Znate li šta je hormon ljubavi ili molekula vjernosti?

Piše: Redakcija

Ljubav je jedan od najljepših osjećaja, o njoj su napisane najljepše pjesme, snimljeni najromantičniji filmovi, poslano je milion poruka u svijetu, ali još uvijek nije pronađen recept za njen opstanak u svim situacijama. U mnogim stručnim i popularno-naučnim člancima i objavama, a posebno za vrijeme Valetinova, spominje se oksitocin hemijske formule C₄₃H₆₆N₁₂O₁₂S₂, kao hormon ljubavi ili molekula vjernosti

ZNATE LI ŠTA JE C₄₃H₆₆N₁₂O₁₂S₂?

Hormon oksitocin C₄₃H₆₆N₁₂O₁₂S₂ i po hemijskom sastavu vrlo sličan spoj vazopresin zasigurno imaju veliku ulogu u razumijevanju emocija i razvijanju bliskosti među parovima, ali ipak najveći misterij ljudske civilizacije, ljubav, ne treba svesti samo na nivo hormona. Oksitocin i vazopresin pripadaju skupini neuropeptidnih hormona čiji nastanak regulira hipotalamus, dio mozga odgovoran za niz važnih funkcija kao što su regulacija fizičke temperature, otkucaji srca, krvni pritisak te hranjenje i pijenje, a uz to upravlja aktivnostima autonomnog nervnog sistema i endokrinog sistema, pojašnjavaju s portala Plivazdravlje. Na hipotalamus otpada samo jedan posto ukupnog volumena mozga, a on ima ključnu ulogu u našim emocijama i motivaciji. Oksitocin i vazopresin nastaju putem niza biohemijskih reakcija u prednjem dijelu hipotalamusa, u neurosekrecijskim neuronima, dok se putem hipofize otpuštaju u krvotok.

ZAŠTO SU VAŽNI ZA TIJELO?

Važno je primijetiti da hipotalamus pokreče lučenje oksitocina samo u određenim slučajevima. Naprimjer, dojenče svojim dodirom i urođenim refleksom sisanja pokreće složen neurološki proces putem kojeg počinje oslobađanje oksitocina. Također utvrđeno je da koncentracija oksitocina raste tokom spolnog odnosa. U istraživanjima u kojima su ispitanici snimani MR-om utvrđeno je da koncentracija oksitocina raste tokom orgazma kod žena te kod seksualnog uzbuđenja i orgazma kod muškaraca. U istom su istraživanju otkrivene i spolne razlike pa tako kod muškaraca koncentracija oksitocina može porasti tokom vizualne stimulacije dok je kod žena potrebna vaginalna stimulacija. Uzimajući u obzir činjenicu da oksitocin utječe na kontrakciju mišića u spolnim organima, jasno je da taj mehanizam pomaže u ejakulaciji kao i kontrakciji maternice koja je važna za postizanje efikasnosti oplodnje.

 

KAKO DJELUJU NA NAŠE PONAŠANJE?

Oksitocin ima ulogu i u stvaranju odnosa među odraslim pojedincima, važan je za povezivanje i osjećaj bliskosti i odanosti koja se stvara u vezama. Danas je poznato na koje se receptore vežu oksitocin i vazopresin pa je tako ustanovljeno da je najveća zastupljenost njihovih receptora u maternici, ali i u mozgu, i to posebno u hipotalamusu i amigdali, dijelovima važnim za izražavanje emocija. Osobe sa smanjenim nivom oksitocina više vremena provode same, teže se uklapaju u timove i mogu imati problema u socijalnim kontaktima. Kod žena oksitocin ima ključnu ulogu u doživljavanju orgazma dok kod muškaraca utječe na potrebu razmjene nježnosti s partnericom, što produbljuje osjećaj bliskosti i nježnosti.  Zato, sa sigurnošću se može reći da oksitocin ima važnu ulogu u povezivanju i osjećaju pripadnosti zajednici, bilo da se radi o vezi muškarca i žene ili istospolnih zajednica, kao i prilikom osjećaja povezanosti sa širom zajednicom.

 

DRUGAČIJE UTJEČE NA MUŠKARCE I ŽENE

Žene zbog hormona ljubavi mogu se bojati novih društvenih iskustava, dok blokiranjem tog hormona postaju mnogo društvenije. Tokom istraživanja naučnika s Univerziteta u Stanfordu koje su proveli na ženskim miševima i došli su do zaključka kako su se ženke koje su prethodno bile maltretirane te su imale negativna društvena iskustva bojale su se upuštati u nova iskustva. No, kada im je blokiran oksitocin, one su se otvorile i počele ”družiti” s drugim miševima. Mužjaci iz istog istraživanja bili su manje dramatični kada im je blokiran oksitocin i bili su mnogo uzbuđeniji sami u svojim kavezima, no kada su dobili oksitocin i pušteni da se druže međusobno, pokazali su mnogo veće zadovoljstvo zbog te socijalne interakcije. Kada im je oksitocin ponovo blokiran, muški miševi bili su mnogo manje socijalizirani.

 

 

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti