Nije samo sada aktuelna velika uloga zdravog života i održavanja fizičke kondicije. Već neko vrijeme stručnjaci insistiraju na tome da čovjek treningom i zdravom ishranom mnogo toga pomaže sebi, na fizičkom, ali i onom drugom, psihičkom planu. Ada Mašnić, magistrica je sporta i tjelesnog odgoja, licencirana trenerica TRX-a, kettlebella i hard bodyja. Osim toga, licencirana je personalna trenerica EQF Level 4, kao i nutricionistkinja, a iza sebe ima niz godina rada u grupnim i personalnim programima.
Ona je idealna sagovornica o ovoj temi, a u razgovoru za “Azru” govorila je o svemu što je u vezi s treningom i ishranom. Pitali smo je kako je najbolje početi s treniranjem.
– Svaki početak je težak. Treba se pokrenuti i imati jasan motiv i cilj. Ako nam to nije jako, postoji šansa da se odustane čim naiđu prve prepreke. Naravno, i vježbe treba prilagoditi “početnicima”, jer nisu vježbe za sve iste. Treba biti psihički spreman i siguran u sebe i ne očekivati rezultate preko noći – kaže Mašnić za “Azru”.
Koliko treba odmarati između treninga?
– Na prvi pogled jednostavno pitanje. Pauza je veoma važna i tokom i između treninga. Ono što najčešće imamo priliku vidjeti u teretanama jesu ogromne pauze između serija vježbi. Malo ko će se zapitati šta se događa s našim mišićima i centralnim nervnim sistemom između vježbi. Itekako je bitno kako ćemo odrediti pauzu između serija vježbi. Dužina odmora zavisi od cilja koji želimo postići. Osim toga, pauza između treninga je također važna da bi se naši mišići odmorili i pripremili za sljedeću aktivnost. Za početnike je sasvim dovoljno raditi tri puta sedmično, što znači svakog drugog dana. I vrlo je bitno spavanje. Preporučuje se minimalno šest sati spavanja.
Bi li djeca trebala dizati tegove?
– Stručnjaci savjetuju da je trening snage ključan za razvoj motoričkih i atletskih sposobnosti djece. Umjerene vježbe snage i izdržljivosti neće ugroziti rast i razvoj djece. Pod ovim se ne podrazumijeva klasično dizanje tegova, već lagane vježbe s blagim opterećenjem prilagođene uzrastu djece.
Treba li svaka osoba otkriti eventualno korištenje lijekova svom fitness-treneru?
– Naravno. Svaki trener bi na samom početku trebao napraviti informativni razgovor sa svojim klijentom, kako bi bio upućen da li klijent ima neku hroničnu bolest, ali i neko akutno stanje, te da li uzima neku terapiju ili tablete. Na osnovu toga trener će procijeniti šta, kako i koliko treniranja je najbolje za tu osobu. Riječ je o vašem zdravlju, stoga se s trenerom treba konsultovati o svemu.
Koliko je važna ishrana?
– Redovno vježbanje je vrlo bitno, međutim, da bi vježbanje uradilo plodom, iznimno je važna ishrana. Pod ovim se ne podrazumijevaju rigorozne dijete već zdrava ishrana, jer je zdrava ishrana baza zdravog života. Tijelu treba obezbijediti ono što mu je potrebno, kada mu je to potrebno i u dovoljnoj količini. Osim ishrane je vrloo bitna uloga i hidratacije. Bitno je unijeti dovoljnu količinu vode u organizam.
Koje su česte zablude o treniranju?
– Najveći problem je taj što ljudi očekuju rezultate preko noći. Zatim, u želji da izgube što brže kilograme izvode samo kardio vježbe, bez težina, te treniraju svakog dana bez pauze, u nadi da će na taj način što brže doći do svog cilja, te oblikovati svoje tijelo, što je greška. Takvim pristupom mogu postići samo kontraefekte, te može doći do povreda. Za sve što želimo postići potrebno je i truda i vremena.
Koje su česte zablude u ishrani?
– Neke od najvećih zabluda su preskakanje obroka, izgladnjivanje, provođenje rigoroznih dijeta, ne jesti iza 18 sati, 4-5 obroka dnevno je puno, zasićene masti su loše po zdravlje, namirnice s manje masti su najbolji izbor, ugljikohidrati trebaju biti najveći izvor kalorija, ishrana sa malo ugljikohidrata je loša… Organizmu treba obezbijediti sve određene nutritivne vrijednosti, kako bi on pravilno funkcionirao, jer je to osnova za pravilan razvoj.
Treba li trenirati nakon stresnog radnog dana?
– Svakako da treba, jer se tada oslobađa hormon sreće – seratonin. Odličan način da se riješite stresa, izbacite negativnu energiju i istovremeno poboljšate zdravlje je trening.
Da li će tegovi učiniti žene glomaznim?
– Zbog činjenice da žene ne mogu proizvesti istu količinu testosterona kao muškarci, jednostavno je nemoguće da žena razvije ogromnu količinu mišićnih vlakana. Zbog toga žene bježe od tegova i uglavnom izvode kardio vježbe, ne znajući da s njima neće postići onaj izgled koji žele, jer mišić reagira na otpor, a ako je otpor lagan onda tijelo neće imati nikakav razlog da se mijenja. Dakle, dizanje tegova ne utječe na glamoznost, već poboljšava strukturu mišića.
Zašto neki ljudi brže gube kilograme?
– Svaki organizam je različit. Neki parametri koji utječu na to su genetika, metabolizam, način života, način ishrane, posao, stres, terapije i slično.
Kada promijeniti fitness program?
– Ako tijelo kontinuirano izlažemo adekvatnom treningu ono s vremenom postaje sve snažnije. Međutim, svako od nas je iskusio šta znači „dosegnuti plafon“, tj. doći do tzv. faze stagnacije. Naime, kada krenete vježbati, svi treninzi, vježbe, težine i ponavljanja predstavljaju šok za organizam. Upravo su te novine i šok zaduženi za naš napredak i rezultat. Međutim, naše tijelo će se vrlo brzo prilagoditi našim treninzima, pa mu takvi treninzi više neće predstavljati izazov.
Osoba ostvari cilj, šta treba raditi tada?
– Kada osoba dostigne svoj cilj, jednostavno treba nastaviti održavati kondiciju i trenirati. To treba postati navika i stil života.
Smiju li postojati dani varanja tokom treninga?
– U ishrani je to dozvoljeno. Postoji tzv. cheat meal, kada je dozvoljeno pojesti i ono što je „zabranjeno“, kako bismo zavarali naš organizam. Međutim, ni tada ne treba pretjerivati.
Da li postoji razlika u radu sa ženama ili muškarcima?
– Ne postoji nikakva razlika ukoliko osoba ima jak cilj i motiv.
Koliko su tokom pandemije ljudi u BiH zapustili svoja tijela?
– Užasno puno. Zatvorenost i izolacija, TV, kompjuteri, ležanje, spavanje, prejedanje… Dakle, nedovoljna tjelesna aktivnost i povećan unos kalorija doveli su i do povećanja kilograma. Mada ima i onih, nažalost, mali procenat, koji su nastavili sa zdravim načinom života i svojim navikama koje su imali i prije izolacije.