Dula uopće ne pripada medicinskoj struci. Babice su medicinski radnici koji završe za to predviđenu školu, dok su dule profesionalna nemedicinska pomoć trudnicama i porodiljama, a certifikat se dobije nakon završene obuke. Dule, također, prođu osnove laktacije, tj. dojenja, kako bi bile od koristi porodilji neposredno nakon porođaja s uspješnim savladavanjem dojenja
Na spomen pojma „dule“ mnogi se zbune i zastanu, nisu sasvim sigurni o čemu je riječ. Nakon što im kažete da je riječ o ženama koje pomažu porodiljama, najčešće ih zamijene s babicama. Međutim, iako imaju istu humanu misiju, posao dula i babica nije isti. Dule nisu zdravstvene radnice, ali ostaju uz porodilje prije i nakon porođaja. U sistemu rada naše države posao koji obavljaju dule se ne priznaje kao primarno zanimanje.
Kako bi mogle brinuti o porodiljama na adekvatan način, dule prolaze obuke koje traju do četiri dana, nakon čega dobijaju certifikat. Razgovarali smo sa Amirom Ćerimagić (33), doktoricom iz Sarajeva, koja je dula unutar grupe oformljene 2018. godine, a zove se „Ummi Dula“. Ona nam je objasnila razliku između dula i babica.
– Dula uopće ne pripada medicinskoj struci. Babice su medicinski radnici koji završe za to predviđenu školu, dok su dule profesionalna nemedicinska pomoć trudnicama i porodiljama, a certifikat se dobije nakon završene obuke. One pružaju ženama psihološku, emotivnu, ali i fizičku i informativnu podršku. Mi volimo reći, babice se bave ženom od struka naniže, a dule od struka naviše.
Šta su, zapravo, dule?
– Dule su novi naziv za nešto što oduvijek postoji. Dakle, u historiji, kada su žene najčešće rađale kući, taj intimni i svečani čin je uvijek bio u krugu žena. Najčešće porodice, prijateljica i komšinica. Uvijek bi dolazila najiskusnija starija žena koja je služila kao babica, ali su sve druge žene oko porodilje bile podrška onakva kakva se izgubila prebacivanjem porođaja u bolnice i automatskim izolovanjem žena. To nije normalan proces, te je uvođenje naziva i zanimanja dula, od osamdesetih godina prošlog vijeka, prvo u Americi, a potom i u Evropi, zapravo pokušaj da se ova vještačka izolacija premosti u modernom ambijentu porodilišta. Nekada su djevojke i djevojčice mogle vidjeti porođaje, pa i prinijeti čašu vode porodiljama i samim tim saznavale šta znači porođaj te da je to nešto normalno. Danas imamo situaciju da prvi porođaj koji žena vidi bude upravo njen vlastiti, pa je često praćen strahom i šokom.
Na koji način se postaje dula?
– Mnogo organizacija nudi obuke za dule, koje obično traju tri-četiri dana i imaju različitu proceduru nakon završene obuke za proces certificiranja. Mi u „Ummi Dula“ smo se opredijelile uglavnom za najveću i najstariju američku dula organizaciju DONA, po kojoj smo i završile obuku.
Šta edukacija uključuje?
– Edukacija uključuje učenje o normalnom fiziološkom porođaju, o emotivnoj, psihičkoj strani porođaja, ali i hormonima, te kako im pomoći, odnosno kako pomoći da se porođaj odvija nesmetano i ne „zapne“ zbog straha. Uče se tehnike kako fizički pomoći porodilji te kako biti od koristi i za ostalu pratnju porodilje, poput supruga. Dule, također, prođu osnove laktacije, tj. dojenja, kako bi bile od koristi porodilji neposredno nakon poroda s uspješnim savladavanjem dojenja. Danas postoje i specijalizirane dula obuke koje se fokusiraju na period postpartuma, tj. babinja, ili koje se fokusiraju na gubitak bebe i trudnoće te zaista postoji potreba da se i ove usluge prošire i kod nas.
Kako ste se Vi odlučili da prođete obuku za dulu?
– Kada sam rađala prvo dijete, u Sarajevu još nije bio zaživio koncept dula. Tokom druge trudnoće smo s ostalim mamama aktivistkinjama dovele prvu DONA obuku za dulu u Sarajevu 2016. godine, koju sam i ja završila, i tako je sve počelo. Dakle, dula obuku sam završila kako bih prvo sebi pomogla na drugom porođaju, jer sam znala da ću sama ulaziti u porodilište, ali se ta ljubav proširila da i dalje rado služim žene da imaju pored sebe svoju dulu.
