Prehrambeni balans kroz godine: Nutricionistički savjeti Merdijane Dugonjić

Piše: Ajla Pehlivan

Merdijana Dugonjić, magistrica nutricionizma i dijetetičar funkcionalne medicine

Prehrambene navike, fizička aktivnost i životni stilovi podložni su značajnim promjenama kroz različite životne faze. Mladi ljudi često uživaju u većoj slobodi, a briga o zdravlju nije im prioritet, dok srednja dob donosi potrebu za balansiranjem porodičnih, profesionalnih i zdravstvenih obaveza. U starijoj dobi, primarni fokus se premješta na očuvanje zdravlja, prevenciju bolesti i umjerenost u svakodnevnim navikama.

 Upravo o tome, razgovarali smo s Merdijanom Dugonjić, magistricom nutricionizma i dijetetičarkom funkcionalne medicine, koja je samo za čitatelje magazina “Azra” otkrila važne smjernice o prehrani, te skrenula pažnju na to kako se način života i navike mijenjaju kroz pomenute faze.

Kako ističe Dugonjić, ove promjene potvrđene su brojnim znanstvenim istraživanjima koja pokazuju da mladi ljudi imaju tendenciju konzumirati manje uravnotežene prehrambene opcije, dok fizička aktivnost često nije redovna – sve to može povećati rizik od metaboličkih bolesti. U srednjoj dobi, ljudi postaju svjesniji važnosti održavanja ravnoteže između posla i privatnog života, te su skloniji usvajanju zdravijih navika. No, s godinama raste i rizik od hroničnih bolesti što dovodi do promjena u životnim navikama, uključujući prilagodbe u prehrani i povećanje fizičke aktivnosti.

– Način na koji se hranimo, krećemo i organiziramo svoj život podložan je stalnim promjenama kroz različite životne faze. Svaka faza donosi svoje izazove, potrebe i prilagodbe koje utječu na zdravlje i kvalitetu života. Razumijevanje tih promjena ključno je za očuvanje vitalnosti i dugoročnog blagostanja. Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežen životni stil mogu značajno pridonijeti dugovječnosti i boljem općem stanju organizma – objašnjava nutricionistica.

Djetinjstvo i adolescencija

Ovo je razdoblje intenzivnog rasta i razvoja kada su nutritivne potrebe posebno visoke. Zbog toga je važno voditi računa o uravnoteženoj prehrani.

– Djeca i tinejdžeri trebaju uravnoteženu prehranu bogatu proteinima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Unos kalcija i vitamina D ključan je za zdravlje kostiju, dok su složeni ugljikohidrati neophodni za energiju – kaže Dugonjić te dodaje kako i tjelesna aktivnost u ovom razdoblju igra ključnu ulogu.

Foto: Markus Spiske. Unsplash

S obzirom na sve izazove koje je donijela digitalizacija i savremeni način života, Merdijana Dugonjić otkriva važne savjete za ovu osjetljivu životnu dob.

– Naime, dolazi do sve većeg vremena provedenog ispred ekrana, što može negativno utjecati na tjelesnu aktivnost i prehrambene navike. Konzumacija prerađenih proizvoda bogatih šećerima i zasićenim mastima može dovesti do problema poput prekomjerne tjelesne mase, hormonalnih poremećaja i smanjene koncentracije. Roditelji i odgojitelji imaju važnu ulogu u usmjeravanju djece prema zdravim životnim navikama – savjetuje nutricionistica.

Rana odrasla dob

U ovoj fazi ljudi često ulaze u svijet rada, grade karijere i formiraju vlastite prehrambene i životne navike. Stres, ubrzan tempo života i nedostatak vremena mogu dovesti do loših prehrambenih odluka poput konzumacije brze hrane, neredovnih obroka i preskakanja doručka. Također, mnogi se suočavaju s nedostatkom tjelesne aktivnosti zbog dugih radnih sati i sjedilačkog načina života.

Foto: Emma Simpson. Unsplash

– Za očuvanje zdravlja i energije važno je održavati uravnoteženu prehranu s dovoljno proteina, vlakana i zdravih masti. Uključivanje svježeg voća i povrća, integralnih žitarica i nemasnih izvora proteina pomaže u održavanju stabilne tjelesne mase i zdravog metabolizma. Također, tjelesna aktivnost poput redovnog vježbanja, trčanja, plesa ili vožnje bicikla doprinosi dugoročnom zdravlju kardiovaskularnog sistema i očuvanju mišićne mase – objašnjava Dugonjić.

Srednja dob

Ovo je razdoblje kada se često javljaju prvi znakovi metaboličkih promjena, smanjenja mišićne mase i usporavanja metabolizma. Dugonjić ističe da se tada povećava srizik od hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka i bolesti srca.

Foto: Patrick Hendry. Unsplash

– Prehrana treba biti temeljena na smanjenom unosu rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masti, uz povećan unos proteina, vlakana i zdravih masnoća. Mediteranska prehrana, bogata ribom, maslinovim uljem, povrćem i mahunarkama, često se preporučuje kao idealan način prehrane za osobe srednje životne dobi. Tjelesna aktivnost ostaje ključna, trening snage može pomoći u očuvanju mišićne mase i ubrzanju metabolizma, dok su aerobne aktivnosti korisne za zdravlje srca – rekla je nutricionistica.

Starija dob

Za kraj, Dugonjić se osvrnula i na promjene koje se ogledaju u starijoj životnoj dobi. Kako kaže, starenjem dolazi do smanjenja mišićne mase, sporijeg metabolizma i povećanja rizika od hroničnih bolesti.

– Prehrana treba biti bogata antioksidansima, vlaknima i proteinima kako bi se podržalo zdravlje imunološkog sustava i očuvala snaga. Potrebno je osigurati dovoljan unos kalcija i vitamina D kako bi se očuvala gustoća kostiju i smanjio rizik od osteoporoze.

Foto: Vitalii Pavlyshynets. Unsplash

Hidratacija postaje ključna jer osjećaj žeđi može oslabiti s godinama, što može povećati rizik od dehidracije i problema s bubrezima. Preporučuje se unos dovoljne količine vode, čajeva i supa.  Lagane tjelesne aktivnosti poput hodanja, istezanja, joge i vježbi ravnoteže mogu pomoći u očuvanju pokretljivosti, fleksibilnosti i prevenciji padova. Također, društveni angažman i mentalna stimulacija kroz hobije, učenje novih vještina i socijalne aktivnosti mogu imati značajan utjecaj na kognitivno zdravlje i emocionalno blagostanje – zaključila je Merdijana Dugonjić.

Pročitajte još