Pubertetom se naziva period između jedanaeste i petnaeste godine života. Kod djevojčica počinje nešto ranije nego kod dječaka. Za to vrijeme, tijelo se oblikuje, dešavaju se mnoge fizičke, psihičke i hormonalne promjene. Najkraće rečeno, u pubertetu se tijelo počinje spremati za ulogu mlade žene. Kod djevojčica predstavlja biopsihosocijalnu tranziciju koja pokreće psihološke promjene i promjene u socijalnom kontekstu u kojem adolescentice odrastaju.
TRAJANJE
Dob početka pubertetskog sazrijevanja za djevojčice je 8 godina, i traje 4 do 6 godina, no završava mnogo ranije nego sama adolescencija. Mogu započeti i vrlo kasno, odnosno u dobi od 13 godina za djevojčice. Vremenu početka puberteta značajno pridonose različiti genetski i okolinski faktori (geni, prehrana, tjelovježba, zdravlje, okolina)
FIZIČKE PROMJENE
Rast djevojčica u pubertetu prate različite fizičke promjene. U pubertetu dolazi do velikog fizičkog rasta i razvoja uslijed porasta nivoa hormona u tijelu djeteta. Brz porast visine i težine koji se odvija u pubertetu poznat je kao zamah u rastu, a kod većine djevojčica je:
visina u prosjeku 25 cm (s tim da tokom vrhunca zamaha rastu 9 cm po godini), težina na vrhuncu dobivanja (prosjeku dobiju 8 kg u jednoj godini u dobi od 12 godina), dobivaju masnoću na rukama, nogama i trupu, mišiće, ali manje nego dječaci, prvo se ubrzava rast šaka, nogu i stopala, a potom trupa, bokovi se šire u odnosu na ramena i struk
SPOLNI RAZVOJ
Spolno sazrijevanje nadziru spolni hormoni, a glavna vrsta ženskih spolnih hormona su estrogeni. Njega luče jajnici, a odgovoran je za brojne fizičke promjene kod djevojčica u pubertetu, poput razvoja grudi i maternice, stvaranja jajnih ćelija i razvoja spolnih karakteristika, kao i pojavu promjena u razvoju koštanog sistema. Progesteron je drugi ženski spolni hormon kojeg luče jajnici, a odgovoran je za nadzor menstrualnog ciklusa.
S vremenom dolazi do razvoja primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika. Primarne spolne karakteristike uključuju reproduktivne organe, tj. jajnike, maternicu i rodnicu, a sekundarne spolne karakteristike su vidljive na vanjštini tijela te služe kao dodatni znakovi spolne zrelosti.
Kod djevojčica se spolno sazrijevanje obično događa po sljedećem redoslijedu: rast dojki, pubična dlakavost, dlačice ispod pazuha, menarha (prva menstruacija), završava rast dojki i pubične dlakavosti. Ovaj redoslijed spolnog razvoja kod djevojčica često varira.
SPECIFIČNE REAKCIJE NA PROMJENE
Istraživanja su pokazala kako djevojčice na prvu pojavu pubertetskih promjena (rast grudi) uglavnom pozitivno reagiraju, no kako se dalje razvijaju te se pozitivne reakcije stišavaju. S obzirom da je menarha posebno važan i istaknut događaj u pubertetu kod djevojaka, psihološke reakcije na nju dosta su istražene, a rezultati su pokazali da: stavovi adolescentica prema menarhi uglavnom su manje negativni danas nego što su bili u prošlosti, u današnje vrijeme menarhu prati uspon na socijalnom statusu u grupi vršnjaka i pozitivni osjećaji, djevojčice koje su menarhu doživjele negativno često nisu bile pripremljene za taj događaj i nisu imale pomoć i podršku u svojim majkama, no danas je sve manji broj djevojčica koje su nepripremnljene za menarhu
ODNOSI S RODITELJIMA
Način na koji članovi porodice gledaju na njihov pubertet puno znači djevojčicama u nošenju s problemima i poteškoćama tog prijelaznog razdoblja. Zbog toga bi roditelji trebali pratiti promjene kod djevojčica i u skladu s time se i ponašati te shvatiti da se djevojčice mijenjaju i emocionalno te da neke stvari doživljavaju na drugačije načine. Ponekad može doći do udaljavanja od roditelja, ali tada ne treba vršiti pritisak nego temeljiti odnos na povjerenju i uzajamnoj ljubavi