Mnogi od nas muče muku sa skidanjem viška kilograma, te posežu za različitim dijetama i detox kombinacijama u cilju izbacivanja štetnih materija iz organizma. U nastavku vam donosimo djete koje su visoko rangirane na listi brojnih stručnjaka, ali i one koje imaju mnogo negativnih strana, te nisu preporučljive, jer donose više štete nego koristi.
KETO DIJETA
Keto dijeta veliki je hit u svijetu, o čemu svjedoče izjave brojnih slavnih osoba, ali i onih koje nisu u celebrity krugovima, a ovom dijetom uspjele su skinuti višak kilograma. Keto ili ketogena dijeta bazira se na konzumiranju masti i proteina, te vrlo niskom unosu ugljikohidrata, čime se tijelo dovodi u stanje koje za energiju koristi vlastite resurse. Naziv dijete potiče od činjenice da tijelo, nakon što mu se uskrate ugljikohidrati, proizvodi male molekule goriva nazvane “ketoni”, a oni su alternativno gorivo za tijelo u nedostatku glukoze. Ketoni se proizvode ukoliko osoba unosi vrlo male količine ugljikohidrata i umjerene količine proteina, jer se i višak proteina može pretvoriti u šećer u krvi. Ketone proizvodi jetra iz masti, a zatim ih tijelo koristi kao gorivo, uključujući i mozak. Mozak je organ koji svakodnevno troši puno energije i ne može izravno posegnuti za mastima, nego isključivo funkcionira na opskrbi glukozom ili ketonima. Na keto prehrani razina inzulina postaje vrlo niska, a sagorijevanje masnoće drastično se povećava, što je sjajno ako se želi izgubiti višak kilograma. Međutim, naravno da postoje i manje pozitivne strane ovakvog načina gubitka kilograma. Ugljikohidrati su pogonsko gorivo organizma, pa nakon što se izbace iz prehrane, osoba može dobiti osjećaj bezvoljnosti. Također, ova dijeta može uzrokovati konstipaciju jer se ne unosi dovoljno vlakana, a dugoročno može uzrokovati i nedostatak nekih važnih vitamina i minerala u tijelu. Osim toga može brzo dosaditi, budući da je hrana koja se smije konzumirati dosta jednolična. Nakon prestanka dijete postoji velika mogućnost da se svi izgubljeni kilogrami vrate. Uz sve navedeno, ne čudi što nutricionisti ne preporučuju spomenuti režim ishrane.
PALEO DIJETA
Prednost ove dijete ogleda se u velikoj količini proteina, odnosno mesa ili jaja koji se konzumiraju. Nećete imati osjećaj gladi, a proteini će sagorijevanjem ubrzati vaš metabolizam i na taj način ćete gubizi kilograme. Vaša mišićna masa se neće smanjiti, umjesto toga topit će se masne naslage. Osobe koje vole da jedu ugljikohidrate imat će problem sa ovim načinom ishrane. Velika količina unosa proteina može da optereti organizam, a osim toga ne unose se dovoljno vitamini, minerali i vlakna. Također, nije preporučljiva vegetarijancima.
U ovoj ishrani nema gladovanja, ali dok se organizam ne navikne na ovu vrstu hrane može doći do mučnine, glavobolje, te malaksalosti. Ova period ne traje dugo i nestaje poslije nekoliko sedmica. Pažnju treba obratiti prvenstveno na svoje zdravlje. Ova dijeta može uzrokovati mnoge zdravstvene probleme, ukoliko niste doovoljno upućeni u ovakav način ishrane.
Sada je jasno zašto prethodno spomenuti režimi ishrane nisu najbolji izbor nas, no, u nastavku vam predstavljamo četiri načina ishrane, koje preporučuju nutricionisti.
MEDITERANSKA DIJETA
Mediteranska dijeta je način ishrane koji se danas smatra zdravstveno opravdanim za zdravlje pojedinca, posebno u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Mediteransku ishranu najjednostavnije je zamisliti putem okusa i mirisa Mediterana. Piramida mediteranske ishrane vrlo je slična klasičnoj prehrambenoj piramidi. Žitarice, proizvodi od žitarica (hljeb, tjestenina) i krompir, nalaze se u bazi, što znači da se jedu u najvećoj količini. Zatim, tu je voće i povrće, nemasno meso, riba i morski plodovi, mlijeko i proizvodi od mlijeka, orašasti plodovi i mahunarke, a u samom vrhu piramide nalaze se masnoće i slatkiši, odnosno hrana koja se jede u najmanjoj količini.
https://www.instagram.com/p/B4dhDjyl0kj/
DASH DIJETA
Ovaj način ishrane vrlo je kvalitetan i osigurava sve potrebne nutrijente, stoga i ne čudi da je među najboljim. Cilj je ograničiti unos masnoća, posebno zasićenih masnih kiselina i soli, što se postiže na način da se iz jelovnika izbaci masno meso i masni proizvodi (poput mlijeka i mliječnih proizvoda s visokim procentom masti), a ograniči unos mesa peradi i plodova mora na tri porcije sedmično. Svakodnevni jelovnik temelji se na žitaricama i mahunarkama, a veliki je naglasak i na svježem voću i povrću, kojeg bi trebalo unositi u osam do 10 porcija. Mogu se konzumirati i kompoti, bez dodanog šećera, te suho voće, poput šljiva i marelica. Tri su glavna obroka tokom dana, a međuobroci se preporučuju za vrijeme kada se pojavi jak osjećaj gladi, kako bi se izbjeglo prejedanje koje obično nastupa nakon jake gladi.
FLEKSITERIJANSKA DIJETA
”Fleksitarijanstvo” je kombinacija dvije riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Pojednostavljeno, radi se o osobama koje uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso. Može poslužiti i kao dijeta za gubljenje kilograma. Kada je riječ o fleksiterijanskoj redukcijskoj dijeti, preporučeni dnevni kalorijski unos kreće se oko 1500 kcal, što omogućuje postupno i zdravo mršavljenje uz dugoročno usvajanje takvog načina ishrane. Dijeta je podijeljena u tri glavna obroka i dva međuobroka. Za doručak je potrebno unijeti 300 kcal, za ručak 400 kcal i za večera 500 kcal, a postoje još i dva međuobroka, po 150 kcal. Po želji, dijeta se može smanjiti na 1200 kcal, ako eliminiramo međuobroke. Prosječna dnevna količina proteina koji se uzimaju ovakvim načinom ishrane iznosi 50 g.
DIJETA POVREMENIM POSTOM (INTERMITTENT FASTING)
Postoji više vrsta posta, ali za većinu je najprihvatljiviji post 16/8, što znači da se 16 sati ne unosi nikakva hrana, a onda se u periodu od osam sati jedu dva ili tri obroka. Ukoliko ste pomislili da je 16 sati puno, polovina tog vremena provede se spavajući, tako da se u suštini svjesno posti osam sati. To znači da se preskoči doručak ili jedemo kasnije, a možemo preskočiti i večeru i jesti nešto ranije. Najpopularniji izbori su: ručak u 12 sati i večera u 19 sati, doručak u 7 i ručak u 14 sati ili doručak u 10 sati i večera u 17 sati. Nema pravila, individualno trebamo prilagoditi vrstu posta prema obavezama, načinu života i onom najbitnijem, vremenu kada na miru i bez ometanja možemo jesti svoj obrok.
Predstavili smo vam dijete koje nisu zdrave zbog dugoročnog uticaja na zdravlje, ali i one koje su izvrsne i potrebno ih je prilagoditi načinu života i vlastitim potrebama. Izbor ostavljamo vama!