Kanita Šljivo Sejfović, mlada mama iz Sarajeva, prije četiri godine se upoznala s režimom bezglutenske ishrane. Njena kćerka je imala 15 mjeseci kada joj je dijagnosticirana glutenska enteropatija. Kako bi olakšali njenu svakodnevicu, Kanita, suprug i starija kćerka prešli su također na ovaj način ishrane. Kanita za naš magazin govori o izazovima s kojima su se suočili, ali i otkriva kako sprema bezglutenski recept koji njena porodica rado jede.
– Kada mi je kćerki dijagnosticirana glutenska enteropatija, bili smo „primorani“ preći na bezglutenski način ishrane, što je tada poljuljalo cijeli moj svijet i u glavi mi je bila samo misao: „Pa šta će sad moje dijete jesti?“. Sada gledam na to i s jedne pozitivne strane i ne pada mi teško kao nekad. Nažalost ili nasreću, osobe koje jedu bezglutensku hranu nisu baš često u mogućnosti jesti u restoranima. Prvi razlog je taj što je kod ugostiteljskih objekata koji nude bezglutensku hranu u našoj državi jako malo. Drugi razlog je taj što osoblje, a i vlasnici takvih objekata često nisu educirani i upoznati sa ovim načinom ishrane, cros kontaminacijom i njenim rizicima po osobu oboljelu od celijakije, pa hranu koja se pripremi od bezglutenskih namirnica kontaminiraju glutenom, a da toga nisu ni svjesni. Treći i zadnji razlog je taj što je bezglutenska hrana u restoranima jako skupa, naprimjer pizza margarita košta između 10 i 12 KM. Najsigurnija opcija nam je da sami sebi spremamo hranu kod kuće. S djecom skoro nikad ne jedemo vani pa to mnogo doprinosi da se djeca, a i mi zdravo hranimo i to je najvećim dijelom pozitivna strana ove vrste ograničenosti kad je riječ o izboru hrane. Teži dio ovog načina ishrane za mene predstavlja to što moja djeca ne smiju jesti većinu slatkiša i grickalica koje jedu njihovi vršnjaci, pa je to nerijetko razlog zašto preskačemo čak i rođendanske proslave njihovih drugara, jer je u takvim prilikama teško je paziti na to šta dijete može pojesti, pogotovo kada male količine pogrešne hrane mogu izazvati opasne reakcije u njihovim organizmima. Još jedna od promjena u svakodnevnom životu koje nam je donio ovaj način ishrane ogleda se u kupovini namirnica, sad se to radi s određenom dozom opreza uz detaljno iščitavanje deklaracija i alergen info-a. Ovakav način ishrane definitivno jeste promijenio moj život, ali sam s vremenom naučila da ta promjena nije nužno loša stvar i sada,tamo gdje sam nekad vidjela samo ograničenja vidim i pozitivnu stranu – kaže Kanita.
Lazanje bez glutena
lazanje
Sastojci:
2 pakovanja kora za lazanje ili 8 palačinaka bez glutena
500 g mljevenog junećeg mesa
500 ml paradajz pirea
glavica luka
mrkva
400 g gauda sira u listićima
2 supene kašike putera
2 supene kašike bezglutenskog brašna
šolja mlijeka
so
Priprema:
Kore za lazanje skuhati prema uputi s pakovanja, zatim ih prebaciti u zdjelu s hladnom vodom. Dinstati meso s lukom i mrkvom, na kraju dodati paradajz sos. Od putera, brašna i mlijeka napraviti bešamel sos. U vatrostalnu zdjelu prvo staviti malo paradajz pirea zatim redati kore, meso, bešamel sos i sir. Postupak ponoviti tri puta. Peći u rerni 20 minuta na 250 Celzijevih stepeni. Poslužiti uz salatu od svježeg povrća. Prijatno i u slast.