Koliko Vas ovaj posao ispunjava?
– Ovo većini nas, nažalost, nije primarno zanimanje, jer se još dula kao djelatnost ne može registrirati u našem sistemu rada. Većina nas privređuje finansijski na druge načine, ali se sve mi uporno vraćamo našim trudnicama i porodiljama kada nam god priđu i pokušavamo da nijedna žena koja nas kontaktira ne ostane bez dula podrške. Posao je emocionalno i logistički iscrpljujući, pogotovo kada se porođaj približi, ali i ispunjava na način koji samo zaljubljenice u porođaje mogu razumjeti.
Koliko porodiljama znači podrška dula?
– Ja mogu i iz svog iskustva govoriti, prva dva porođaja nisam imala dulu pored sebe, a na druga dva jesam. Razlika je ogromna, iskustvo porađanja i zadovoljstvo porođajem je neuporedivo. Dula je zaštitnica ženinog porođaja onakvog kakav ona želi. Uvijek je na strani žene i trudi se ispuniti njena očekivanja i ublažiti njene strahove. Voljela bih da i u BiH svaka trudnica od prve trudnoće ima mogućnost angažiranja dule za sebe, pa i pod regularnim zdravstvenim osiguranjem.
Možete li nam ispričati neku anegdotu koju ste doživjeli?
– Prvo što mi pada na um jeste spoj bh. dula s bh. muževima tokom porođaja. Zadovoljstvo je svoje usluge i znanja proširiti i na njih, mada uglavnom djeluju nezainteresovano, distancirano i isključeno dok im se supruga, trudnica, s dulom priprema prenatalno, kao i pri planiranju porođaja. Oni se najčešće samo ovlaš upoznaju s nama ili proforme odsjede da odslušaju na jednom od zajedničkih susreta. Kada porođaj nastupi, dula mnogo pomaže mužu da se orijentira i snađe u svojoj ulozi podrške porodilji. Najveće nam je zadovoljstvo kada ono što znamo prenesemo na supruga i napravimo ambijent gdje je prva osoba podrške suprug, koji preuzme ulogu i fizičke i emotivne podrške, a onda mi možemo stati po strani i uživati u svečanom intimnom činu te porodice koja nas je pustila u svoju privatnost i nad kojom bdijemo bez potrebe da se uplićemo – dok god nema potrebe za tim.
Abdela Behulović, pomoć dule na drugom porođaju
Abdela Behulović iz Sarajeva majka je dvoje djece i oba puta se porodila prirodnim putem. Kako nam je kazala, prvi porođaj joj je predstavljao poprilično traumatično iskustvo, te se prilikom druge trudnoće odlučila educirati.
– Kroz taj period saznala sam za mnogo prava koje imam kao porodilja, a bila su mi uskraćena. Osim toga, saznala sam i da postoje žene koje su fizička i psihička podrška porodiljama, a nazivaju se dulama. Dula koju sam kontaktirala zove se Nermina Mirvić. Nermina je u toku moje trudnoće došla u kućnu posjetu, kako bismo se dogovorile o svemu što slijedi i kako bi mi još jednom ponovila prava koja ja imam po zakonu. Moje mišljenje i stavovi za nju su bili na prvom mjestu – objašnjava nam Abela i dodaje kako je Nermina bila fokusirana na nju i njene potrebe te da joj je mogla prepustiti sve brige.
Zajedno su prolazile kroz period kontrakcija, koje su uz pomoć posebnih metoda postale mnogo podnošljivije.
– Smatram da bi svaka žena trebala imati takav tretman pri porodu, jer donijeti jedno biće na ovaj svijet nije mala stvar. Ako je to razmaženost, kao što neki znaju reći, onda bi svaka žena trebala biti “razmažena”, tj. mažena i pažena, a ne samo još jedna koja sama, na bolničkom stolu leži u mukama i misli da će podleći bolovima.
Sabina Pezer: U duli sam imala psihičku i fizičku potporu
Zeničanka, s adresom u Njemačkoj, Sabina Pezer (31) majka je dvojice dječaka od tri i pet godina. Ova doktorica dentalne medicine u razgovoru za „Azru“ govori kako se prilikom druge trudnoće odlučila da koristi pomoć dula prilikom porođaja, da bi on protekao na ugodniji način, za razliku od prvog.
