Fizička aktivnost nakon srčanog udara
U svakom slučaju, nakon srčanog udara će vam doktor dati upute kako biste se u nastavku trebali ponašati. Nisu svi srčani udari isti, a pogotovo nisu svi bolesnici isti. Opće je pravilo da do dva mjeseca nakon srčanog udara treba izbjegavati veća fizička opterećenja (npr. ona kod kojih se znojite), preporučuje Marin Pavlov, dr. med., specijalist kardiolog.
Ipak, nikako se ne biste trebali “invalidizirati” ili prikovati uz krevet. Lagana šetnja, obavljanje kućnih poslova, kupnja na tržnici su dozvoljene. Nakon perioda od dva mjeseca polako povećavajte fizičku aktivnost, naravno, ako vam to doktor dozvoli. Naglasak treba staviti na aerobne oblike vježbe, tj. vježbe dužeg trajanja s blagim stepenom opterećenja (vožnja biciklom, brzi hod ili joggiranje, vježbe s utezima malih težina npr. samo sa šipkom ali s 20-30 ponavljanja).
Ukoliko nemate tegoba (gušenje, bolovi u prsima) možete postupno povećavati trajanje i intenzitet opterećenja. Možete započeti s pola sata vježbanja 3-4 puta sedmično, a optimalno bi bilo postići i održati ritam od barem pet vježbanja sedmično. Osluškujte svoje tijelo, izaberite aktivnost koja vam odgovara i uživajte!
Pušenje
Oko pušenja ne bi trebalo biti diskusije. Naime, pušenje je jedan od najsnažnijih rizičnih faktora ateroskleroze, a štetni učinak se očituje gotovo na svim tjelesnim sustavima. Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila prestanak pušenja najboljom mjerom koju možete poduzeti za poboljšanje svojeg zdravlja. Ipak, prestati pušiti nije lako, ponekad se čini nemoguće. Stoga nije neuobičajeno potražiti pomoć raznih grupa, udruga, profesionalaca. Uz brojne mehanizme i čeličnu volju, može se uspjeti prestati pušiti.
Životne navike
Ponavljamo, život nije stao. Dakle, ne dajte se! Živite i dalje punim plućima, održavajte kontakte s bližnjima, bavite se svojim hobijima ili pronađite nove. Nemojte se bjesomučno fiksirati za novo zdravstveno stanje. Nije potrebno svakodnevno po tri puta mjeriti krvni pritisak – bit će dovoljno i jednom sedmično, pogotovo ako je uz lijekove pritosak dobro reguliran.
Nadalje, treba raditi. I u ovom slučaju je nužno konzultirati se sa svojim doktorom, možda i doktorom medicine rada, ali čak i nakon ozbiljnijih oblika srčanih udara, na sjedilački tip posla (dakle rad u uredu i na šalteru) možete se, okvirno govoreći, vratiti već dvije sedmice nakon otpusta iz bolnice. U slučaju da je vaš posao fizički zahtjevan, korisno bi bilo proći proces rehabilitacije gdje se može ispitati odgovor vašeg organizma na fizičko opterećenje. U svakom slučaju, mjesec dana je obično dovoljno da se vratite na posao. Ipak, u određenim slučajevima (najteži oblici srčanih udara ili bolesnici kod kojih je nužno dodatno liječenje), dokzot vam može oduzeti radnu sposobnost.
Prehrana
Ukoliko se budete pridržavali gornjih mjera, vjerovatno ćete se sami pobrinuti i za kvalitetu prehrane. To je svojevrsna “nuspojava” gore navedenih mjera. Opće preporuke su jednostavne: jedite što više svježeg voća i povrća, izbjegavajte rafinirane šećere i masnu hranu. Takozvani mediteranski tip prehrane je prepoznat u svjetskim razmjerima kao najzdraviji oblik prehrane.
Nadalje, jedite redovito, bolje više obroka manje količine i ne preskačite doručak. Priuštite si povremeno i meso i slatko, samo imajte mjeru. I plan. Ukoliko ste pretili, neka planovi budu realni, npr. redukciju pola do jednog kilograma tjelesne težine mjesečno. Poznato je da kampanjske dijete s velikom žrtvom i naglim gubitkom više kilograma ne nose dugoročne rezultate. Ispravno je postupno korigirati navike na razinu da predstavljaju nov stil života, a ne muku, kalvariju. Tako ćete i po postizanju cilja zadržati zdrave navike.
Šta sa šakom lijekova?
Prema saznanjima moderne medicine, nakon srčanog udara nužno je uzimati manje ili više trajno pet klasa lijekova. Svaka od ovih klasa može spriječiti novi srčani udar, pa čak i smrtni ishod.
Doktor vam u pravilu neće prepisati niti jedan lijek koji nije dokazano poboljšao preživljavanje u bolesnika kao što ste vi – i to u strogo kontroliranim ispitivanjima na preko desetak hiljada bolesnika. Neke od ovih lijekova ćete uzimati kratkotrajno (npr. pola godine ili godinu), neki će vam biti potrebni trajno. Na redovitim kontrolama doktor će vam možda podignuti ili smanjiti dozu lijeka. Nikako nemojte svojevoljno prekidati ili povećavati terapiju, već se konzultirajte barem s doktorom porodične medicine. Nemojte se konzultirati a niti uspoređivati sa komšijama i poznanicima, jer lijek koji je baš optimalan za vašeg komšiju možda vama može izrazito štetiti!
Morate znati da su nuspojave na lijekove obično blage i izrazito rijetke. Doktori sa sumnjom slušaju svoje bolesnike kad im navode nuspojave na 4-5 lijekova jer su takve situacije gotovo pa nemoguće. U svakom slučaju, nuspojave također prokomentirajte na idućoj kontroli ili s porodičnim doktorom.