacije brigu o svom zdravlju počinje tek kada dođe do određenih oboljenja. Veoma malo se obraća pažnja na preventivne mjere, a pravilna prehrana i adekvatna fizička aktivnost bi zaista mogle smanjiti incidencu velikog broja bolesti. Osim pandemije COVID-19, mi jako dugo imamo pandemiju šećerne bolesti, povišenog pritiska, gojaznosti i bolesti lokomotornog sistema od kojih sve više obolijevaju mlađe osobe. Odgovornost za naše zdravlje nije na našem ljekaru, nego na nama, jer kada se bolest jednom razvije, tada je često kasno da se počnemo brinuti o sebi.

Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu

Sve brži način života, veći zahtjevi radnog mjesta i stalna borba s vremenom dovode do raznih bolesti, naročito anksioznosti i depresije. Izdvojila bih sindrom sagorijevanja na radnom mjestu, koji postaje sve prisutniji među radnom populacijom. Poslodavci moraju prepoznati važnost očuvanja psihičkog blagostanja svojih uposlenika, jer samo zdrav radnik može adekvatno odgovoriti na radne zadatke i dati veći doprinos svojoj radnoj instituciji.

Važnost porodičnog ljekara

Pandemija COVID-19 stavila je zdravstvo cijelog svijeta pred veliki izazov i ukazala nam na sve nedostatke našeg zdravstvenog sistema. Pacijentima je jako teško da se nose sa svim uputama, direktivama i preporukama koje dobivaju putem medija. I zaista se pokazalo da je najvažniji odnos između porodičnog ljekara i pacijenta. To je jedini način na koji pacijent može dobiti adekvatnu informaciju. Jer porodični ljekar poznaje prethodna oboljenja pacijenta, njegove rizike kao i način na koji će pacijentu objasniti njegovo trenutno zdravstveno stanje.

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti