KETO
Ketogena dijeta temelji se na smanjenom unosu ugljikohidrata i povećanom unosu masti. Prvobitno se u medicini koristila u liječenju epilepsije kod djece, a zatim i dijabetesa, karcinoma i Alzheimerove bolesti. Ljudsko tijelo energiju crpi iz ugljikohidrata koje pretvara u glukozu. Ako ograničimo unos ugljikohidrata, tijelo će energiju početi crpiti iz masti umjesto ugljikohidrata, što posljedično dovodi do gubitka masnog tkiva. Zdravi ljudi u pravilu jako dobro reagiraju na ovaj način prehrane, no prvih nekoliko dana moguće je osjećati glad, teže zaspati uvečer i generalno se osjećati slabije i umornije. Za ljude koji su pretili i prijeti im rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, ketogena dijeta može biti dobar trenutni izbor za brzo gubljenje kilograma.
DASH
DASH dijeta naglašava veličinu porcija, raznoliku prehranu i uzimanje prave količine hranjivih tvari. Prateći DASH dijetu, smanjit ćete krvni pritisak za nekoliko bodova u samo dvije sedmice, a i svoju tjelesnu težinu. Ova dijete je bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mliječnim proizvodima niske masnoće te rafiniranim ugljikohidratima, izrazito je korisna pri snižavanju krvnog pritiska uz kombinaciju zdravog načina života.
Kod ove dijete se uzimaju u obzir vaša dob i nivo aktivnosti kako bi se odredila količina kalorija koju je tokom dana potrebno unostiti da bi tijelo, pri čemu se definiraju i izvori kalorija.
PALEO
Paleo dijeta je plan prehrane zasnovan na hrani sličnoj koja se mogla jesti tokom ere paleolita, a koja datira prije otprilike 2,5 miliona do 10 000 godina. Paleo dijeta obično uključuje meso, ribu, voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke, hranu koja se u prošlosti mogla dobiti lovom i sakupljanjem. Obrazloženje ove dijete je da je ljudsko tijelo genetski neusklađeno s modernom prehranom koja se pojavila uz primjenu poljoprivrednih praksi. Povrće je glavni izvor ugljikohidrata u paleo prehrani, pogotovo lisnato povrće. Što se tiče škrobastog povrća (mrkve, cvekle, pastrnjaka, korabe, celera, repe, rotkve, tikve) dobro je smanjiti im glihemijski indeks. Nakon što se istroše zalihe ugljikohidrata , tijelo prelazi na trošenje masnoće za energiju.
MEDITERANSKA
Mediteranska prehrana način je prehrane koji se temelji na tradicionalnoj kuhinji zemalja koje graniče sa Sredozemnim morem. Iako ne postoji jedinstvena definicija mediteranske prehrane, ona se obično sastoji od povrća, voća, integralnih žitarica, graha, orašastih plodova i sjemenki i maslinovog ulja. Glavne komponente mediteranske prehrane uključuju: svakodnevna konzumacija povrća, voća, integralnih žitarica i zdravih masti, sedmični unos ribe, peradi, graha i jaja, umjerene porcije mliječnih proizvoda, ograničen unos crvenog mesa. Maslinovo ulje je glavni izvor dodanih masti u mediteranskoj prehrani. Maslinovo ulje daje monozasićene masti za koje je otkriveno da snižavaju ukupni nivo holesterola i lipoproteina niske gustine (LDL ili „loš“) holesterol. Orašasti plodovi i sjemenke sadrže i mononezasićene masti. Omega-3 masne kiseline takođe pomažu u smanjenju triglicerida, smanjuju zgrušavanje krvi i smanjuju rizik od moždanog udara i zatajenja srca.