Zdravlje: Homeostaza i njen značaj za naš organizam

Piše: Redakcija

Pojam „homeostaza“ je 1920. godine ustanovio psiholog Walter Cannon, a na osnovu rada starijeg kolege Claudea Bernarda, koji je homeostazu definirao kao stabilnost unutrašnjeg okruženja. Cannon je, zapravo, nadogradio Bernardov koncept i predstavio ga u popularnoj knjizi „Mudrost tijela“ koja je objavljena 1932. godine. Riječ „homeostaza“ je grčkog porijekla i označava stanje stabilnosti, a prvi dio riječi „homeo“  naglašava da homeostaza nije fiksirana, nego je njen uloga da važne fiziološke faktore drži unutar prihvatljivog raspona vrijednosti.

Njegova definicija homeostaze je i danas u upotrebi, a predstavlja, pojednostavljeno rečeno, mogućnost održavanja relativno stabilnog unutrašnjeg stanja organizma, koje postoji uprkos vanjskim promjenama. Naime, svi živi organizmi, od biljaka preko životinja pa do ljudi, moraju održavati unutrašnju ravnotežu kako bi preživjeli.

 Značaj homeostaze

U skladu s Cannonovom teorijom, smatra se da svi organi u procesu homeostaze, odnosno održavanja unutrašnjeg balansa, imaju svoju ulogu i funkciju, te se u zdravim organizmima homeostatski mehanizmi odvijaju neprestano i automatski. To znači da svi organi i tkiva u tijelu obavljaju funkcije koje doprinose održavanju normalnog stanja organizma. No, ne treba zanemariti ni „vanjski“ napad, tačnije situacije u kojima se pojedini sistemi u organizmu aktiviraju kako bi odbranili organizam od vanjskih faktora ili bolje rečeno bolesti. Naprimjer, ljudsko tijelo održava temperaturu na, okvirno, 37 stepeni, a kada se tijelo pregrijava, termosenzori u koži i mozgu oglašavaju alarm i pokreću lančanu rekaciju koja usmjerava tijelo na znojenje.

No, trebate znati da na stvaranje homeostaze u velikoj mjeri utječe naš način života. Znate i sami da se usljed prevelikog stresa ili loše prehrane osjećate umorno i iscrpljeno, što je nesumnjivo stanje koje šteti unutrašnjem balansu. Naprimjer, ukoliko nam se poveća tjelesna temperatura, naš bi se organizam trebao boriti protiv toga, ali zbog posljedica poremećene ravnoteže među pojedinim komponentama našeg tijela, loše prehrane, nespavanja, nedovoljne tjelesne aktivnosti ili disharmonije u porodici i društvu, ponekad može doći do bolesti. Zapravo, ponekad nismo ni svjesni koliko sitnice s kojima se svakodnevno srećemo mogu utjecati na naše zdravlje. U skladu s tim stručnjaci savjetuju da, ukoliko želite održati homeostazu svog organizma, unosite dovoljno zdravih i hranjivih tvari, priuštite sebi dovoljno sna i izbjegavate stresne situacije. Naime, stres u najvećoj mjeri narušava stanje „unutrašnje ravnoteže“ usljed čega organizam uključuje fiziološke mehanizme koji se opiru toj promjeni, a taj proces se odvija kroz tri faze.

 Odbrana organizma

Prva je faza alarma u kojoj organizam daje odgovor na doživljenu prijetnju. Naime, stresor narušava homeostazu organizma, što za posljedicu ima cijeli spektar fizioloških i psiholoških aktivnosti,  od povišene adrenalne sekrecije, povišenog pulsa i srčanog pritiska, do psihičkih tenzija i nagona za uklanjanjem prijetnje.

Druga je faza rezistencije. Nakon završetka alarmne faze organizam nastoji smiriti i kontrolirati promjene nastupjele tokom te faze. Dolazi do suočavanja sa stresorom i pokušaja uspostavljanja modela koegzistencije. No, ukoliko se ova faza nastavi kroz duži vremenski period, bez povratka u stanje homeostaze, dolazi do treće i posljednje faze iscrpljenosti.  U okviru ove faze stresor štetno djeluje na organizam, bez obzira na sve pokušaje njegove eliminacije. U konačnici dolazi do smanjenja funkcionalnosti organizma, bolesti ili čak i smrti.

 

 

Pročitajte još

U skladu s novom europskom regulativom, nadogradili smo politiku privatnosti i korištenja kolačića. Koristimo kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se Pročitaj više

Politika privatnosti