Prof.dr. Almira Hadžović-Džuvo
Jesmo li već naučili živjeti s Corona virusom?
Nužno je da na neki način prihvatimo činjenicu da s Corona virusom moramo živjeti. Koliko dugo će biti prisutan oko nas, niko sa sigurnošću ne može reći. Međutim, bez obzira na to neophodno je da se vratimo „normalnom“ životu, radnim i socijalnim aktivnostima. Nužno je da mjere samozaštite i zaštite drugih osoba postanu dio naših svakodnevnih navika i da ih kao takve prihvatimo. Neke od njih će možda ostati i duže vremena. Prilagođavanje na te mjere moramo shvatiti kao način uspješnog izbjegavanja ponovnih restriktivnih mjera, a s tim i ekonomskih i psihosocijalnih posljedica s kojima se sada suočavamo.
Provode li se kod nas testiranja u skladu s preporukama WHO-a?
– Svjetska zdravstvena organzacija daje opće preporuke, vođena epidemiološkim podacima iz svih zemalja svijeta i od početka pandemije upućuje na testiranje što većeg dijela populacije. I Bosna i Hercegovina je za vrijeme trajanja pandemije radila testiranja obimom koji je uglavnom bio usklađen sa strategijom, dostupnošću kvalitetnih testova na tržištu i epidemiološkom situacijom u zemlji. Ublažavanjem mjera ograničenja, posebno otvaranjem granica te počinjanjem međunarodnog prometa preporučena je uspostava sistema brzog, efikasnog i u isto vrijeme pouzdanog testiranja. To su serološka testiranja kojima se određuje prisustvo IgG i/ili IgM antitijela u krvi. Ovim testovima, čiji broj će biti nužno povećati u skoroj budućnosti, možemo procijeniti koliko je osoba već doseglo imunitet, ali istovremeno otkriti asimptomatske slučajeve koji bi mogli biti izvor zaraze, te na vrijeme spriječiti ponovni val infekcije. U poliklinici u kojoj radim provode se testiranja uz korištenje najsavremenijih testova. Ukoliko su testovi neophodni za putovanje, nalaz izdajemo na engleskom i njemačkom jeziku, kako bi bez problema s njima prošli kroz zemlje do krajnjeg odredišta.
Je li najgore prošlo ili nas najesen čeka novi karantin?
U naučnoj zajednici postoji nekoliko mogućih scenarija, pa je jedan od njih i drugi val infekcije. Sva ova predviđanja su na osnovu onoga što do sada znamo o virusu. Ali, mnogo je toga i što o njemu ne znamo pa je odgovor na ovo pitanje uglavnom subjektivna procjena mogućih dešavanja. Ja sam po prirodi optimist, tako da vjerujem da nam se ove godine neće ponoviti ništa slično ovome što je iza nas. Mogući su sporadični slučajevi, ali brzim otkrivanjem zaraženih, gdje testiranja imaju svoje značajno mjesto, nadam se da ćemo na vrijeme spriječiti moguću ponovnu pojavu infekcije širih razmjera.
Nositi maske ili rukavice ili samo maske ? Ili nijedno?
Virus se prenosi kapljičnim putem iz usta zaražene osobe te se druga osoba može zaraziti bliskim kontaktom ili prenošenjem rukama na kojima se nalazi uzročnik infekcije. U neizbježnom bližem kontaktu nošenje maski može biti jako korisno i smanjuje mogućnost zaraze, a neophodno je da je nosi zaražena osoba. Osobe koje su u svom poslu izložene stalnom kontaktu s drugim osobama, posebno kada je teško održati distancu, obavezno trebaju nositi zaštitne maske. Rukavice imaju svoju svrhu isključivo ukoliko se koriste jednokratno i bacaju nakon svakog kontakta s potencijalno zaraženom površinom. Pri tome se moramo podsjetiti da to može biti i kvaka na vratima, hvatišta na stubištu, i slično. Višekratno nošenje istih maski i rukavica može donijeti više štete po zdravlje nego koristi. Zato mislim da često pranje ruku i fizičko distanciranje (najmanje 1,5 metar) ostaju najbolje i najsigurnije mjere samozaštite.
Savjet plus
Najbolji način da zaštitimo svoje zdravlje i razmišljamo o budućnosti bez straha jesu zdravi životni stilovi (pravilna ishrana, fizička aktivnost…) te preventni zdravstveni pregledi.