– Iako su društvene mreže zaista preplavljene bespotrebnim i beskorisnim sadržajem, činjenica je da su u isto vrijeme i jako korisne i da nam danas omogućuju pristup mnogim informacijama, uključujući sve o tome kako bi, zapravo, trebao da izgleda porođaj i šta je to podrška pri porođaju. Imala sam nekoliko prijateljica na Facebooku koje se prošle obuku za dule i pisale o tome pa me zainteresovalo. Kako sam više saznavala o tome, tako je i rasla želja da imam i ja takvu podršku koja će učiniti moj porođaj ljepšim – govori nam na početku razgovora.
Doktorica Amira Lilović je bila njena dula, koju je angažirala na preporuku prijateljice.
– Ne mogu reći da mi je iskustvo na prvom porođaju bilo užasno (u poređenju s tim šta su žene sve proživljavale u porodilištima), ali sigurno nije bilo ni onakvo kakvo bih željela. Krivac tome je naš zdravstveni sistem, ali i moje nedovoljno znanje, nedostatak iskustva i nedostatak hrabrosti. Kad su počele prve kontrakcije na drugom porođaju, odmah sam kontaktirala Amiru i ona se polako spremala da dođe. S obzirom na to da sam za prvi porođaj otišla prerano u bolnicu, ovaj sam odlučila ostati kući što je duže moguće. Moja dula mi je pomogla u tome. U njoj sam imala fizičku i psihičku potporu. Osim što mi je svojim metodama olakšavala bolove tokom kontrakcija, uz nju sam bila mnogo sigurnija i hrabrija u osluškivanju svog tijela i donošenju odluka.
Dulama nije omogućeno da isprate porođaj do kraja, te nam Sabina govori kako joj je bilo žao što nisu bile zajedno u tom najsretnijem i najuzbudljivijem trenutku.
– Smatram da svaka žena treba da ima svoju dulu, da osjeti i taj vid podrške. Mnoge žene misle da im to ne treba, da im u tim trenucima “nije ni do koga” i da je samo bitno da izdrže bolove. Međutim, bolove ne samo da treba izdržati, nego ih treba prigrliti, jer smo svakim bolom bliži najljepšem susretu, a dula je tu da vam fizički olakša bol, ali i da vas ohrabri i razgovori.
Sabina je uputila poruku svim ženama, savjetujući im da se naoružaju znanjem o porođaju, dojenju, odlaze na vježbe za trudnice kako bi naučile tehnike pravilnog disanja.
– Samo ako imamo dovoljno znanja možemo, koliko-toliko, utjecati na tok porođaja i na to kakvo će nam iskustvo biti u konačnici – poručila je.
ŠTA ZNAČI PODRŠKA DULE?
– povećava se vjerovatnoća da porođaj bude prirodan (12 posto)
– smanjuje se vjerovatnoća za medicinskim intervencijama, kao što je carski rez (28 posto), korištenje indukcije (40 posto) ili epiduralne anestezije
– porođaj se ubrzava i po nekoliko sati
– povećava se zadovoljstvo iskustvom rađanja (34 posto)
– povećava se broj mama koje uspješno doje svoje bebe
– smanjuje se vjerovatnoća obolijevanja od postporođajne depresije, roditelji se osjećaju sigurnije, pa samim tim bolje i s većim samopouzdanjem se prilagođavaju novom porodičnom životu.
Certificirano 12.000 dula
Dule u BiH djeluju pod krovnom organizacijom DONA, koja okuplja dule širom svijeta. Ova organizacija je certificirala više od 12.000 dula u više 50 zemalja.
U zdravstvenim ustanovama u Sarajevu niko od bližih članova porodice, pa ni dula, ne može prisustvovati porođaju.
Kako doći do dule u BiH?
Porodilje putem Facebook stranice „Ummi dula“ mogu izabrati neku od dula, te s njom obaviti informativni razgovor. Bitno je da dula i porodilja „kliknu“ i da se razvije odnos povjerenja. Tom prilikom porodilja će se sa željenom dulom dogovoriti o angažmanu koji želi, te šta će on sve obuhvatati (period prije, za vrijeme i nakon porođaja), te dogovoriti cijenu.