Nadamo se da će ovo biti posljednja godina u kojoj imamo ograničenja u organizaciji velikog eventa. Cilj nam je osnaživanje zdravlja žena u borbi protiv karcinoma dojke. Zaista smo sretni zbog podrške naših ambasadora projekta
Dama koja je simpatije mnogih pratitelja na društvenim mrežama pobrala svojom harizmom i komentarima na mnoga dešavanja, Samira Poričanin-Petrešin, PR organizacije „Think pink“, sada u prioritet stavlja događaj koji slijedi trećeg oktobra u Sarajevu, “Race for the Cure”, trka za ozdravljenje, 14. po redu. Podsjećamo, „Race for the Cure“ je najveći evropski sportski događaj za zdravlje žena. Pomaže organizacijama i bolnicama za borbu protiv raka da prikupe sredstva i podignu svijest o važnosti prevencije. Na početku razgovora Samira nam je pojasnila kako će se trka razlikovati od prošlogodišnje, koja je zbog pandemije trajala tri dana.
– Iako se život u nekim segmentima poprilično normalizirao u odnosu na početak pandemije, ona još nije gotova i mi kao organizacija koja se bavi zdravljem osjećamo odgovornost da upravo sigurnost svih učesnika stavimo na prvo mjesto. Podsjećamo da smo i prošle godine širom Bosne i Hercegovine imali 163 manje grupe građana koji su tog vikenda u svojim zajednicama šetali i trčali te na taj način obilježili „Race for the Cure“. Manjim eventom, u skladu s epidemiološkim preporukama, u Sarajevu ćemo obilježiti kraj kampanje i predstaviti rezultate koje smo postigli ove godine, a sve registrirane pozivamo da u nedjelju, 3. oktobra, s prijateljima, kolegama, porodicom i susjedima izađu i različitim rekreativnim aktivnostima obilježe „Race for the Cure“ te pošalju poruku ženama oboljelim od karcinoma dojke da nisu same. Nadamo se da će ovo biti posljednja godina u kojoj imamo ograničenja u organizaciji velikog eventa na kakve smo navikli u godinama prije pandemije.
Na koji način građani mogu pomoći ugroženim skupinama, konkretnije, ženama oboljelim od raka dojke?
– Na našoj platformi www.raceforthecure.eu vrlo jednostavno i za nekoliko minuta mogu registrirati svoj tim i pozvati druge da im se pridruže. Cijena registracije je 10 KM, a kompletan iznos od registracija koristimo za besplatne mamografske preglede žena u potrebi koje nisu u mogućnosti da posjete ljekara. Zahvaljujući svakoj od registracija mi zavirimo u svaki kutak naše zemlje i radimo na prevenciji bolesti, koja je izlječiva ako se otkrije na vrijeme.
Šta je najveći cilj projekta „Race for the Cure“?
– Cilj nam je osnaživanje zdravlja žena u borbi protiv karcinoma dojke. Želimo probuditi svijest kod što većeg broja građana o važnosti prevencije, ali i tome koliko je naša podrška važna onim ženama koje se bore s bolešću. Mi na ovim ciljevima radimo tokom cijele godine različitim aktivnostima. Educiramo mlade, pružamo psihosocijalnu podršku, obezbjeđujemo paket prve pomoći za svaku novooperisanu ženu u Bosni i Hercegovini, finansiramo besplatne mamografske preglede u ruralnim dijelovima zemlje.
Šta je bio Vaš motiv da se i sami priključite ovom projektu?
– Profesionalno, nakon novinarske karijere za mene je ovo bila nadogradnja i jedan potpuno novi izazov. Privatno, želja da dam svoj doprinos, kako bismo pričali bez ustezanja o ženskom zdravlju, pomagali jedni drugima, bili aktivni sudionici pozitivnih promjena u društvu koje, nažalost, u BiH često i nije ugodno za život.
Ulijevaju li Vam iskustva prethodnih godina nadu da timskim radom uistinu možemo pomoći našim sugrađanima?
– Sigurno i upravo zato smo sretni što su rezultati naših aktivnosti i broj registriranih građana za „Race for the Cure“ iz godine u godinu sve veći. O karcinomu dojke se govori i sluša s pažnjom. U posljednjih 12 mjeseci obavili smo gotovo 2.500 mamografija. Kod nekoliko žena, nažalost, otkrili smo karcinom i ma koliko je to tužna i loša vijest, njena dobra strana je da je na vrijeme i da smo tim ženama spasili život upravo zahvaljujući svakoj osobi koja se registrirala i bila dijelom najvećeg društveno odgovornog događaja u Bosni i Hercegovini.
Ove godine „Race for the Cure“ ima svoje timove, angažirali ste mnogo ljudi s bh. javne scene. Kakve su reakcije? Koliko dosad ima prijavljenih osoba?
– Zaista smo sretni zbog podrške naših ambasadora projekta. Od događaja na koji su prvih godina dolazili samo oni koji su bili direktno povezani s bolešću doveli smo do toga da poznate ličnosti iz svih sfera javnog života ne podržavaju samo deklarativno već su aktivni sudionici kojima je važno da skupimo što više novca za brojne aktivnosti. Neizmjerno smo zahvalni zbog osjećaja da im je ovo privatno i emotivno važna priča. Zahvaljujući njima, ali i građanima, studentima, učenicima, društveno odgovornim firmama, međunarodnim i domaćim institucijama do ovog trenutka imamo 150 timova sa više od 3.500 registriranih i 500 osoba koje su timove na našoj platformi sponzorirali iznosima većim od 10KM.
Kako motivirati što veći broj ljudi da se prijave na utrku za žene oboljele od raka dojke?
– Mislim da ne postoji bolja motivacija od činjenice da učešćem i podrškom spašavamo živote prevencijom, a bolesnim ženama pokazujemo da u njihovoj borbi nisu same.
Svake godine postavljamo slična pitanja, na koja nemamo odgovore, ali kada mislite da bismo mogli na nivou naše države dobiti jedinstveni registar oboljelih od raka dojke? Koje je potrebno poslati incijative i kome se obratiti da se to pokrene?
– Nažalost, u pravu ste, mi živimo u veoma kompliciranom sistemu. U našoj zemlji imamo 13 ministarstava zdravstva, isto toliko fondova i zavoda. Kod nas se ne prikupljaju podaci i ne objedinjuju u mnogim sferama. Kada uzmemo sve to u obzir, nije ni čudno što mnoge stvari nisu sistemski riješene. Potrebno je da se više zainteresiranih skupina udruži i da inicijativu za pokretanje registra na nivou države.
Mnogo je žena u ruralnim dijelovima koje nisu u mogućnosti biti pregledane mamografski ili ultrazvučno, ali vi sa svojim udruženjima obilazite ta ruralna područja i omogućujete besplatne preglede, te na taj način spašavate živote. Gdje ste sve bili ove godine i koliko je žena pregledano?
– Mi već duže od decenije pokušavamo doći do što većeg broja žena koje nisu u mogućnosti obaviti mamografski pregled ili PAPA test. Broj pregleda zavisi isključivo od količine sredstava koje prikupimo za te svrhe. U posljednjih dvanaest mjeseci smo bili na gotovoo 50 lokacija i pregledali blizu 2.500 žena. Obilazimo sve dijelove naše zemlje i pokušavamo se odazvati svakom pozivu.
Na koji način se radi selekcija žena i broj u određenom gradu koji posjetite?
– Mi djelujemo u partnerstvu s lokalnim udruženjima, oni nam preporučuju lokacije na kojima ženama nije omogućen pristup mamografskom pregledu. Glavni kriterij je da žene nisu u mogućnosti uraditi pregled iz bilo kojeg razloga. Dešava se često da ne možemo odgovoriti na sve potrebe određenih zajednica, a to je samo zbog toga što nemamo dovoljno resursa i sredstava da pokrijemo troškove pregleda.