Naučnici zato kažu da ne treba da pretjerujemo sa njihovom upotrebom samo zato što je neko pored nas kihnuo. Jer dok ubijaju potencijalno opasne bakterije, sredstva za dezinfekciju ruku mijenjaju i dobre baterije na koži.
“Jedan aspekt dezinficijensa za ruke koji se često previdi je taj kako utiču na naše tijelo”, kaže mikrobiolog dr Džonatan Ajsen.
Iako ne možemo to da vidimo, milioni bakterija su na našim rukama, na koži i u crijevima. Tek nedavno su naučnici počeli da razumijevaju da svaka osoba ima izvjesnu ravnotežu kolonija bakterija, koje tijelo drže zdravima. I kada koristimo dezificijense, pokušavamo da ubijemo bakteriju koja je na našim rukama, što znači i dobru i lošu.
Još jedan razlog zbog čega sredstva za dezinfekciju treba koristiti umjereno je i pojava rezistentnosti. Čak i ako samo želimo čiste ruke dok jedemo sendvič, to može da nam se vrati kao bumerang.
“Iako ne sadrže standardne antibiotike, kada bakterije postanu potporne na neke od njih, olakšano im je da budu otporne na važne antibiotike”, kaže Ajsen.
Doktor preporučuje da se ova sredstva koriste štedljivo i samo kada smo bili u bolnici, kod doktora ili u javnom prevozu. Ali ako smo u prilici da koristimo običan sapun i vodu, oni imaju prednost jer je studija iz 2009. godine pokazala da je korišćenje sapuna na pravi način ubijalo loše bakterije i viruse jednako djelotvorno.